Na dan kad je gradonačelniku Rijeke Marku Filipoviću pao prijedlog GUP-a, te će ga to vjerojatno katapultirati u neovisnu kandidaturu za gradonačelnika na izborima u svibnju, Novi list je eksluzivno u posjedu ankete koju je za SDP provela agencija Promocija plus u razdoblju od 13. do 15. ožujka na oko 600 ispitanika, i u kojoj se mjere šanse dosad poznatih kandidata za gradonačelnika, s obzirom da kampanja službeno nije počela.

Suma sumarum, rezultati se u velikoj mjeri poklapaju s prvim krugom izbora 2021. godine kad je vladajući SDP u pitanju – velike su šanse da će SDP na tim izborima ponoviti rezultat od prije četiri godine i dobiti mjesto gradonačelnika, dok će situacija u Gradskom vijeću također biti slična kao tada, što znači da će SDP morati sklapati postizborne koalicije.

Tko je favorit?

Prema ovim rezultatima, kandidatkinja SDP-a Sandra Krpan ostaje favorit u Rijeci, “crvenoj utvrdi”, te dobiva podršku 28,3 posto ispitanih. Drugi je HDZ-ov kandidat Denis Vukorepa s 14,5 posto, a potom slijedi nezavisna Iva Rinčić sa 11,8 posto. Marko Filipović, aktualni gradonačelnik koji nije potvrdio neovisnu kandidaturu, ali se ona očekuje jer sve njegove izjave idu u tom smjeru, stoji na 9,2 posto.

Slijedi Nebojša Zelič iz Možemo! sa 5,7 posto, Ana Trošelj iz PGS-a s 4,2 posto, Petra Mandić iz Mosta sa 3,5, Davor Štimac (jedini koji je ispitivan u anketi iako još nije potvrdio kandidaturu) sa 2,3 posto, zatim Danijel Klaić ispred stranke Pravo i pravda s 0,2 posto, te Aleksandar Milaković iz Fokusa sa također 0,2 posto.

No, neodlučnih je puno – 18,9 posto. Za očekivati je da će se ti glasovi proporcionalno podijeliti u omjeru u kojem se dijele i glasovi onih koji su već donijeli odluku.

Prije četiri godine, kad je Marko Filipović bio kandidat SDP-a, tada je u prvom krugu dobio kao SDP-ovac 30,25 posto – dakle SDP je bio minimalno snažniji nego sada, Davor Štimac kao nezavisni tada je bio na 16,1 posto, a HDZ-ov Josip Ostrogović na 14,1 posto. Blizu je bio i Mostov Marin Miletić sa 11,3 posto, dok je Nikola Ivaniš iz PGS-a bio također na 11,1 posto.

Ovo znači da danas nezavisna Rinčić stoji slabije nego nezavisni Štimac tada, a da je HDZ praktički na istih 14 posto kao tada.

Drugi krug, druga priča

Drugi krug je druga priča – prema ovome, Sandra Krpan je na 50,5 posto glasova, i u srazu s Denisom Vukorepom iz HDZ-a koji je na 22,6 posto, SDP bi opet pobijedio. Zasad neodlučnih je 14,2 posto, a u ovom sastavu, ako bi u drugi krug ušli samo igrači velikih stranaka, SDP-a i HDZ-a, čak 12 posto birača iz prvog kruga ne bi ponovno išlo na birališta.

U situaciji da je u drugom krugu Iva Rinčić kao neovisna, njezin skor bi bio nešto bolji u odnosu na Sandru Krpan – tada Krpan pada na 47,6 posto, a Rinčić je na 27 posto. Kad se odbiju neodlučni i oni koji ne bi izašli (a tih je manje nego kad je HDZ u pitanju, što znači da bi Rinčićkini ostali kući u drugom krugu ako ona ne bi prošla), izračun kaže da bi finalni rezultat bio 63 posto za Krpan i 36 posto za Rinčić.

Najzanimljivije je mjerenje u između Sandre Krpan i Marka Filipovića u drugom krugu – opet Krpan vodi i vjerojatno pobjeđuje pod markicom SDP-a, te osvaja 46,1 posto, a Marko Filipović je na 25,7 posto.

Neodlučnih je tu najviše – 17 posto, što i ne čudi s obzirom da su birači vjerojatno bili najprije zbunjeni odlukom da SDP ide protiv vlastitog gradonačelnika Filipovića dok je još u fotelji na Korzu 16, a još i više ako on na kraju istakne kandidaturu kao neovisni.

No, to znači i da u drugom krugu on ne bi bio slabiji ni od HDZ-a, ni od nezavisnih, iako bi na izbore izašao kao “disident” SDP-a. A kao što se zna – drugi krug je novo miješanje karata.

Stranke jače od svojih kandidata

Testiran je i rejting samih stranaka, odnosno lista za Gradsko vijeće – SDP je na 31,7 posto i još uvijek je nešto jača stranačka markica od percepcije kandidatkinje Krpan. HDZ je na 15,5 posto, a treći je Možemo! sa 7,1 posto.

Tek je četvrta lista Ive Rinčić sa 5,2 posto, no ako se zbroje Akcija mladih sa 4,4 posto i Centar sa 0,9 posto, tada bi njena lista ipak bila nešto snažnija. Kad se testira nezavisna lista Marka Filipovića – koja de facto u ovom trenutku ni ne postoji jer kandidature još nema, ona je na oko 4 posto.

Zasad nije poznato tko bi bio partner Filipoviću na izborima, tko bi bila imena na listi – stoga je jasno da i ta “hipotetska lista” zasad stoji relativno slabo.

Neodlučnih je čak 20 posto, što znači da su “Riječanke i Riječani” prilično zbunjeni ovih razvojem događaja.

Kad se postoci stranaka (bez koalicija) pretvore u mandate, SDP bi bio na 17 od 34 – dakle, i dalje ne bi sami mogli sastaviti većinu, potom bi HDZ imao 8 mandata, Možemo! četiri, a lista Ive Rinčić svega dva mandata. Nijedna druga lista ne bi prešla prag.

Zanimljivo je i kako anketa ne nagrađuje potencijalno udruživanje SDP-a i stranke Možemo! – u koaliciji bi imali manji postotak nego pojedinačno. Dakle, odluka Možemo! da na izbore idu sami, pokazala se opravdanom.

Kome birači daju za pravo?

S obzirom na niz turbulencija koje su se dogodile u SDP-u Rijeke zadnjih mjeseci, testirao se i stav birača o tome kako reagiraju na situaciju da je SDP detronizirao Filipovića i istaknuo kao kandidatkinju Sandru Krpan, pri čemu je on ostao preglasan u stranci.

To nikako ne podržava 16 posto građana, uglavnom ne podržava 10 posto, ali većina ipak nema ništa protiv te odluke SDP-a – 19 posto uglavnom podržava, a 22 posto potpuno podržava. Njih čak 30 posto, pak, nema ni stav o tome.

Kad je riječ o percepciji odluke gradonačelnika Filipovića da oduzme ovlasti svojoj zamjenici Krpan i smijeni bivšeg gradonačelnika Vojka Obersnela iz Turističke zajednice i Lučke uprave, anketa pokazuje kako to nikako ne podržava 23 posto, a uglavnom ne podržava 17 posto.

Podrška Filipoviću je dakle na 9 posto onih koji uglavnom podržavaju, i 10 posto onih koji to potpuno podržavaju. Ovo se ne tiče čak 40 posto ispitanih – ne dodiruje ih se ta tema nimalo.

Kad se rezimira, vidi se da Rijeka ostaje vjerna SDP-u – barem tako kaže ovo istraživanje. Međutim, s obzirom na odnose Krpan i Filipovića, te činjenicu da dojučerašnji najbliži suradnici moguće idu jedan protiv drugoga, i laiku je jasno da će uvelike odlučivati sama kampanja i način na koji će se kandidati postaviti u toj kampanji.