Izvanredni diplomski program andragogije usklađen je sa standardom kvalifikacije magistar/magistra andragogije, čije izvođenje počinje akademske godine 2023./2024.
povezane vijesti
RIJEKA – Završetkom projekta »Kroatistika, Andragogija, Filozofija i Kulturologija – usklađivanje s HKO-om« (KAFKa) Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci prvi će u Hrvatskoj pokrenuti studij andragogije, a istovremeno su osuvremenjeni i postojeći studijski programi na Kroatistici, Filozofiji i Kulturologiji. Nositelj projekta je riječki Filozofski fakultet, a započeo je prije tri godine i financiran je sredstvima Europskog socijalnog fonda s gotovo četiri milijuna kuna.
Hibridni oblik
U okviru projekta osmišljen je i razvijen prvi izvanredni diplomski studijski program andragogije usklađen sa standardom kvalifikacije magistar/magistra andragogije, čije izvođenje na riječkom Filozofskom fakultetu, prema najavama koordinatorice za izradu programa prof. dr. Anite Zovko, započinje akademske godine 2023./2024.
– Studijski program je koncipiran u skladu s više desetljeća pozitivnim iskustvom u obrazovanju odraslih u Hrvatskoj, suvremenim dostignućima andragoške teorije i prakse, ali prvenstveno je oslonjen na standard zanimanja i standard kvalifikacija za andragoge koji reflektiraju aktualne potrebe institucija i ustanova za obrazovanje odraslih za kvalitetnim andragoškim kadrom. Izvanredni studijski program andragogije predstavlja koherentnu cjelinu obaveznih i izbornih predmeta, odnosno modula, koji traje četiri semestra i koji je prvenstveno namijenjen izvanrednim studentima, odnosno zaposlenima u obrazovanju odraslih, najavljuje prof. dr. Zovko.
Predviđeno je da će se novi studijski program izvoditi u hibridnom obliku, a sastoji se od 17 obaveznih i 7 izbornih predmeta što mu daje znanstveno-stručnu koherentnost i osigurava stručnu ekskluzivnost u smislu formiranja i usvajanja autentičnih andragoških kompetencija i neophodnu fleksibilnost u smislu poznavanja specifičnih područja znanja koja omogućuju uspješnu andragošku praksu i djelovanje u posebnim područjima i s ciljanim skupinama.
Značajno iskustvo
– Program će realizirati 20 nastavnika sa značajnim iskustvom i znanstveno-stručnim referencama iz područja obrazovanja i učenja odraslih, većinom iz Rijeke, ali ima i profesora iz Splita te Zagreba. Po svojim ciljevima, strukturi i organizaciji studiranja i učenja program predstavlja značajan doprinos zadovoljavanju potreba institucija i organizacija za obrazovanje odraslih u Hrvatskoj za stručnjacima s andragoškim kompetencijama i kvalifikacijama, a interes polaznika postoji već sada, jer riječ je o programu koji se u Ljubljani i Beogradu provodi već 30 godina, dok u Hrvatskoj nije postojao, kaže prof. dr. Zovko.
Voditeljica projekta KAFKa, doc. dr. Ana Gavran Miloš, dodaje da su razvojem novog programa istovremeno razvijeni i standardi zanimanja za postojeće studijske programe na studijima kroatistike, filozofije i, jedinstvenom u Hrvatskoj, studiju kulturologije. Ističe da je važnost ove faze projekta povezivanje s predstavnicima poslodavaca i stručnjaka relevantnim za pripadajuća zanimanja koji su imali priliku iskazati svoje potrebe, odnosno relevantna znanja i vještine ključne za domaće, ali i međunarodno tržište rada.
– Standard kvalifikacije podrazumijeva nacionalni standard ishoda učenja, jednak na svim obrazovnim institucijama koje provode određeni studijski program. U okviru ovoga projekta izrađeno je sedam standarda kvalifikacija na temelju kojih je revidirano i izrađeno jedanaest studijskih programa koji se izvode na riječkoj Kroatistici, Filozofiji i Kulturologiji. Rezultati usklađivanja s izrađenim standardima kvalifikacije jesu postojeći preddiplomski i diplomski studijski programi na navedenim odsjecima usklađeni s potrebama tržišta rada, ali i suvremenim tendencijama i dobrim praksama europskoga istraživačkoga prostora. U ovoj su fazi svi studijski programi prošli neovisnu recenziju iz perspektive HKO-a, što je važan korak u osiguravanja kvalitete na riječkom Filozofskom fakultetu te, u konačnici, i u nacionalnom visokom obrazovanju, objašnjava doc.dr. Gavran Miloš.
Dodana vrijednost
U okviru projekta održane su brojne radionice i predavanja na kojima se raspravljalo o aktualnim temama poput rada sa studentima s invaliditetom i suradničke procjene, ali i stručnim sadržajima iz digitalne humanistike, komunikologije, promocije jezične baštine, čitalačke pismenosti i slično. U projekt su bili uključeni predstavnici studija kroatistike i filozofije svih hrvatskih sveučilišta, što je dodana vrijednost cijeloga projekta jer su učvršćeni temelji dugoročne suradnje na razvoju i planiranju hrvatskih humanističkih studija.
Usklađenost s potrebama tržišta radaPojašnjavajući kako su se u projektu KAFKa studijski programi usklađivali s potrebama tržišta rada, dekan Filozofskog fakulteta, izv. prof. dr. Aleksandar Mijatović kaže da se u metodologiji Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO) polazi od zanimanja koje se može obavljati na različitim radnim mjestima, a ne od studijskog programa. Na temelju izrađenog standarda zanimanja izrađuje se kvalifikacija i tek na kraju studijski program. Predstavnici poslodavaca uključeni su u izradu zanimanja, kvalifikacije i programe od samog početka i to kroz ankete, kao predstavnici poslodavaca u radnim skupinama, u usmjerenim razgovorima nakon izrada zanimanja. Studijski programi koji su usklađeni s potrebama tržišta rada, odnosno s HKO-om, izrađeni su na kraju. – Važnost je HKO-a što bi mogao promijeniti pojednostavljeno shvaćanje po kojem se radno mjesto izjednačava sa zanimanjem i akademskim nazivom. Akademski naziv obuhvaća znanja i vještine stečene formalnim obrazovanjem. Zanimanje je, međutim, puno šire jer se sastoji od znanja i vještina stečenih kroz radno iskustvo, razvoj, cjeloživotno obrazovanje, učenjem na radnom mjestu, usavršavanjem. Taj dio znanja i vještina određuju sami predstavnici poslodavaca koji sudjeluju u izradi standarda zanimanja, ali i dalje, kvalifikacije i programa. Jer i studijski programi nastoje ugraditi stručnu praksu u svoje kurikulume. Nisu se izrađivala samo nastavnička zanimanja, već i nenastavnička, budući da je potreban zaokret u definiranju studijskih programa, osobito u humanističkim znanostima. One dominantno obrazuju za nastavnička zanimanja, a kroz to se obrazovanje stječu broje kompetencije koje ovom profilu omogućuju obavljanje različitih poslova, najviših razina složenosti. Onih poslova koji podrazumijevaju upravljanje, vođenje različitih sustava, kreativnost, analitičnost, kritičnost itd. To potvrđuju brojna inozemna istraživanja. U trenutku u kojem se društvo dubinski mijenja, kada ništa nema cijenu kao znanje i mišljenje, vodeća uloga pripada humanistima i kolegama društvenjacima. Ili bi u najmanju ruku mogla, ako se prepozna trenutak, zaključuje izv. prof.dr. Mijatović. |
