Zrinsko-Frankopanska urota bijaše protuhabsburška urota hrvatskih i ugarskih plemića izazvana centralističkim i germanizatorskim nastojanjima bečkoga dvora. Povod uroti bilo je sklapanje nepovoljnoga Vašvarskoga mira s Osmanlijama 1664. godine, ugovorenog protiv volje i bez nazočnosti hrvatskog i ugarskog plemstva, reći će nam odrednica enciklopedije Proleksis o jednoj od najpoznatijih urota hrvatske povijesti.

Nastavak odrednice govori kako su u planovima protiv Leopolda I. Habsburškog i njegova dvora sudjelovala braća Nikola VII. i Petar IV. Zrinski, Fran Krsto Frankopan, ostrogonski nadbiskup Juraj Lippay, ugarski velikaš Ferenc Wesselényi, erdeljski knez Ferenc I. Rakoczy, državni sudac Ferenc III. Nadasdy i štajerski velikaš Erazmo Tattenbach.

Urotnici su uzalud tražili pomoć u Francuskoj, Poljskoj i Turskoj, a kada su ih izdali Osmanlije i F. Nadasdy, Petar IV. Zrinski i Fran Krsto Frankapan odlaze 1670. godine u Beč kako bi ishodili pomilovanje. No nisu ga dobili.

Zatvoreni su i poslije višemjesečne istrage osuđeni na smrt zbog veleizdaje te su obojica smaknuti 30. travnja 1671. u Bečkomu Novom Mjestu. Nadasdy je pogubljen istoga dana u Beču, a 1. prosinca smaknut je i Tattenbach.

Slomom Zrinskih i Frankopana uništene su dvije najmoćnije hrvatske velikaške obitelji, a hrvatsko je plemstvo zadugo oslabljeno u otporu protiv centralističkih težnji Beča, nastavak je natuknice enciklopedije Proleksis.

U najkraćim je mogućim crtama tako ispričana povijest kraja dviju obitelji koje su svoje posjede kroz pet i pol stoljeća razvijale na području današnje Primorsko-goranske županije. Jedan od tih posjeda je i dvorac Nova Kraljevica, čija je gradnja započela 1651. godine, na samom ulazu u Bakarski zaljev.

Dvorac je građen kao ljetnikovac, rezidencijalna palača koja je dvjema velikaškim obiteljima služila za odmor

Dio je kulturno-turističke rute Putovima Frankopana, koju je osmislila Primorsko-goranska županija, koja je i provela projekt. Ruta se sastoji od 20 posjeda, 17 kaštela i 3 sakralna objekta, a pripovijeda povijest o knezovima krčkim, kako su se do 15. stoljeća nazivali Frankopani.

Moćno savezništvo

Dvorac Nova Kraljevica predstavila nam je Jelena Mateševac, vanjska suradnica na projektu Kulturno-turistička ruta Putovima Frankopana, koja kaže da su Frankopani Kraljevicu koristili kao luku svoga staroga grada Hreljina, a novi zamah Kraljevici donijeli su s njima obiteljski povezani Zrinski, odnosno Petar IV. Zrinski, koji je inicirao gradnju dvorca spomenute 1651. godine.

Suhozidi nose hortikulturno uređene terase prema moru

– Nova Kraljevica slijedila je ondašnju modu velikaša i takva su zdanja nicala diljem Europe, svjedočeći o moćnom statusu svojih vlasnika. Sastoji se od četiri ugaone kule i pravokutnog tlocrta, a u svom izvornom izdanju dvorac je imao suteren, prizemlje i prvi kat.

Tek su u 19. stoljeću tadašnji vlasnici isusovci nadogradili još jedan kat, pripovijeda Mateševac. Kaže da dvorac nije imao vojnu ulogu, već je građen kao ljetnikovac, rezidencijalna palača koja je dvjema velikaškim obiteljima služila za odmor.

Impozantan

– Upravo Nova Kraljevica svjedoči o moćnom savezništvu Zrinskih i Frankopana. Na primjer, na zdencu u atriju dvorca nalaze se grbovi obiju obitelji, a nemamo puno primjera drugih lokaliteta na kojima se pojavljuju oba grba, kaže Mateševac.

Također, prema legendi, upravo je u ovom dvorcu skovan plan protiv hrvatsko-ugarskog kralja Leopolda I.

– Prema predaji, grof Petar Zrinski i markiz Fran Krsto Frankopan u dvorskoj su kapelici pred kipom Majke Božje prisegnuli jedan drugomu na vjernost 1669. godine, “da će domovinu osloboditi od tuđinaca”, a o svemu tome svjedoči interpretacijski centar, govori Mateševac.

Dvorac ima četiri oble ugaone kule i pravokutnog je tlocrta

U sklopu spomenutog projekta Putovima Frankopana dvadeset je lokaliteta uključeno u rutu, a na osam su izgrađeni i interpretacijski centri u kojima se može detaljnije saznati više od pet stotina godina povijesti jedne od najpoznatijih plemićkih obitelji na području Hrvatske.

Crna soba

Trsat, Grobnik, Bakar, grad Krk, Čabar, Brod na Kupi i Bribir, uz Kraljevicu dobili su moderne multimedijske centre, od kojih svaki na poseban način pripovijeda odgovarajući dio svoje povijesne uloge.

Tako se u dvorcu Nova Kraljevica nalazi posebna “crna soba” u kojoj se animacijama na zidovima prikazuju događaji koji su se odvijali paralelno s kovanjem urote, kao i njezino planiranje, ali i za Zrinske i Frankopane njezin nesretan završetak, sve pod budnim okom kralja Leopolda I.

Posjetitelja ne nedostaje

Nikola VII. Zrinski, praunuk poznatog Nikole Šubića Zrinskog, junaka kod Sigeta, proslavio se zimskom vojnom i uništenjem Sulejmanova mosta na Dravi kod Osijeka 1664. godine, dok je njegov brat Petar IV. Zrinski slavu stekao pobjedom nad Osmanlija kod Jurjevih stijena blizu Otočca 1663. godine.

Potaknut vojnim uspjesima Nikola VII. Zrinski postao je idejni vođa i organizator nezadovoljnih plemića u Hrvatskoj i Ugarskoj, a koji su se polagano okupljali u protuhabsburški pokret.

Detalj iz Crne sobe

No inicijalni planovi urotnika ubrzo su srušeni jer je glavni strateg Nikola VII. poginuo u lovu. Službena povijest kaže da je preminuo od rana koje mu je zadao vepar, ali postoje sumnje da je zapravo ubijen po nalogu bečkoga dvora.

Njegovom je smrću urota nastavila djelovati u različitim smjerovima, a inicijativu je preuzeo Petar IV. Zrinski, koji je, naslijedivši brata, 1665. godine proglašen banom. Važnu ulogu imala je i njegova supruga Ana Katarina, koja je u zavjerenički krug uvela i svog mlađeg polubrata Frana Krstu Frankopana.

Zlatne tapete i mramor iz Egipta

Predaja nam kaže da je Ana Katarina Zrinska također uredila dvorac Nova Kraljevica, govori nam Jelena Mateševac i nastavlja:

– Nažalost, danas imamo vrlo malo podataka o originalnoj opremi dvorca, kao i bogatoj kolekciji velikaških obitelji jer je dvorac nakon pogubljenja Zrinskog i Frankopana opljačkan, kao i mnogi drugi njihovi posjedi.

Međutim, znamo da je bio jako raskošno uređen. Na zidovima su se nalazile pozlaćene tapete, dovratnici su bili izrađeni od mramora, u dijelu prostorija na podu su se nalazili mramorni mozaici, a dvorac je imao i nekoliko kamina od bijeloga i crnoga mramora.

Jedan je očuvan i dandanas te se nalazi u prostoru našeg Posjetiteljskog centra Kraljevica, govori Mateševac dok nam pokazuje kamin.

Sačuvan je samo jedan atraktivan kamin od crnog mramora

Smatra se da je mramor za kamine dopreman čak iz Egipta, a na jednome od malobrojnih slikovnih zapisa iz 17. stoljeća pronađenih u dvorcu nalazi se podatak o prostoriji koja se nazivala “museum”, u kojoj se čuvalo najveće bogatstvo dvorca.

– Takve su prostorije često nazivane i kabinetima čuda te su nicale u sličnim dvorcima na području cijele Europe. Nažalost, kako smo rekli, danas nemamo sačuvanih podataka o tome što se sve u toj prostoriji čuvalo, govori nam Mateševac.

No ako nemamo saznanja o kabinetu čuda, mnoštvo podataka o drugim frankopanskim dvorcima i lokalitetima može se pronaći u prostoru spomenutog Posjetiteljskog centra, u kojem se na interaktivnoj karti može upoznati svih 20 posjeda rute.

U Posjetiteljskom centru dodirom na ekran od 20 posjeda na ruti Putovima Frankopana možete odabrati područje koje vas zanima

– Na ekranu na dodir možete odabrati područje koje vas zanima te pregledavati sve posjede koji se ondje nalaze, kao i osnovne informacije o posjedima ili pak servisne, radno vrijeme, kontakt i tako dalje, kaže Mateševac i nastavlja opisujući izložbeni stol u Posjetiteljskom centru.

– Na njemu također možete proći cijelom frankopanskom rutom, a i koristiti se tabletima s arhivskim i sadašnjim fotografijama kaštela i drugih lokacija. Osim stola na još se jednom ekranu može pogledati vremenska lenta obitelji Frankopan, kojih je vilo više od stotinu u 14 naraštaja te pročitati više detalja o najistaknutijih 15 obiteljskih ličnosti.

Prvi je u nizu Dujam I., krčki knez, rodonačelnik obitelji, iz čijega je kaštela Gradec i krenula povijest Frankopana preko Nikole IV., koji je prvi nosio prezime Frankopan, pa do Frana Krste i Ane Katarine, opisuje Mateševac i nastavlja:

– Imamo i gatalicu, inspiriranu originalom “Sibilom”, koja je prevedena s mađarskog i pronađena u zapisima Ane Katarine, a kakvima su u to vrijeme na dvorovima kratili vrijeme.

Jelena Mateševac, suradnica na projektu Kulturno-turistička ruta Putovima Frankopana s gatalicom

Pretpostavlja se da je “Sibilu” preveo Petar Zrinski, a čini se kao da se on i Ana Katarina nalaze na jednoj od ilustracija u gatalici, što bi bilo vrlo zanimljivo jer bismo tada imali portret Ane Katarine, za čiji izgled postoji samo predaja da ju je krasila iznimna ljepota.

Uz tiskani primjerak gatalice na ekranu se također može zavrtjeti njezino kolo te će vam “proreći” koju biste iduću postaju rute Putovima Frankopana trebali posjetiti, opisuje Mateševac.

Posjetiteljski centar

U Posjetiteljskom centru nalazi se suvenirnica, kao i knjižnica s relevantnim djelima o knezovima krčkim, edicije koje su napravljene u sklopu projekta, monografija i ilustrirana monografija, kao i osam slikovnica kojima je autor tekstova Velid Đekić, a ilustracija Margareta Peršić.

Slikovnicama je autor tekstova Velid Đekić, a ilustracija Margareta Peršić

– Svaka slikovnica donosi priču za djecu o lokalitetima na kojima se nalaze interpretacijski centri, a u vrijeme pandemije napravili smo i zvučne verzije slikovnica koje se mogu pogledati na kanalu na YouTubeu Putovima Frankopana.

Osim Youtubea aktivni smo i na svim društvenim mrežama te se ondje mogu pronaći sve najnovije informacije o ruti, kao i na našoj internetskoj stranici www.frankopani.eu ili besplatnim aplikacijama za pametne telefone.

Trudimo se interpretirati povijesnu priču na moderan način, kaže Mateševac.

Danas je moderan multimedijski centar, dio kulturno-turističke rute Putovima Frankopana

Osim Posjetiteljskog centra i “crne sobe”, interpretacijskog centra, u dvorcu je obnovljena i prenamijenjena jedna soba kao multimedijska dvorana s projektorom, u sklopu projekta.

U dvorcu svega ima​

Osim projekta Putovima Frankopana, Nova Kraljevica dom je i šahovskom klubu, kulturnim udrugama, galeriji “Ana Katarina”, zbirci školjaka Grada Kraljevice, kao i turističkoj zajednici i informativnom centru Kraljevice, a u dvorcu se nalazi i konoba Fran Krsto Frankopan, koja uz standardnu ponudu hrane i pića, organizira i vjenčanja.

Na pet minuta hoda od dvorca uz more nalazi se i drugi posjed rute u Kraljevici – stari grad Zrinskih.

Klaustar dvorca sa zdencem u središtu

Oko njega se formiralo današnje središte Kraljevice i uz njega se nalazi crkva sv. Nikole, zaštitnika grada.

Stari grad se sastoji od gornjeg i donjeg atrija, gornji je preuređen i ondje se održavaju razne manifestacije u ljetnim mjesecima, a donji je ostao u izvornom izdanju te se ondje može vidjeti zdenac s obitelji Zrinski.

Na zdencu se nalaze grbovi obiju obitelji Frankopana i Zrinskih

Sve u svemu, više nego dovoljno razloga za posjetiti Kraljevicu i možda se baš odonuda otisnuti putovima Frankopana. Napomenimo i da se trenutačno ulaz u interpretacijske centre na ruti Putovima Frankopana ne naplaćuje, osim za interpretacijske centre u Čabru i Brodu na Kupi.

Međutim 30. srpnja 2021. u Kaštelu Zrinskih u Brodu na Kupi, započeli su Dani otvorenih vrata pa će se tijekom kolovoza, od utorka do nedjelje, u radnom vremenu od 10 do 16 sati, besplatno moći razgledati i “Interpretacijski centar Putovima Frankopana, Brod na Kupi”.

Kulturno-turistička ruta »Putovima Frankopana«

Primorsko-goranska županija počela je s obnovom frankopanskih kaštela još 2005. godine u suradnji s općinama i gradovima, a vrhunac je obnove došao s europskim projektom 2017. godine, kaže Sonja Šišić, pročelnica Upravnog odjela za kulturu, sport i tehničku kulturu PGŽ-a.

Sonja Šišić, pročelnica Upravnog odjela za kulturu, sport i tehničku kulturu PGŽ-a

– Putovima Frankopana važan je projekt ukupne vrijednosti 64 milijuna kuna, od čega je 85 posto financirala Europska unija. Županija je bila vodeći partner u projektu, koji se provodio u suradnji s 12 partnera, a završen je 1. svibnja ove godine.

No unatoč tome aktivnosti na Putovima Frankopana nikako nisu završile jer želimo dodatno unaprijediti ovu rutu, jedinstvenu u Hrvatskoj. Kako bi turisti, ali i domaći, mogli cijele godine uživati u kulturnim i povijesnim ljepotama naše županije, zaključuje Šišić.

Osam novih centara

Projektom Putovima Frankopana uređeno je osam novih interpretacijskih centara, izrađen je niz tiskanih materijala koji se odnose na fotomonografiju, osam tematskih slikovnica, monografija, vodič-knjižicu, letci za svih dvadeset lokacija Rute, plakati i razglednice te mnoštvo drugih materijala – suvenira, videoigara, kuharica.

Urota zrinsko-frankopanska

Zrinsko-frankopanska urota po svojim se posljedicama smatra najkrupnijim događajem u ranonovovjekovnoj hrvatskoj povijesti. Kao specifično zbivanje predaje, sudbina urotničkih obitelji već tri i pol stoljeća u različitim povijesnim okolnostima traži svoje razumijevanje i nudi različita tumačenja.