RIJEKA – Sve učestalije i nepredvidljive vremenske neprilike prouzročene su klimatskim promjenama, a znanstvena istraživanja i predviđanja budućih scenarija daju nagovijestiti da će se porast razine mora u nadolazećim desetljećima nastaviti i ubrzati.

Zbog podizanja razine mora Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije u suradnji s Građevinskim fakultetom Sveučilišta u Rijeci proveo je znanstveno-stručnu analizu ranjivosti obalnog područja naše županije, a rezultati njihova istraživanja objedinjeni su u publikaciju koja je predstavljena u prostorijama Građevinskog fakulteta.

– Primorsko-goranska županija 2019. godine donijela je Program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama u kojem je podizanje razine mora prepoznat kao jedan od osnovnih rizika za naše područje, kazala je Koraljka Vahtar Jurković, pročelnica županijskog Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša te dodala da će očekivane klimatske promjene utjecati na sve segmente društva te je rizik od podizanja mora potrebno ugraditi u sve sektorske planove.

Važnost da se pri budućim planiranjima pažnja usmjeri i na rizik od poplavljivanja je istaknuo i Adam Butigan, ravnatelj županijskog Zavoda za prostorno uređenje.

Igor Ružić, Koraljka Vahtar i Adam Butigan / Foto: S. DRECHSLER

-Razina mora stalno se mijenja, a u posljednjih 15 godina dogodile su se tri ekstremne situacije prilikom kojih je razina mora bila više od jednog metra u odnosu na srednju razinu mora – rekao je Butigan te objasnio da se projektom zapravo htjelo mapirati obalu i utvrditi koja su područja obale Primorsko-goranske županije u riziku od plavljenja, a Igor Ružić, voditelj stručnog tima s Građevinskog fakulteta otkrio je i koja su to područja ugrožena.

– Gledamo li kroz povijest razina mora neprestano se povećava te su brojni ostatci rimskih građevina i luka danas u pravilu dva metra ispod mora. S klimatskim promjenama taj se proces ubrzava, a procjena je da će se do kraja stoljeća more podignuti za 60 centimetara.

Riječka placa često poplavi prilikom dizanja mora / S. DRECHSLER

Istraživanjem koje smo proveli utvrdili smo da je otprilike trećina županije ugrožena, a najugroženija obalna područja jesu ona naseljena poput Rijeke, Malog i Velog Lošinja, Suska, Raba, Punta, pa čak i Volosko – istaknuo je Ružić. Na kraju, Butigan je naveo da je publikacija samo jedna od mnogih mjera kojom se želi doprinijeti jačanju otpornosti na klimatske promjene, a zamišljena je da se s njome upoznaju stručnjaci i jedinice lokalne samouprave.

– S rezultatima bi se trebali upoznati svi stručnjaci koji rade na različitim strateškim i planskim dokumentima, jer će očekivane klimatske promjene utjecati na sve segmente društva i rizik od podizanja mora i poplavljivanja potrebno je uzeti u obzir kod dugoročnog prostornog planiranja – naglasio je Butigan te kazao da se potencijalne štete mogu smanjiti ili izbjeći tako da se spriječi buduća gradnja u obalnom području koje je u riziku od poplavljivanja, a postoje i brojni drugi građevinski hidrotehnički zahvati kojima je moguće sanirati područja ili mogućnosti podizanja obale i proširivanja plaže.