Broj pacijenata u koji su u prvih osam mjeseci ove godine bili hospitalizirani u Kliničkom bolničkom centru Rijeka manji je za 16 posto u odnosu na prošlu godinu, a kad je riječ o listama čekanja na pretrage, one za većinu pretraga iznose 50 dana.

Kako ističe ravnatelj riječke bolnice prof. dr. Alen Ružić, svi se prioritetni pacijetni obrađuju odmah, a riječka bolnica, prema njegovim riječima, u ovom trenutku zbrinjava sve bolesnike te je još u srpnju održan pripremni sastanak šefova klinika za organizaciju rada od rujna s ciljem smanjenja lista čekanja.

– U kolovozu je detaljno analizirana i revidirana lista čekanja koju intenzivno pratimo i prilagođavamo organizaciju pokazateljima.

Djelovanje respiracijskog centra zahtijeva značajne kadrovske kapacitete koji su organizirani na način da ne utječu na redovne aktivnosti, ne produžuju liste čekanja i ne smanjuju broj kirurških zahvata u kojima nužno sudjeluju specijalisti anesteziologije i intenzivnog liječenja.

Ambulantni bolesnici usluge dobivaju uz primjenu osobne zaštitne opreme i kontrole pri dolasku koje se provode prema smjernicama, bolesnici koji u bolnici borave veći broj sati i pri tome dolaze u kontakt s drugim bolesnicima, poput onih na zahvatima u dnevnim bolnicama ili jednodnevnoj kirurgiji, na naručene termine dolaze uz prethodno učinjene COVID-testove ne starije od 72 sata, kaže Ružić.

Hitnoće bez čekanja

U prvih osam mjeseci u ambulantama, dnevnim bolnicama i jednodnevnim kirurgijama riječke bolnice obrađeno je preko 900.000 pacijenata, što iznosi 90 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

S obzirom na to da ovi podaci uključuju razdoblje lockdowna, Ružić zaključuje da je trenutna operativnost bolnice na sto posto te se dostiže preostali zaostatak realizacije usluga zbog posljedica pandemije.

Na smanjenje broja pacijenata u prvom redu su utjecale protuepidemijske mjere koje su bile na snazi tijekom proljeća.

Kako naglašava Ružić, od polovice ožujka zbog epidemiološke situacije i uvedenih restriktivnih mjera, aktivnosti u elektivnom operacijskom i interventnom programu, dijagnostici, polikliničko-konzilijarnoj službi, pa i primanju u dnevne bolnice i na stacionarno liječenje, reducirane su.

Tako je tijekom lockdowna stacionarno liječeno oko 30 posto manje bolesnika, ambulantno 40 posto, a u dnevnim bolnicama 25 posto manje u usporedbi s ožujkom 2019. godine.

– Primjerice, u kolovozu i rujnu su skraćene liste čekanja za ultrazvuk srca jer su uvedene popodnevne i ambulante subotom, što se odnosi i na ergometriju. Bitno je naglasiti kako je KBC Rijeka jedan od rijetkih centara u Hrvatskoj koji provodi sve oblike magnetske rezonancije srca, standardni protokol, stres-perfuziju i druge prilagođene protokole.

Također, u hitnim indikacijama poput miokarditisa radi se bez čekanja. Kad je potreban ultrazvuk srca prije primjene kemoterapije, pacijent se obrađuje bez ikakve liste čekanja, istog ili idućeg dana od upućivanja zahtjeva, ističe Ružić.

Pandemija koronavirusa, prema njegovim riječima, trajno povećava troškove rada kroz visoku potrošnju zaštitne opreme i materijala koji se koriste pri testiranjima te kroz povećane troškove rada zbog potrebe organizacijske prilagodbe rada u pojedinim segmentima.

Pandemija se odrazila na bolnički budžet, ravnatelj riječke bolnice kaže da je tijekom ožujka i travnja broj fakturiranih usluga prema Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje bio ispod planiranih razina.

– Tijekom lockdowna u ožujku i travnju je u svim ustanovama bio obustavljen rad osim zbrinjavanja hitnoća i liječenja onkoloških bolesnika pa je u navedenom razdoblju broj fakturiranih usluga bio ispod planiranih razina uz istodobno povećane troškove redovnog funkcioniranja, napominje Ružić.

Spremni za zaražene

Bolnica je, dodaje, spremna za porast broja hospitaliziranih COVID-bolesnika pa tako Klinika za infektivne bolesti djeluje kao COVID-klinika s ukupno 27 kreveta. U prizemlju se nalaze četiri izolacijske jedinice za visokosuspektne bolesnike, koji se tu liječe do prispijeća nalaza.

Ostali kapacitet Klinike uključuje 23 kreveta za liječenje COVID-bolesnika sa srednje teškim simptomima.

Kao što je već poznato, kapacitete intezivne njege za najteže COVID-bolesnike čine posebna jedinica s tri respiratora na sušačkom lokalitetu, respiracijski centar namijenjen najtežim bolesnicima iz tri županije koji je organiziran kroz odjel s respiratorima kapaciteta od 55 respiratora te postintenzivni ili tzv. intermedijarni odjel za bolesnike koji trebaju intenzivno liječenje, ali nemaju indikaciju za primjenu respiratora.

U tom se dijelu respiracijskog centra provodi rana intenzivna respiratorna rehabilitacija.

– Svi bolnički odjeli, u skladu s pojedinačnim prostornim mogućnostima, imaju izolacijske jedinice za prijam hitnih bolesnika do prispjeća nalaza COVID-testiranja.

Činimo sve kako bismo osigurali najviši stupanj sigurnosti bolničkog sustava – provodimo dosljedne preventivne mjere na svim punktovima bolnice, uz angažman studenata smo pojačali timove koji kontroliraju osoblje i bolesnike na ulazima, provodimo redovite izvide Povjerenstva za bolničke infekcije i epidemiologa te pojačana testiranja djelatnika.

Objedinjeni hitni bolnički prijem centralno je mjesto trijaže i ima uhodana dva trakta – infektivni i neinfektivni te vanjsku trijažu. Dosad se koristio šatorski paviljon, a sada je u tijeku priprema za zimske mjesece i postava grijanih kontejnera.

Broj COVID-testiranja je povećan te je osigurano brže prispijeće nalaza, s obzirom na to da je sam laboratorijski proces vremenski zahtjevan.

Zbog toga smo nastavili i organizacijski prilagodili suradnju s Centrom za proteomiku Medicinskog fakulteta koji od početka pandemije pruža iznimnu podršku radu KBC-a, uspostavili suradnju s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije koji je internom reorganizacijom učinio veliki iskorak u osiguravanju bržeg prispjeća COVID-testova za KBC Rijeka, istaknuo je Ružić.

Koliko se čeka na pretrage?

Pretraga                                                                             Dani do slobodnog termina

UTZ srca                                                                                                        5

MR prosjek svi dijelovi tijela                                                                     45
(prioritetni pacijenti obavljaju se odmah)

Holter EKG                                                                                                 16

CT                                                                                                                    45

Ergometrija                                                                                                21

UTZ dojke                                                                                                     4

UTZ štitnjače                                                                                               1

Pedijatrijski UTZ srca                                                                             1

Elektivna koronarografija                                                                 60
(hitni pacijenti – bez čekanja)

Nabava brzih COVID-testova

– U srpnju smo pokrenuli postupak nabave vlastitog PCR uređaja za COVID i druga virusna testiranja, a koji bi u radu trebao biti tijekom listopada, formiraju se timovi za rad na ovoj dijagnostici te zapošljava dvoje inženjera molekularne biologije i dvoje laboranata.

Paralelno se radi na nabavi brzih COVID-testova koji se pojavljuju na tržištu, ali još nisu u potpunosti dostupni. Takva vrsta testova nije standardna dijagnostika i zbog specifičnosti ne mogu zamijeniti klasičnu PCR dijagnostiku, međutim brzi testovi imaju svoje mjesto u rutinskom radu.

Trajno su osigurane dovoljne količine zaštitne opreme i potrošnog materijala koji je nužan za zaštitu djelatnika, ali i provedbu dijagnostičkih postupaka za COVID, zaključuje Alen Ružić.