ZAGREB – I uz Vladinu intervenciju kroz snižavanje PDV-a na isporuku plina građani će, primjerice, u Zagrebu od 1. travnja skuplje plaćati plin, a iz sadašnje perspektive čini se da će poskupljenje do 50 posto biti dobra opcija u odnosu na ono što bi se dogodilo da država ne čini ništa. Koliko će doista poskupjeti plin, odnosno koliko će porasti računi, ovisit će o tome hoće li Vlada sniziti PDV na isporuku plina na 13 posto ili možda čak na pet posto, oko čega se i u samoj Vladi još vode rasprave.

Koju god od tih opcija Vlada izabere, ona znači i da će kućanstva na riječkom distribucijskom području koja imaju komercijalne ugovore s Energom, od 1. travnja do 30. rujna imati manje račune za isporuku plina. Naime, za potrošače u Rijeci, Kraljevici, Bakru, Viškovu, Kostreni, Čavlima i Klani koji su još lani potpisali ugovore s Energom, cijena plina se do 30. rujna ne bi trebala mijenjati, a kako će država sniziti PDV, to automatski znači da će konačni račun biti niži.

Cijeli iznos PDV-a kojeg se država odrekne prelit će se potrošačima, ali uz uvjet da Vladin paket neće sadržavati dodatna opterećenja za opskrbljivača. Naime, Vlada je najavila da će najvjerojatnije i na plin proširiti vaučere koje dobivaju socijalno ugrožena kućanstva, a novac za isplatu te pomoći koja je isplaćivana samo za pokrivanje računa za struju prikupi se naplatom solidarne naknade od svih kupaca u iznosu od 0,03 kune po kWh, na što se obračunava i PDV. Iz tog se novca, a ne iz proračunskih prihoda, dosad financiralo do 200 kuna vaučera na koje je svaki mjesec u Hrvatskoj pravo imalo više od 60 tisuća socijalno ugroženih kućanstava, odnosno država novac za to prikuplja od svih ostalih kupaca električne energije.

Različiti efekti

Zasad se ne zna planira li se uvesti ista naknada i za plin, ali ona ipak ne bi smjela biti tolika da kupci u riječkom distribucijskom području nakon 1. travnja na svojim računima ne osjete sniženje PDV-a.

Isto bi se trebalo dogoditi i kućanstvima u Samoboru koja imaju, kako je ovih dana podsjetio bivši gradonačelnik tog grada Krešo Beljak, zajamčenu cijenu do 1. listopada, što je posljedica dogovora bivše gradske uprave i tvrtke Energo Metan.

Tako bi na kraju Vladin paket mjera u dijelu Hrvatske trebao donijeti poskupljenja i do 50 posto, a u nekim dijelovima smanjenje računa barem do 30. rujna. Posljedica je to različitih politika u različitim regijama ili gradovima Hrvatske, ali i drastičnih razlika u cijenama plina za kućanstva. Sve vlade su dosad uglavnom prepuštale odluke lokalnim vlastima i tvrtkama, bilo da su one u privatnom ili javnom vlasništvu, pa će tako i njezina intervencija imati različite efekte u pojedinim dijelovima države.

Pod utjecajem informacija o visokim računima koje pojedini poduzetnici i institucije u Zagrebu dobivaju za isporuku plina, u Vladinom paketu mjera zasad je, čini se, puno veći naglasak na plinu nego na električnoj energiji, iako iz Vlade dolaze signali i da će se po tom pitanju povući neki potezi koji bi trebali ublažiti poskupljenje. No, o snižavanju PDV-a na struju zasad se tako otvoreno ne govori jer Vlada tu ima i manji prostor s obzirom na to da je PDV na isporuku električne energije već sada 13 posto. Ako bi se PDV na isporuku električne energije snizio, onda bi to značilo njegovo rezanje na stopu od pet posto, a pitanje je koliko bi takav udar mogao podnijeti proračun, posebice u godini koja prethodi uvođenju eura, što od Hrvatske traži određenu fiskalnu disciplinu. Tako se čini da će, kad je u pitanju električna energija, najveći teret ublažavanja udara na građane podnijeti HEP.

Nemaju izbora

U situaciji kad kućanstvima u dijelu Hrvatske prijeti i dvostruko veća cijena plina, iako se to dogodilo pri kraju sezone grijanja, Vlada sasvim sigurno mora reagirati i veći fokus na plin teško je osporiti. No, činjenica je da će o tome kako Vlada podijeli novac koji je spremna potrošiti da bi ublažila udar poskupljenja energenata, odnosno koliki dio potroši na struju, a koliki na plin, na određeni način diktirati buduće izbore građana između ta dva energenta, ali i poslovanje energetskih tvrtki u Hrvatskoj. Ako nakon Vladine intervencije plin i dalje bude u dijelu Hrvatske, gdje građani mogu birati između grijanja na plin ili električnu energiju, povoljniji energent, to znači da će ga potrošači i dalje radije birati te da njegovo poskupljenje neće uzrokovati prelazak na električnu energiju.

Samim time država će održati pozitivnim i poslovanje tvrtki koje se bave uvozom ili distribucijom plina.

Pri tome je problematično jedino to što građani u dijelu Hrvatske, a to je, primjerice, dio PGŽ-a, ali i gotovo cijela Dalmacija, zapravo izbora nemaju jer nemaju ni mogućnost priključka na plin. Već se i dosad pokazalo da je za zimskih mjeseci znatno skuplje grijati stan na električnu energiju, primjerice u Splitu, nego na plin u Zagrebu.

Dakle, Vladina značajnija intervencija na tržište plina značit će da će država sada puno više pomoći građanima koji mogu birati između ta dva energenta jer bi pomoć onima koji nemaju izbor i mogu koristiti isključivo električnu energiju mogla biti znatno slabija, a tu će amortizer biti uglavnom HEP. Nije problematično ni to što je takva uloga namijenjena tvrtki u stopostotnom vlasništvu države, ali jeste to što su sve vlade od 2009. godine HEP-u rezale sposobnost za ulaganja povlačenjem milijardi kuna dobiti iz te kompanije, a ona bi sada trebala biti nositelj zelene tranzicije koja, primjerice, uključuje i ulaganje u infrastrukturu koja bi trebala omogućiti prihvat električne energije iz obnovljivih izvora i koja je plin tretirala kao tranzicijsko gorivo.