Nedavna objava regionalnog izdanja vodiča Gault&Millau za Kvarner potvrdila status vrhunske gastroregije / Foto M. LEVAK
O snazi i potencijalima kvarnerske gastronomije dovoljno govori činjenica da je prepoznaju najcjenjeniji vodiči, što je bilo vidljivo i na prošlotjednoj dodjeli toka (kuharskih kapa) vodiča Gault&Millau te ranije Michelinovih zvjezdica
povezane vijesti
RIJEKA Proglašenje Kvarnera Europskom regijom gastronomije za 2026. godinu te objava regionalnog izdanja cijenjenog vodiča Gault&Millau za Kvarner, u kojem je istaknuto čak 80 ugostiteljskih objekata i vinarija, samo su neke od velikih novosti koje se tiču brendiranja i stvaranja prepoznatljivosti kvarnerske gastronomije. Osim toga, u okviru izrade Plana razvoja turizma Primorsko-goranske županije do 2030. godine, prije nepunih mjesec dana donijet je i Akcijski plan razvoja gastronomije Kvarnera, u okviru kojeg je provedeno istraživanje stavova lokalnog stanovništva i ostalih dionika upravo o tome kako bi dalje trebao izgledati put razvoja kvarnerske gastronomije.
Snimio Vedran KARUZA
Prema dobivenim podacima lokalno stanovništvo prepoznaje važnost i potencijale specifičnih oblika turizma, pri čemu stanovnici priobalnog i otočnog dijela PGŽ-a na prvo mjesto stavljaju upravo gastro i enoturizam. Dakle, gastronomija i enologija smatraju se najznačajnijim specifičnim oblikom turizma na Kvarneru, za kojim sijede zdravstveni, sportsko-rekreacijski, ekoturizam i nautika.
Deni Srdoč / FotoV. KARUZA
Deni Srdoč (Nebo): Na meni smo stavili plavicu i inćun
Pojašnjavajući na koji način hrvatske okuse, a time i kvarnersku regiju, predstavljaju u restoranu Nebo, koji je jedini osvojio četiri Gault&Millau toke, odnosno kuharske kape, a i obranio Michelinovu zvjezdicu, glavni chef Deni Srdoč kazao je kako je kvarnerska regija uvijek predstavljena na meniju. – Sada smo, primjerice, na meni stavili plavicu i inćun, koliko god to možda skromno zvuči. To je nešto na čemu smo svi mi odrasli i čega uvijek imate na ribarnici, a što možda i malo podcjenjujemo. Baš zato smo tražili način kako i ove namirnice predstaviti gostu na profinjeniji način, kazao je Srdoč. Na pitanje koliko je u cijeloj priči bitan tim ljudi s kojima radi i je li problem naći suradnike, obzirom na to da ugostitelji u pravilu muku muče s nalaskom kadra, ovaj vrhunski chef pojasnio je kako u Nebu nemaju te probleme, upravo jer kuharima, konobarima i ostalom osoblju nude mogućnost napretka u poslu i osobnom razvoju. – Ljudi trebaju znati da imaju prostor gdje mogu podizati ljestvicu u svom znanju, a ne škodi ni to što smo dva dana u tjednu zatvoreni i zimi imamo kolektivni godišnji mjesec dana. Nakon pandemije mislim da smo svi malo usporili i shvatili da trebamo vrijeme i za sebe, poentirao je Srdoč. |
Dodatni impuls proizvođačima
Prema Akcijskom planu gastronomije Kvarnera, daljnji razvojni potencijali su doista veliki. Kvarnerska eno i gastroscena se već po tradiciji doista mogu pohvaliti kvalitetom u svim segmentima. Isto tako regija je središte niza obrazovnih institucija svih razina, svakako je tu i raznolikost kakvom se ne može pohvaliti ni jedna druga regija. Poljoprivredna lokalna proizvodnja je relativno skromnog obima, međutim, daljnji razvoj eno-gastronomije trebao bi dati dodatni impuls novim proizvođačima. Jasno, tu su i tradicija, usmjerenje prema cjelogodišnjem poslovanju, inovativnost, povezanost s lokalnom zajednicom… Sve to čini prednost kvarnerske gastronomije koju valja još bolje pozicionirati na tržištu.
Snimio VEDRAN KARUZA
PLAN AKTIVNOSTI
– revidiranje oznaka Kvarner Gourmet i Kvarner food |
Što se tiče daljnjeg pozicioniranja, Akcijski plan za kvarnersku gastronomiju kao prioritetne aktivnosti na domaćem tržištu, uz ostalo, navodi promicanje izvrnosti, brendiranje regionalne eno-gastroponude, razvoj edukativnih programa s primjerima dobre prakse, bolje povezivanje s lokalnim proizvođačima, ali i razvoj eno-gastro tematskih cesta i putova. Aktivnosti na kojima se planira raditi kako bi se privuklo goste s međunarodnog tržišta su, pak, stvaranje specijaliziranih agencija za eno-gastro putovanja, rad na tome da kvarnerski ugostiteljski objekti budu što zastupljeniji u poznatim svjetskim vodičima kao što su Michelin, Gault&Millau ili JRE, ulaganja u događanja vezana za eno i gastroponudu, kao i predstavljanje kvarnerske ponude na međunarodnim gourmet festivalima. Sve u svemu, kako navode izrađivači Akcijskog plana, gastronomija najbolje prezentira specifičan način života neke destinacije zbog čega mora biti autentična. Sve u svemu, Akcijski plan za kvarnersku gastronomiju navodi tri osnovna cilja za razdoblje do 2027. godine, a to su kvaliteta i raznolikost, održivost i integriranost u zajednicu te prepoznatljivost.
Luka Goleš / Foto ARHIV NL
Luka Goleš (Draga di Lovrana): Na tanjuru spoj Učke i mora
Chef Luka Goleš, glavni chef restorana Draga di Lovrana, također nositelj jedne Michelinove zvjezdice te tri Gault&Millau toke, govoreći o svojoj filozofiji predstavljanja regije, s obzirom na to da se restoran nalazi na razmeđi Učke i mora, kazao je kako uvijek nastoji koristiti lokalne namirnice te ih nabavljati od lokalnih OPG-ova. – To nam je i nit vodilja u radu. Kako nam se vlasnik bavi ribarstvom, uvijek imamo svježe namirnice iz mora, kad je sezona koristimo, primjerice, marune, divlje šparoge, učkarsku skutu… Glavni cilj nam je na tanjuru uvijek spojiti tu našu planinu Učku i more i taj fantastičan spoj na najbolji način predstaviti gostima, ukazao je ovaj mladi chef. |
Najpropulzivnija regija u Hrvatskoj
U narednom razdoblju tako su među planiranim aktivnostima, primjerice, revidiranje oznaka koje dodjeljuje Turistička zajednica Kvarnera, Kvarner Gourmet i Kvarner food, u smjeru jačeg naglašavanja tradicionalnih jela i namirnica. Tu je i edukacija ugostitelja pa bi tako PGŽ i TZ Kvarnera u suradnji s edukatorima trebali godišnje organizirati najmanje pet edukacija, a implementacija ove mjere u konačnici bi trebala činiti Gastro centar PGŽ-a. Ideja je i da se kreira lista tradicionalnih jela i namirnica, definira minimalno jedna nova li redizajnirana tematska eno-gastro ruta te barem jedan eno-gastro interpretacijski centar u pet godina. To su projekti kao što su Interpretacijski centar Hrvatska vinska kuća u Kraljevici, Eko natura centar Stara Sušica ili Kuća gljiva u Staroj Sušici. Tu su i poticanje ugostitelja kroz županijske poticaje, kampanje kako bi se promovirala ugostiteljska zanimanja, a želi se i potaknuti udruživanje proizvođača pojedinih autohtonih namirnica kako bi se moglo lakše pokretati postupke zaštite, zajednički nastupati na tržištu, ali se i bolje prilagoditi zahtjevima ugostitelja kroz standardiziranje kvalitete proizvoda. Buduća lista tradicionalnih jela i namirnica trebala bi biti osnova i za razvoj novih manifestacija i unapređenje postojećih, a prema Planu treba potaknuti i manifestacije koje promoviraju vina s Kvarnera.
Dragan Jurdana / NL arhiva
Dragan Jurdana (Johnson): Gost mora znati da mu nudimo original
Dragan Jurdana, vlasnik restorana Johnson u Mošćeničkoj Dragi, koji je također zaslužio visoke tri Gault&Millau toke, kao i preporuku Michelina, pojašnjava kako je filozofija ovog restorana biti originalan, ali i imati puno poštovanje prema regiji u kojoj živi. – Naša je ideja poštovati klimu, teritorij i prirodu ovog kraja. Mi naš kraj gostima predstavljamo upravo kroz namirnicu kroz koju gost može memorirati Kvarner. Želimo gostu ponuditi tu čistoću okusa kao bi on memorirao taj specifičan okus neke ribe, raka ili neke naše školjke i jednostavno taj okus povezivao s našom regijom. Ideja je da taj osjećaj, uspomenu na okus, ponese sa sobom iz restorana, bilo da je to okus zrelog domaćeg pomidora, šparuge, školjke, inćuna, palamide, zubaca…, kazao je Jurdana. Na pitanje koliko gosti, pogotovo strani, poznaju ovdašnju namirnicu, kazao je kako je važno komunicirati to lokalno jer gost osjeti da je to nešto iskreno i pripada prostoru koji je posjetio. – Gost mora znati da je to original, bez obzira na to koliko mu se ta namirnica svidjela ili možda ne. Bitno je da je dobio iskrenu, čistu namirnicu. I onda to ima smisla, istaknuo je Jurdana, nadodavši i kako je vrlo važno raditi na sezonskoj karti ovisno o dobu godine, odnosno onome što dozrijeva ili se ulovi. – Jednostavno nudite to što trenutno imate. Za sada uspijevamo nabaviti lokalnu namirnicu, s obzirom na to da to nisu velike količine kakve traže nekakvi veliki sustavi, zaključio je ovaj ugostitelj. |
O snazi i potencijalnima kvarnerske gastronomije dovoljno govore i brojne nagrade i činjenica da ponudu prepoznaju najcjenjeniji vodiči što je bilo vidljivo i na prošlotjednoj dodjeli priznanja Gault&Millau. Direktorica Gault&Millaua za Hrvatsku Ingrid Badurina Danielsson nije bez razloga tom prilikom istaknula kako je Kvarner trenutno napropulzivnija gastroregija u Hrvatskoj. A kvarnerski gastroznalci svoju su gastropriču velikim dijelom razvili upravo na lokalnoj namirnici.
