RIJEKA – U znanstvenom smislu Fakultet za fiziku perjanica je riječkog Sveučilišta, a ta se reputacija događa zato što imamo veliki broj publikacija vrlo visoke kvalitete u najrenomiranijim svjetskim časopisima, a fakultet je poznat i po dobro razvijenoj međunarodnoj suradnji – istaknula je na svečanoj sjednici Fakultetskog vijeća dekanica prof. dr. Rajka Jurdana Šepić.

Doktorska razina

Dodajući kako se povijest Fakulteta odvijala kroz niz institucija, naglasila je da je riječ o jednom od najstarijih studija u Rijeci koji će iduće godine obilježiti 60. godišnjicu postojanja. Danas ta visokoškolska ustanova ima 37 zaposlenika i suradnju s tri umirovljena zaposlenika, izvodi se pet studija koje pohađa 120 studenata te broji i 28 doktorskih studenata.

– Osim naših studenata i studija Fakultet za fiziku alimentira nastavu fizike na šest sastavnica riječkog Sveučilišta i u ovoj akademskoj godini naši nastavnici izvode 12 kolegija koji imaju više od 900 studenata, kazala je dekanica.

Dodala je i da je doktorski studij fizike među mlađima na riječkom Sveučilištu, a ove godine na studiju je doktorirao prvi doktorand. Riječ je o suvremenom studiju koji se izvodi u suradnji s KBC-om Rijeka i Institutom za fiziku te se izvodi na engleskom jeziku. Znanstveni rad fakulteta odvija se u okviru dva zavoda i u ovom trenutku aktivno je 16 projekata, a najavljujući planove za budućnost prof. dr. Juradana Šepić kazala je da je najveći izazov za Fakultet više studenata.

– To nije jednostavno postići jer je problem kompleksan, ali mislimo da će za veći interes mladih za studij fizike osim veće vidljivosti i popularizacije znanosti, na čemu intenzivno radimo, pomoći i otvaranje novih studijskih programa. Stoga radimo na programima cjeloživotnog učenja, ali i na atraktivnom programu diplomskog studija medicinske fizike koji se planira pokrenuti s partnerima, KBC-om Rijeka i Medicinskim fakultetom, najavila je dekanica.

U planu je i akreditacija studijskih programa na engleskom jeziku, a dekanica je istaknula i potrebu za većim brojem kompetitivnih projekata, u okviru čega je istaknula i zapošljavanje znanstvenika povratnika. U budućnosti će se, dodala je, staviti i naglasak na više mobilnosti na svim razinama.

Najveći izazov

Čestitajući Fakultetu njegov dan, prorektorica za studije, studente i osiguravanje kvalitete prof. dr. Marta Žuvić istaknula je da se ujedno obilježava i prvi rođendan te ustanove pod novim imenom te se osvrnula na izazove s kojima se fakultet suočava.

– Najveći izazov je privlačenje novih generacija izvrsnih studenata za studiranje ovih teških studija. U 20. stoljeću fizika i fizičari imali su privilegirani položaj zbog snažnog interesa za astrofiziku i nuklearne tehnologije. 21. stoljeće u potpunosti je promijenilo globalni interes za studiranje ovog teškog studija. Na to zapravo ne možemo utjecati, ali te krize treba gledati kao prilike. Nije jednostavno održavati ovako izvrsne uvjete ako nema dovoljno daljnjih, izvrsnih studenata. Treba se usredotočiti na ono što ističemo u našoj sveučilišnoj strategiji: otvorenost i povezanost, otvorenost u studijskim programima, povezanost s privredom i drugim institucijama te na projektima, jer fizičari su doista iznimno vrijedni članovi svakog interdisciplinarnog tima, poručila je prorektorica.

Čestitkama se pridružio i zamjenik primorsko-goranskog župana Petar Mamula, koji se osvrnuo na odlazak visokoobrazovanih koji na taj način ne pridonose razvoju Hrvatske, već drugih europskih zemalja.

Nagrade i zahvalnice

Svečana sjednica bila je prilika za dodjelu nagrada i zahvalnica, a nagradu za najbolji diplomski rad dobio je Andrej Beljan, za najbolji završni rad Agata Vujić, dok su nagrade za najbolji znanstveni rad dobili: doc. dr. Marina Manganaro, doc. dr. Ivana Poljančić Beljan, izv. prof. dr. Gabriela Ambrožić i izv. prof. dr. Marin Karuza. Zahvalnicu za dugogodišnji predani rad u Vijeću doktorskog studija Fizika i doprinos uspostavljanju i razvoju studija dobili su prof. dr. Silvija Tomić i prof. dr. sc. Petar Pervan, a zahvalnice su dobili i Senada Tuhtan, Vanesa Ujčić Ožbolt te OŠ Podmurvice i Gimnazija Andrije Mohorovičića.