Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije od raka debelog crijeva godišnje oboli dva milijuna ljudi u svijetu. Odlukom Sabora iz veljače ove godine upravo je ožujak proglašen Mjesecom svjesnosti o raku debelog crijeva koji predstavlja treće sijelo raka po učestalosti, na svijetu odmah nakon pluća i dojke.

U Hrvatskoj se već 14 godina provodi nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva koji obuhvaća osobe od 50 do 75 godina i koji se bazira na otkrivanju nevidljivog krvarenja u stolici.

Nažalost, odaziv ovom preventivnom programu daleko je od očekivanog te se još uvijek većina slučajeva raka otkrije u kasnijim fazama kada je šansa za njihovo izlječenje daleko manja.

– Želimo poručiti javnosti kolika je važnost provođenja ordiniranih endoskopskih pretraga debelog crijeva i koliko je važno odazvati se na screening programa jer je njegov cilj otkrivanje početnih patoloških promjena koje garantiraju velike šanse za izlječenje.

Osobe kod kojih se ovaj rak otkrije u ranoj fazi imaju 90 posto šansi za izlječenje i 95 posto šansi za petogodišnje preživljavanje – kazala je na konferenciji za novinare posvećenoj Mjesecu svjesnosti o raku debelog crijeva dr. Helena Glibotić Kresina iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije.

Prema riječima ravnatelja ovog zavoda prof. dr. Vladmira Mićovića, pandemija je loše utjecala na screening programe ranog otkrivanja karcinoma.

Njegova je procjena da će broj oboljelih od karcinoma biti sve veći, a time nažalost i smrti od posljedica malignih bolesti. U Hrvatskoj se u posljednjih 12 godina može pratiti porast oboljenja od malignih bolesti iz godine u godinu te on svake godine raste za jedan posto

– Karcinom debelog crijeva je najčešće dijagnosticirani rak kad se gledaju oba spola, svaki dan u našoj zemlji desetero ljudi sazna da ima taj rak. No, ako su tu lošu vijest saznali kroz preventivne preglede, velike su šanse da se taj rak može izliječiti, istaknuo je Mićović.

Dodaje da je PGŽ po standardiziranoj stopi smrtnosti bolja od hrvatskog prosjeka, ali i dalje lošija od europskog, kad je riječ o smrtima od raka debelog crijeva.

Upozorio je i da samo oko 20 do 25 posto oboljelih ima pozitivnu obiteljsku anamnezu dok preostali pacijenti kojima je dijagnosticran rak debelog crijeva uopće nije imalo rak u obitelji.

Predstojnik Klinike za internu medicinu u Kliničkom bolničkom centru Rijeka prof. dr. Davor Štimac podsjetio je da su dosad završena četiri ciklusa Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva.

– Trenutno ulazimo u peti ciklus tog programa, no ciljevi da se na taj test odazove između 45 i 60 posto nisu se ostvarili i mi smo u sva četiri ciklusa testirali od 20 do 25 posto, što nije dovoljno da bi se postigao željeni cilj.

U četvrtom ciklusu slala su i se pisma u kojima se pitalo ljude hoće li se testirati. Samo 36 posto reklo da će se odazvati, a kad su dobili testove samo 25 posto ih se testiralo, dakle svaka četvrta osoba poslala je svoj test ne bi li se vidjelo je li određena osoba pozitivna na krvarenje.

Podaci četvrtog ciklusa pokazali su kako imamo relativno mali broj karcinoma koje otkrivamo u ranoj fazi i prevelik broj pacijenata kod kojih se bolest otkriva u metastatskom obliku kad je to tumor koji će skratiti život i osoba će umrijeti mnogo ranije nego što bi trebala.

Ovo je dakle direktna borba za ljudske živote kod preventabilnog karcinoma i to raka koji obuhvaća oba spola, izjavio je Štimac.

Upozorio je kako je odaziv građana na ovaj preventivni program u ranijim ciklusima bio u hrvatskom vrhu, no danas je na dnu zajedno sa Splitsko-dalmatinskom županijom.

– U 2020. godini smo kolonoskopirali u okviru Nacionalnog programa u našoj bolnici 176 pacijenata, a u 2021. godini njih 76.

No s druge strane, broj kolonoskopija na koje radimo na Gastroenterologiji iznosio je 3.316 da bi prošle godine porastao na 3.539, što znači da radimo sve više kolonoskopija, a sve ih je manje u sklopu Nacionalnog programa što je pogrešno jer tada nam pacijenti dolaze kad već imaju simptome, zaključio je Štimac.