Vedran Martinić i Anja Pilepić u Libanonu
Zadatak Anje Pilepić i Vedrana Martinića bio je procijeniti opseg onečišćenja, pružiti pomoć nacionalnim i lokalnim vlastima u tekućim operacijama čišćenja i sanacije, kao i pružiti smjernice za gospodarenje naftnim otpadom
povezane vijesti
RIJEKA Krajem ožujka dvoje stručnjaka Jadranskog edukativno-istraživačkog centra za reagiranja na iznenadna onečišćenja mora – ATRAC, Anja Pilepić i Vedran Martinić otputovali su u misiju u Libanon u svrhu savjetodavne pomoći u otklanjanju onečišćenja morskog okoliša. ATRAC je ustanova čije je sjedište u Rijeci, a koju je PGŽ osnovala s ciljem edukacije osoblja jadranskih država u svrhu poboljšanja pripravnosti i reagiranja te prevencije rizika iznenadnih onečišćenja mora, posebice ona koja uključuju izljeve ulja te ostale opasne i štetne tvari.
Nove spoznaje
Dvotjedna misija u Libanonu za ATRAC je ujedno bila i prva daleka misija, jer su dosad uglavnom djelovali na području Jadrana, a na nju su bili upućeni kao potpisnici ugovora s Regionalnim centrom za reakciju na onečišćenja mora u Sredozemnom moru (REMPEC) koji djeluje u sklopu Međunarodne pomorske organizacije (IMO) i Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP).
Osim sudjelovanja u jednoj zaista opsežnoj, složenoj i izazovnoj operaciji otklanjanja onečišćenja, važnost ove misije za ATRAC očituje se i u suradnji s najpoznatijom svjetskom organizacijom UN i pripadajućim programima i tijelima u njezinu sustavu, a iz nje su se u Hrvatsku vratili puni dojmova, novog iskustva i spoznaja koje će moći primjenjivati i u našim prostorima.
– Naime, krajem veljače obale Libanona, južno od Beiruta pa sve do libanonsko-izraelske granice u dužini od 100 kilometara, zahvatilo je onečišćenje mora iz još uvijek nepoznatog izvora. Riječ je o velikim količinama katraniziranih kuglica promjera od 1 do 30 centimetara koje su značajnije onečistile 30-tak kilometara obale, uglavnom prekrasne pješčane plaže. Onečišćena je i obala u blizini grada Tyre, a to je posebno morsko zaštićeno područje Libanona na kojem morske kornjače početkom svibnja odlažu svoja jaja, kazala nam je Anja Pilepić opisujući kako je njihov zadatak bio procijeniti opseg onečišćenja, pružiti pomoć nacionalnim i lokalnim vlastima u tekućim operacijama čišćenja i sanacije, kao i pružiti smjernice za gospodarenje naftnim otpadom.
Odmah po dolasku u Beirut, kaže Pilepić, održali su sastanak s Damianosom Kattarom, ministrom zaštite okoliša Libanona te predstavnicima UNDP-a i započeli s terenskim istraživanjima te obišli obalu i plaže, počevši od najjužnije točke Libanona, blizu granice s Izraelom, a onda i sjeverno od Beiruta, sve do posljednjeg istraživanja u Byblosu.
Dragocjena iskustva
|
-Terenskim pregledom onečišćenja obale stekli smo uvid u razmjere onečišćenja te temeljnom procjenom zauljenosti obale dali preporuke za tehnike uklanjanja tog onečišćenja s obale. Fokusirali smo se na 30-ak kilometara obale koja je najzauljenija, odnosno najviše pogođena onečišćenjem, a kao prioritetno područje koje treba očistiti naveli smo zaštićeno južno područje u blizini Tira gdje u pješčanim dijelovima svoja jaja liježu morska zelena kornjača i glavata želva. Premda evidentnih dokaza o utjecaju onečišćenja na okoliš i ekosistem nismo naišli, on sigurno postoji. Tijekom terenskih istraživanja vidjeli smo i nekoliko mladih zauljenih kornjača, a utjecaj onečišćenja mogao bi biti puno izraženiji kod mladih kornjačica koje će izlaziti iz jaja, stoga je važno da se onečišćenje na tom području što prije sanira, kazala je Pilepić te ističe da je riječ o logistički vrlo zahtjevnim radovima koji će okupiti stotine radnika i volontera na čišćenju obale, a za koje su, pored pripreme operacije čišćenja, održali i edukacije.
Kulturološke razlike
Anja Pilepić prvi put je bila na takvom zadatku, ali i prvi put u Aziji, te su ju se dojmile kulturološke razlike.
– U Beirutu su još uvijek vidljive posljedice prošlogodišnje eksplozije za koju kažu da je bila najsnažnija nakon dviju atomskih u Japanu tijekom Drugog svjetskog rata. Eksplozija je dodatno produbila postojeću financijsku krizu, a u gradu postoji velika razlika između bogatog i vrlo siromašnog stanovništva. Beirut je zapravo bogat grad u odnosu na ostatak države i južnija mjesta koja su puno siromašnija. Osim toga, sveprisutna epidemija koronavirusa svoje čini i u tom dijelu svijeta, a vidljivi su i utjecaji nestabilne političke situacije, no uz potporu UNDP-a nismo imali nikakvih problema tijekom svog boravka u Libanonu, rekla je Anja Pilepić.
– Misija u Libanonu za ATRAC ima veliko značenje jer osim iskustva, sa sobom donosimo i nove spoznaje te zaključke koje ćemo pokušati prenijeti na županijsku, pa i nacionalnu razinu, rekao je ravnatelj ove ustanove Vedran Martinić.
Donosimo nova iskustva koja su primjenjiva i za našu obalu. Recimo, kad govorimo o sustavu pripravnosti Hrvatske se snažno fokusira na intervencije i skupljanje, čišćenje ulja na otvorenom moru i morskoj površini, što je izuzetno skupo, a uopće se ne razmišlja o čišćenju obale. Naravno da to treba imati, ali s druge strane, priprema i edukacija za čišćenje obale u slučajevima onečišćenja potez je koji ne košta mnogo i koji bi paralelno trebalo raditi jer u svakoj situaciji zagađenja, kako svjetska iskustva pokazuju, a u Jadranu je to gotovo sigurno, ulje će u najvećoj količini ipak doći na obalu, bez obzira na to koliko brodova na moru radi skupljanje. To smo primijetili u Libanonu, a tu problematiku ATRAC će sigurno prezentirati kroz svoje aktivnosti, rekao je Martinić.