RIJEKA – I u ovogodišnjem županijskom proračunu rezervirana su sredstva za saniranje posljedica utjecaja korone, odnosno poskupljenje energenata i svega ostalog, to su sredstva za intervencije prema zdravstvenim ustanovama. Posebno prema Domu zdravlja PGŽ-a koji je naša najveća institucija s 800 zaposlenih, a koji je pretrpio najviše utjecaja od koronakrize. U 2020. godini, kada je počela epidemija koronavirusa, intervenirali smo u Dom zdravlja s tri milijuna kuna, prošle godine sa 6,1 milijuna kuna, a ove godine sa sedam milijuna kuna, zbog strukturnih gubitaka. Porast rashoda odnosi se na ulaganje u kadrove, na specijalizacije su poslana 42 liječnika, među kojima je za samo pet liječnika došla pomoć države, ostalo smo snosili sami. To je uzrokovalo povećani gubitak Doma zdravlja, pa smo morali intervenirati. Toga će nažalost biti još s obzirom na porast cijene energenata, pratimo situaciju pa ćemo vidjeti kako intervenirati, možda rebalansom proračuna, kazao je primorsko-goranski župan Zlatko Komadina na redovitom tjednom susretu s novinarima.

Pročelnica Upravnog odjela za socijalnu politiku i mlade Dragica Marač istaknula je da se u okruženju Doma za starije u Voloskom, nakon što je otvorena druga faza parka seniora, upravo oprema senior cafe, koji će služiti korisnicima da popiju čaj ili kavu, ali i prime posjete svojih obitelji i prijatelja.

– Nastojimo održati kvalitetu usluge, pa smo tako uredili kuhinju u Domu za starije osobe Kantrida, gdje su zamijenjene instalacije, podovi, pločice, uređeni zidovi, nabavljena oprema. Što se tiče projekta Doma za starije Prsten u Klani, kao zajedničkog projekta nekoliko jedinica lokalne samouprave, prošle godine napravljeno je idejno rješenje, do kraja ove godine bit će gotov idejni projekt, a glavni projekt prijavili smo za sredstva Europske unije. U planu je i Dom za starije osobe Cres, kao dislocirana jedinica Doma za starije osobe “Marko A. Stuparić” Veli Lošinj, za koji je također gotovo idejno rješenje, radi se idejni projekt, a sve u partnerstvu s Gradom Cresom. U suradnji s Riječkom nadbiskupijom, koja nam nudi dva manja prostora u Čabru i Ravnoj Gori, uredit ćemo dvije dislocirane jedinice doma, kazala je Marač, a župan Komadina dodao je da je riječ o suradnji između Nadbiskupije i Županije započetoj po principu hospicija, na način da imovina Nadbiskupije bude u funkciji PGŽ-a.

Slično je planirano i u najavljenom projektu centra za dementne osobe na Vežici, kao svojevrsnog dnevnog boravka s uslugom privremenog čuvanja osoba, što je ocjenjeno kao velika potreba urbanog načina života. Pročelnica Marač osvrnula se i na najavljena poskupljenja te kazala da se čeka konačni izračun, a u financiranju će biti teško bez izvornih sredstava Županije.

– Što se tiče cijene boravka u domovima za korisnike, ona je usklađena s inflacijom te od 1. srpnja ove godine povećana za svega 12 posto, što je bio minimum potreban za redovito isplaćivanje plaća i troškove hrane. Moram reći kako su naši korisnici bili jako sretni, jer su očekivali poskupljenje cijene od 40 posto naviše, rekla je Marač.

Pročelnik Upravnog odjela za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima Ljudevit Krpan govorio je o master planu turističkog razvoja Gorskog kotara, u sklopu kojega je najavio pozivne natječaje za fondove Europske unije koje će uskoro objaviti Ministarstvo regionalnog razvoja za jedinice lokalne samouprave, poduzetnike i stanovnike Gorskog kotara, a po uzorima na ulaganje u županijske luke iz programa Konkurentnost i kohezija. Govoreći o ulaganjima u luke, Krpan je pohvalio dobro odrađen posao Županijske Lučke uprave Rab u formiranju ribarske luke te najavio II. fazu uređenja sekundarnog lukobrana u luci Rab. Pritom je infrastruktura samo osnova, a kroz projekt prekogranične suradnje Framesport stvorit će se pametnu luku s digitalnim praćenjem plovila, kazao je Krpan. Podsjetio je i kako se 22. rujna u Ravnoj Gori održava sjednica Županijske skupštine na temu Gorskog kotara, a u materijalima su jasno artikulirani zahtjevi prema državi.

– Tražimo od države da se prepozna kvaliteta pojedinih dionika i prijavitelja, u ovom slučaju Primorsko-goranske županije i prijavitelja s područja županije, a ne da nas se diskreditira i odbacuje kao prerazvijene jer mi to nismo na razini EU-a, a želimo dostići barem prosjek razvoja EU-a, rekao je pročelnik Krpan i apelirao na središnja tijela kazavši kako su projekti spremni, a potrebna su samo sredstva da ih se realizira.

Na županovom susretu s novinarima bilo je riječi i o provedbi projekta “Komercijalizacija inovacija”, koji je predstavio pročelnik Upravnog odjela za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj Mladen Brajan.

– Najveći problem je nagrađenu inovaciju plasirati na tržište. S tom namjerom 2009. godine osnovana je Zaklada za financiranje izrade prototipova FIPRO, u koju svake godine Županija ulaže od 100 do 150 tisuća kuna. Do sada je financiran 31 projekt s gotovo tri milijuna kuna od kojih je Županija uložila 1,4 milijuna kuna u zadnjem razdoblju, a raspoređeno je i dodatnih 150 tisuća kuna. Radi se o 50 posto bespovratnih sredstava, a drugih 50 posto korisnici vraćaju u proračun Zaklade čime se generiraju sredstva za buduće inovatore, rekao je Brajan.