RIJEKA – Gradonačelnik Rijeke Marko Filipović pozvao je sve građane Rijeke s biračkim pravom da izađu na izbore za vijeća mjesnih odbora koji će se održati 12. ožujka ove godine.

– Preko predstavnika u vijećima mjesnih odbora građani rješavaju najživotnije probleme koji se tiču svakodnevice. Pred nama su izbori za 34 vijeća mjesnih odbora, a zadnji izbori su održani 2. prosinca 2018. godine. Zahvaljujem se svima koji su bili uključeni u rad vijeća mjesnih odbora, a naročito vijećnicima i predsjednicima mjesnih odbora. Mnogi od njih su radili i izvan zakonskih okvira i trudili su se da život naših sugrađana bude čim kvalitetniji.

Pozivam sve građane s pravom glasa da izađu na izbore 12. ožujka ove godine od sedam do 19 sati, naveo je Filipović.

Riječki je gradonačelnik dodao da sto očiju vidi više nego deset očiju, podsjetivši na gradsku aplikaciju Gradsko oko koja omogućuje građanima da prijavljuju probleme u mjesnim odborima.

– To omogućava svakome da bude na neki način komunalni redar i da nastoji poboljšati sredinu u kojoj živi.

Mjesna samouprava je dosta dobro razvijena i često nas zovu iz drugih gradova kako bi se upoznali s ustrojem. Zadržali smo tajnike u gotovo svim vijećima mjesnih odbora kako bi se građani imali kome obratiti.

Prijavljeno je 174 kandidacijske liste, 158 stranačkih lista i 16 prijedloga grupa birača. Ukupno 890 kandidata, najmlađi su 2004. godište i to je hvale vrijedno, a 1932. godište najstariji kandidat. Prosjek je 52 godine. Pozivam građane da izaberu one za koje misle da su najbolji. Odaziv na izbore za mjesnu samoupravu je nešto manji, ali se nadamo da će izlaznost biti veća kako bi izabrani predstavnici imali što veći legitimitet, izjavio je Filipović.

Pročelnik Odjela za gradsku samoupravu i upravu Mladen Vukelić pojasnio je da su ciljevi razvoja mjesne samouprave, odnosno mjesnih odbora, uspostavljanje organiziranog oblika neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana, kvalitetnije sagledavanje užih lokalnih problema i njihovo rješavanje uz koordinaciju s legitimnim predstavnicima određene lokalne zajednice, dodatna mobilizacija ljudskih i materijalnih resursa lokalne zajednice u rješavanju pitanja bitnih za tu zajednicu, posredno promicanje stava o suodgovornosti građana i gradske predstavničke i izvršne vlasti za uvjete života u svakom mjesnom odboru i gradu kao cjelini te ravnomjerno podizanje komunalnog i društvenog standarda svih dijelova grada.

– U tom kontekstu, vijeća mjesnih odbora imaju višestruku komunikaciju s građanima, ovlaštenim osobama predstavnicima suvlasnika stanara, udrugama, gradskim komunalnim društvima, javnim institucijama, gospodarskim sektorom, Odjelima gradske uprave, odborom za mjesnu samoupravu, s gradonačelnikom te s Gradskim vijećem Grada Rijeke, naveo je Vukelić.

Ravnateljica Direkcije za mjesnu samoupravu Dragica Fadljević upozorila je da građani još uvijek imaju pogrešnu percepciju što se u vijećima mjesnih odbora radi.

– Tamo sjede naši susjedi koje smo sami izabrali. Sve probleme raspravljaju na sjednicama, a održi ih se preko 300 godišnje. Vijeća mjesnih odbora imaju svoj program rada iz područja društvenih aktivnosti odnosno iz područja ekologije, sportske rekreacije građana, kulturnih događanja, brige o djeci, informiranja građana, zdravstva i socijalne skrbi. Veliku pažnju i brigu polažu na uređenje i održavanje objekata komunalne infrastrukture te sagledavanje i rješavanje problema komunalnog nereda i oštećenja objekata komunalne infrastrukture, kazala je Fadljević.

Ona je naglasila da su možda najprepoznatljivija aktivnost male komunalne akcije, odnosno komunalni prioriteti koji se provode s ciljem podizanja kvalitete življenja građana odnosno poboljšanja komunalnog standarda i ujednačavanja standarda opremljenosti mjesnih odbora.

– Komunalne prioritete predlažu građani i vijeća mjesnih odbora, a realiziraju Grad Rijeka i gradska komunalna društva. Svake se godine realizira između 400 i 600 zahtjeva, prijedloga uređenja i održavanja objekata i uređaja komunalne infrastrukture koji od strane građana, ovlaštenih predstavnika stanara i ustanova pristignu putem javnog poziva. Izvođenje ovih radova financira se sredstvima iz proračun Grada Rijeke. Tijekom protekle tri godine, godišnje je u te aktivnosti u prosjeku uloženo preko 16.000.000 kuna, navela je Fadljević.

Jedan od programa koji je prepoznat kao dobra praksa je Riječki program lokalnog partnerstva kojim se poboljšavaju infrastruktura, okoliš i životni uvjeti u susjedstvu na održiv način, potiče individualna inicijativa i građansko djelovanje, ojačavaju odnosi unutar zajednice, ojačavaju suradnja između građana i lokalnih institucija.

– U razdoblju od 2005. godine do 2022. godine na ovaj je program prijavljen ukupno 231 projekt, od čega je 124 projekata odabrano za realizaciju. Do kraja 2022. godine realizirano je ukupno 117 projekata. Kroz Riječki program lokalnog partnerstva uređeno je 18 igrališta i parkova za djecu, devet zelenih površina, 18 dijelova naselja unutar mjesnih odbora, tri šetnice, 11 dvorišnih prostora osnovnih škola, 18 prostora za igru – igrališta dječjih vrtića. Tijekom navedenog razdoblja pojedinačne projekte provodilo je 4.558 volontera, devet udruga, dva sportska kluba, jedanaest vijeća mjesnih odbora i 41 grupa građana, zaključila je Fadljević.