HERA bi nove cijene nabave plina trebala donijeti tijekom idućih mjesec dana
povezane vijesti
Cijena opskrbe plinom u obavezi javne usluge (OJU) za kategoriju kućanstava na Energovom distribucijskom području koje obuhvaća Rijeku i okolicu ne bi se, nakon 1. listopada, kada opskrbu u obavezi javne usluge preuzima Energo, trebala značajnije mijenjati u odnosu na prosječnu cijenu u ovoj godini, rekao je Marko Križanec, direktor riječkog distributera prirodnog plina, naglasivši kako je cijena prirodnog plina na referentnim burzama već duže vrijeme stabilna te da se ne očekuju veći poremećaji ni rast cijena, poput onih nakon izbijanja rata u Ukrajini.
Energo je, da podsjetimo, prije dva dana odabran kao najpovoljniji ponuđač opskrbe plinom u obavezi javne usluge za šire riječko područje, odlukom Hrvatske energetske regulatorne agencije(HERA), po provedenom javnom natječaju na kojemu je ponudio najnižu cijenu troškova opskrbe plinom, te će od 1. listopada preuzeti opskrbu u OJU od Gradske plinare Zagreb – Opskrba (GPZO) koja je tu uslugu na riječkom području pružala u zadnje gotovo četiri godine, ponudivši 2020. godine nižu cijenu od Energa i ostalih ponuđača na natječaju.
U godišnjem prosjeku
Koliku će konačnu cijenu plina korisnici u OJU na riječkom distribucijskom području plaćati od 1. listopada ove, do 30 rujna iduće godine, još nije poznato, jer HERA tek treba objaviti cijenu nabave plina. Da pojasnimo, cijena opskrbe plinom u OJU formira se na temelju triju stavki. Prva su troškovi opskrbe plinom, koji obuhvaćaju troškove transporta plina i sve ostalo osim troškova distribucije i troškove samog plina. Troškovi opskrbe plinom su ono na temelju čega HERA odlučuje o odabiru opskrbljivača na svakom distribucijskom području, a na riječkom će oni iznositi 0,0080 eura po kilovatsatu(kWh), koliko je ponudio Energo, što je pet posto manje od sadašnjeg troška opskrbe plinom GPZO-a koji iznosi 0,0085 eura po kWh. Druga stavka je trošak distribucije koji sada iznosi 0,0129 eura po kWh, a predstavlja naknadu vlasniku plinske mreže na određenom području. U riječkom slučaju taj dio cijene plina je i dosad plaćan Energu, iako je GPZO bio opskrbljivač u obavezi javne usluge, budući da je Energo vlasnik cijevi kojima plin stiže do kupaca. Ta se stavka, prema Križančevim riječima, neće mijenjati.
Filipović: Energo se bolje pripremio
O povratku Energa na vlastito distribucijsko područje oglasio se jučer i riječki gradonačelnik Marko Filipović. – Riječka kućanstva ponovno imaju priliku kupovati plin od domaćeg opskrbljivača koji im je lako dostupan, koji najbolje poznaje njihove potrebe i od kojeg će plin moći kupovati po nešto nižoj cijeni no što je to sada slučaj. Također, ovakav rezultat natječaja HERA-e važan je za sam Energo koji želi i može opskrbljivati korisnike na svojoj mreži, a omogućuje mu prodaju većih količina plina, pa tako i bolje poslovanje i povećanje kvalitete usluge prema građanima u svim segmentima rada tvrtke. Treba reći i da je na prvi puta raspisanom natječaju za opskrbljivača u obvezi javne usluge iz prosinca 2020. godine uvedenom radi liberalizacije tržišta plina za naše područje kao Opskrbljivač u obvezi javne usluge opskrbe plinom odabrana Gradska plinara Zagreb – Opskrba koja je tada bila jeftinija od Energa, no riječki distributer sada se očito bolje pripremio i donio dobre poslovne odluke i drago mi je da se Energo ima priliku vratiti na »svoje« tržište, rekao je Filipović. |
Treća i najveća stavka u mjesečnim računima je cijena samog prirodnog plina koju za svaku plinsku godinu određuje HERA, a koja je jednaka za sva distribucijska područja u Hrvatskoj. U prvom kvartalu ove godine ta je cijena iznosila 0,0476 eura po kWh, da bi promjenom metodologije izračuna cijene u druga dva kvartala pala na 0,0264 eura po kWh. U prosjeku je cijena iznosila 0,037 eura po kWh.
– HERA bi nove cijene nabave plina, za razdoblje od 1. listopada ove godine do 30. rujna iduće, trebala, prema našim očekivanjima, donijeti tijekom idućih mjesec dana ili nešto više. Kolika će cijena biti, teško je sa sigurnošću reći, ali očekujemo da će biti na razini prosjeka u ovoj godini, s obzirom na cijene na referentnim burzama, rekao je Križanec.
Trenutna cijena plina na referentnim burzama, poput nizozemskog TTF-a ili austrijskog CEGH-a vrlo je blizu ovogodišnjeg prosjeka cijene plina za kategoriju kućanstva u Hrvatskoj te se kreće između 0,035 i 0,036 eura po kWh, pa bi, pokažu li se Križančeva očekivanja točnima, trebala biti i cijena samog plina u OJU. Kada se tome dodaju troškovi opskrbe plinom i distribucijska naknada, očekivana cijena plina na Energovom distribucijskom području iznosila bi oko 0,057 eura po kilovatsatu.
Ponavljanje natječaja
No za konačnu cifru treba pričekati odluku HERA-e, na koju će utjecati i kretanje cijena plina u narednom razdoblju.
Sam natječaj za odabir opskrbljivača u obavezi javne usluge koji provodi HERA ove je godine obilježio niz u najmanju ruku kontroverznih odluka regulatorne agencije. U javnosti je najviše odjeknula odluka da opskrbu zagrebačkih kupaca prirodnog plina u OJU, njih oko 280 tisuća, preuzima relativno mala tvrtka Međimurje plin, u vlasništvu Grada Čakovca i još nekoliko okolnih jedinica lokalne samouprave koja je ponudila najnižu cijenu troškova opskrbe za Zagreb i dio okolice, od 0,0095 eura po KWh, što je izazvalo ogorčene reakcije zagrebačke gradske uprave. Inače, kupci u Zagrebu i dijelu okolice koje je do sad opskrbljivao GPZO, troše 40 posto od ukupne potrošnje plina u Hrvatskoj. No prije ovog natječaja HERA je, prije mjesec dana, poništila prethodni i to nakon otvaranja pristiglih ponuda, što je izazvalo nezadovoljstvo ponuđača i zabrinutost za ishod novog natječaja, budući da su svi ponuđači znali ponuđene cijene konkurencije. Na poništenom natječaju je tvrtka Međimurje plin dala ponudu za sva distribucijska područja u Hrvatskoj, mahom najniže, što je, kako saznajemo, bio glavni razlog poništenja natječaja, budući da su u HERA-i strahovali od prevelike tržišne koncentracije, odnosno monopolističkog položaja te tvrtke na tržištu. U ponovljenom natječaju HERA je ponude ograničila na maksimalno 20 posto distribucijskih područja u Hrvatskoj ili na Grad Zagreb, što znači da tvrtke koje su dale ponudu za opskrbu Zagreba nisu mogle dati ponudu za niti jedno od preostalih distribucijskih područja, njih 26.
Dolazak Mađara
Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević zadnjih dana je u više navrata isticao kako je situacija u kojoj se našao GPZO, izgubivši opskrbu u OJU u Zagrebu, nezabilježena u Europi, kao i da HERA u ponovljenom natječaju nije tražila bankovne garancije ponuđača ni potvrdu da ponuđač ima sklopljenu ponudu s dobavljačem plina, no prema riječima upućenih sugovornika, svi su ponuđači, uključujući i Međimurje plin, imali bankovne garancije za ozbiljnost ponude.
Međimurje plin, prema nekim informacijama dosad je plin nabavljalo od MVM-a, mađarske državne tvrtke, usporedive s domaćim HEP-om i jednim od najvećih zakupaca LNG terminala na otoku Krku. No uprava je jučer objavila da sada plin kupuje od Ine, a ne od mađarske tvrtke. Zagrebačka priča time postaje još zanimljivija jer se poteže pitanje je li, nakon ulaska MOL-a u Inu kojom Mađari praktički upravljaju i preuzimanja najvećeg dijela kapaciteta LNG terminala, došlo i do novog značajnog prodora mađarskih tvrtki na hrvatsko energetsko tržište.