Cilj ove inicijative, kao i sličnih koje se provode širom Europe, jest da se osude izvršitelji i naredbodavci političkih zločina totalitarnih režima. Jedna od mjera je i udaljavanje njihovih simbola iz javnog života, komentira svoj zahtjev HNS-ovac Miljenko Dorić
RIJEKA Miljenko Dorić, nekada vrlo istaknuti član HNS-a koji je bio i saborski zastupnik, predao je zahtjev Odboru za mjesnu samoupravu Gradskog vijeća kojim traži da se preimenuje Titov trg u Rijeci jer je Josip Broz bio čelni čovjek totalitarnog režima. Dorić pojašnjava da je riječ o njegovoj osobnoj, a ne stranačkoj inicijativi, te naglašava da ona ni u kom slučaju ne znači izjednačavenje komunizma i fašizma, niti je riječ o negiranju uloge antifašističke borbe što je tipično za dnevnopolitičke obračune u Hrvatskoj.
Nedovršen proces
Na pitanje zašto baš on kao HNS-ovac pokreće inicijativu koju čak ni stranke desnog centra u Rijeci ne pokreću, kao recimo HDZ, Dorić odgovara da njegova inicijativa nema veze ni s lijevom ni desnom opcijom i da je riječ o prije svega moralnom i civilizacijskom pitanju.
– Više se nitko ne može skrivati iza neobaviještenosti kada je riječ o zločinima nakon rata u bivšoj Jugoslaviji koji su počinjeni protiv unutarnjih neprijatelja. Red je da se o tome progovori, poručio je Dorić.
Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel izjavio je da ne može prejudicirati zaključke Odbora za mjesnu samoupravu i u konačnici odluku Gradskog vijeća koje donosi konačnu odluku.
– Moje je osobno mišljenje da se Tita ne može promatrati kao vođu totalitarnog režima u klasičnom smislu riječi jer je i u Ustavu navedeno da se državnost temelji na odlukama ZAVNOH-a. Bez narodonosolobodilačke borbe i Tita ne bi bilo Hrvatske u današnjim granicama, a naročito se to odnosi upravo na Rijeku i ostale dijelove koje je prisvojila Italija. Zahvaljujući političkom i vojnom djelovanju Josipa Broza Tita ti su dijelovi vraćeni Hrvatskoj. Bilo je u njegovom djelovanju dvojbenih odluka, ali neka se time bave povjesničari. U kontekstu Rijeke i pokreta nesvrstanih Tita se ne može uspoređivati sa Staljinom ili Hitlerom, izjavio je Obersnel. (D.Cu.)
Danas samo član Savjeta HNS-a u Zahtjevu za preimenovanje ulica i trgova koji nose ime po čelnim ljudima bivših totalitarnih režima podsjeća da brojni dokumenti Ujedinjenih naroda i Vijeća Europe pozivaju na odbacivanje svih oblika nečovječnog ili ponižavajućeg postupka te posebno osuđuju sve zločine i postupke bivših totalitarnih režima, kako one s nacističko-fašističkim tako i one s komunističkim predznakom.
– Jedna od mjera u odbacivanju totalitarnih režima, jeste i udaljavanje njihovih simbola iz javnog života, između ostalog i preimenovanjem ulica, trgova, parkova, javnih i drugih ustanova koje nose imena čelnika tih režima.
Nažalost, u Hrvatskoj taj proces nije u potpunosti dovršen. U Rijeci su, naprimjer, preimenovane neke ulice koje su nosile ime po narodnim herojima iz drugog svjetskog rata, koji zasigurno nemaju nikakve veze s poslijeratnim komunističkim zločinima – primjer je Olga Ban, dok jedan od riječkih trgova i dalje nosi ime čelnog čovjeka tog poslijeratnog totalitarnog režima. Konkretno, zaključkom Gradskog narodnog odbora u Sušaku, Primorski vjesnik, IV/1946, broj 268, tadašnji Trg bana Josipa Jelačića preimenovan je 1946. godine u Titov trg, podsjeća Dorić koji je sudjelovao u prihvaćanju deklaracija u Vijeću Europe i u Hrvatskom saboru kojim se osuđuju zločini totalitarnih sustava.
Riječki dogradonačelnik i predsjednik riječkog HNS-a Miroslav Matešić poručio je da ništa ne zna o inicijativi stranačkog mu kolege Miljenka Dorića, te da o tome riječki ogranak narodnjaka nije raspravljao.
– Mogu iznijeti samo moj osobni stav – ne vidim prijeku potrebu, naročito ovdje u Rijeci, za prihvaćanjem te inicijative. Treba uvažavati niz aspekata, a ne donositi ad hoc odluke i brza rješenja, ocijenio je Matešić. (D.Cu.)
Povijesna prekretnica
Dorić ne prihvaća da riječki trg nosi Titovo ime, iako je nakon proglašenja neovisnosti Republike Hrvatske prihvaćen novi Ustav u čijim izvorišnim odredbama piše da je došlo do »povijesne prekretnice s odbacivanjem komunističkog sustava«.
– Nadalje, sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća Republika Hrvatska postaje punopravnom članicom Vijeća Europe, pa je u obvezi poštivati dokumente ove međuvladine organizacije među kojima i rezoluciju 1096 iz 1996. godine i rezoluciju 1481 iz 2006. godine Ove rezolucije govore o mjerama koje treba poduzeti da se eliminira nasljeđe ranijih totalitarnih režima u Europi te o potrebi rehabilitiranja žrtava tih režima, rehabilitiranja njihovih obitelji, kao i slanje jasne poruke budućim generacijama da se ništa slično više ne smije dogoditi na tlu Europe. U skladu s navedenim rezolucijama Hrvatski sabor je 2006. godine usvojio »Deklaraciju o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj od 1945. do 1990. godine«.
Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić i predstavnici zagrebačkog HDZ-a nastavili su polemiku o Josipu Brozu Titu na sjednici zagrebačke Gradske skupštine, kad su HDZ-ovci najavili da će tražiti preimenovanje Trga maršala Tita u Kazališni trg. Bandić je zastupnike podsjetio da Trg maršala Tita nije preimenovan u Kazališni trg upravo na zahtjev tadašnjeg predsjednika Franje Tuđmana. Tada je, kaže Bandić, s Pantovčaka došao telefonski poziv Draženu Budiši, tadašnjem predsjedniku nadležnog skupštinskog odbora, »da se to ne dira«.
»Vama koji ste slijedili Tuđmana i njegovo ime poručujem da je Domovinski rat rezultat pomirbe koju je zagovarao Tuđman«, rekao je Bandić HDZ-ovcima podsjećajući kako je Tuđman bio i Titov general. (Hina)
Budućnost mladima
Predsjednica Odbora za mjesnu samoupravu Ljiljana Cvjetović (HSU) kazala je da još uvijek nije dobila nikakav službeni prijedlog, ali ako on dođe, ovo tijelo gradskog parlamenta očitovat će se uoči sjednice Gradskog vijeća koja bi trebala biti krajem rujna ove godine.
– Iskreno rečeno, moje je osobno mišljenje, da ne bih mijenjala imena, ne samo Titovom trgu. Vrijeme je da se bavimo politikom koja sagledava budućnost, ono što će biti za pet-deset godina, a ne da se bavimo politikom koja nas vraća u prošlost, rekla je Cvjetović.
Osim nje kao predsjednice, članovi Odbora za mjesnu samoupravu su Ljiljana Walter Volk (SDP), Predrag Miletić (Lista za Rijeku), Marin Barać (SDP), te Tea Mičić-Badurina (PGS). Ako Odbor odbije Dorićevu inicijativu tu će završiti cijela priča, ali ako je prihvati, o njoj će se očitovati gradonačelnik Vojko Obersnel kao izvršno tijelo, a konačnu odluku o preimenovanju donijet će gradski vijećnici.
