Tijekom prve faze pandemije COVID-19 i lockdowna, digitalni svijet je doslovno cvjetao. Tako je i e-trgovina, za razliku od fizičke trgovine, bilježila značajan porast. Potrošači su se za vrijeme lockdowna okrenuli internetu kako bi nešto kupili, pa čak i pripadnici starijih generacija koji su do tada preferirali fizičku kupovinu. I ne samo da je broj narudžbi rastao, već se proširila i lepeza proizvoda koje potrošači naručuju, a sve više potrošača je počeo obavljati čak i veće kupovine putem interneta. Istraživanja pokazuju da je u 2020. godini na svjetskoj razini zabilježen rast e-trgovine od 26 posto, dok je u Hrvatskoj zabilježen rast od čak 32 posto, a eKupi, Zara, Links, Konzum i Ikea su bili Top 5 dućana prema ostvarenom prihodu od e-prodaje u Hrvatskoj.

Kao odgovor na povećanu e-kupovinu, logistička poduzeća, ponajviše otpremnici i prijevoznici su se ubrzano morali prilagoditi novonastalim uvjetima na tržištu. Njihov radni tjedan je produljen na sedam dana, te su ulagali značajna sredstva u e-trgovinu, ljude i imovinu kako bi se mogli nositi s povećanom potražnjom. Ipak, dok se obujam posla proširivao, logistička poduzeća su se suočila s mnogim izazovima, kao što je zadržavanje razine profita koji je kod direktne isporuke finalnom kupcu nešto niži nego primjerice isporuka velike količine konsolidirane robe poslovnom partneru. Kod e-trgovine vidimo da se radi o pošiljkama manje težine (gustoća isporuke) i s nešto višim troškovima isporuke. Iz tog su razloga logistička poduzeća bila primorana pronaći kreativna rješenja za optimizaciju poslovanja, posebice dostavnih ruta, što je između ostalog moguće postići analizom podataka.

Logistička poduzeća su se također suočila s izazovom kako isporuke učiniti sigurnijim za zaposlenike i kupce. Zadnja faza isporuke robe od dostavnog centra do finalnog kupca, u logistici poznato pod terminom zadnja milja, čini otprilike 30% ukupnih troškova isporuke. Stoga su beskontaktna rješenja u toj fazi bila presudna za odgovor logističke industrije na COVID-19. Poduzeća koja su se uspješno suočila s izazovima i ostvarila najveći promet od isporuke robe u Hrvatskoj u 2020. jesu GLS na prvom mjestu, zatim DPD i na trećem mjestu Overseas Express. Može se reći da je pandemija COVID-19 ubrzala razvoj e-maloprodajnog tržišta, posebice u zemljama gdje do sada i nije bila toliko zastupljena, kao što je to Hrvatska.

E-trgovina je postala i značajan pokretač potražnje za logističkim nekretninama kao što su skladišta, dostavni centri i logističko-distributivni centri. Takav tip trgovine zahtijeva oko tri puta više logističkog prostora u odnosu na maloprodajne objekte. Ispunjenje narudžbi putem interneta zahtijeva više logističkog prostora jer se sto posto zaliha drži u skladištu (nasuprot policama trgovina u maloprodajnim objektima), što omogućuje veću raznolikost proizvoda, veće razine zaliha i dodatne aktivnosti kao što je povrat robe. Dimenzije logističkih nekretnina, ovisno o branši, se kreću od većih logističkih centara od 50.000 do 100.000 četvornih metara, do srednje velikih logističkih centara od otprilike 15.000 do 30.000 te manjih od 5.000 do 10.000 četvornih metara. Nešto manje dimenzije imaju i dostavni centri koji se nalaze u industrijskim zonama poput Kukuljanova i služe kao zadnja točka prije isporuke pošiljke finalnom kupcu.
Očekivanja su da će e-trgovina nastaviti rasti čak i nakon pandemije te da će više od četvrtine Europljana i dalje kupovati putem interneta. Ovaj trend sugerira trajne promjene u mentalitetu potrošača. I dok se svijet prilagođava novoj normalnoj situaciji, sigurno i učinkovito kretanje robe u samom je središtu gospodarskog oporavka.