Povodom Nacionalnog dana multiple skleroze 26. rujna bitno je pričati o toj bolesti, skrenuti svjesnost na simptome i probleme koje imaju pacijentim, te njihovi najbliži u nošenju s tom bolesti.

Sa svakom bolesti se može nositi ako se o njoj nauči i ako se prihvati kakva je, a danas imamo puno mogućnosti liječenja, novih lijekova, i nadam se da ćemo toliko upoznati mehanizme da ćemo jednog dana moći zaustaviti tu bolest, istaknula je predstojnica Klinike za neurologiju KBC-a Rijeka doc. prim. dr. sc. Vladimira Vuletić na tiskovnoj konferenciji povodom obilježavanja Nacionalnog dana MS-a.

Vuletić je kazala da je Klinika za neurologiju uvijek otvorena i dobro surađuje s Društvom multiple skleroze Primorsko-goranske županije.

Istaknula je da se u suradnji s Društvom provode javno-zdravstvene akcije, edukacije, nastoji se uvijek prikazati novo, ono što dolazi, nove lijekove, nove načine liječenja…

“Cijeli naš multidisciplinarni tim je uvijek tu za njih”, poručila je Vuletić.

Pročelnik Zavoda za cerebrovaskularne bolesti doc. dr. sc. David Bonifačić istaknuo je da je broj oboljelih od multiple skleroze u RH oko 7.000, s tim da se bolest najčešće javlja u mlađoj populaciji, između 20 i 40 godina, te su zastupljenije žene.

Moderna terapija

– Dijagnostika je puno napredovala. Već kod pojave prvih simptoma, ljudi kada se jave neurologu, može im se što brže dijagnosticirati bolest, a važno je da što ranijim postavljanjem dijagnoze krenemo sa što ranijim liječenjem.

Danas imamo na raspolaganju najmoderniju terapiju koja modulira tijek bolesti, te što ranijim dijagnosticiranjem i započinjanjem terapije možemo smanjiti onesposobljenost pacijenata i dovesti do što boljeg liječenja, rekao je Bonifačić.

Naglasio je da je MS bolest s tisuću lica, te da nema tipični obrazac kliničkih znakova koji bi mogli povezati s MS-om. Potrebno je stoga, naveo je, veliko znanje i iskustvo da se bolest što preciznije dijagnosticira.

Predsjednica Društva multiple skleroze PGŽ-a Larisa Crnković kaže da Društvo trenutno ima 400 članova. Kada izuzemo Zagreb, PGŽ ustvari ima najveći broj oboljelih.

Povratak iz Zagreba

– Svaki pacijent postaje svjestan da je to bolest s kojom mora živjeti cijeli život i u tom kontekstu izuzetno nam je bitan odnos s Klinikom za neurologiju koji je unutar zadnjih šest godina izuzetno napredovao.

Više nema onih “bježanja” u Zagreb, radi liječenja, ili u nekakve druge klinike, već sve možemo i sve nam je dostupno – ovdje.

Izuzetno je bitno imati svjesnost da se svaki dan, kod svakog pogoršanja stanja, možeš obratiti svom liječniku, gdje znaš da ćeš dobiti potporu u liječenju i onom nekakvom ljudskom odnosu koji se stvara između pacijenta i doktora.

Ako tog odnosa nema, ako nema odnosa povjerenja, nema ni dobrog puta k izliječenju i načinu stvaranja i održavanja normalnog života.

Unutar tih zadnjih šest godina, ljudi se vraćaju iz Zagreba, što im naravno olakšava i svakodnevni život. Jer, svaki lijek koji pacijent prima s liste posebno skupih lijekova je lijek po koji u principu dolazite jednom mjesečno.

To znači da nema više troškova odlaska jednom mjesečno u Zagreb da bi došao tamo na neku kliniku preuzeti svoj lijek i vratiti se potom natrag kući, što je izazivalo i tehničke i financijske probleme ljudima.

Sve se to sada sredilo na način da imamo pristup neograničeno našim doktorima. Čak i za vrijeme ove pandemije, naša se suradnja nastavila nesmetano, poručila je Crnković.

Bonifačić je potvrdio da upravo imaju veliki priljev i povratak pacijenata koji zahtijevaju tu kompliciraniju i skuplju terapiju.

Crnković je govorila i o tome da se kod MS-a velikim dijelom radi o radno sposobnom stanovništvu kojem se ovakvim sustavom liječenja omogućava da unatoč bolesti mogu relativno normalno funkcionirati u radu i svakodnevnici.