KRALJEVICA – Nakon što su divlje svinje u noći sa subote na nedjelju došle i do mjesnog groblja na Križišću te uneredile grobna mjesta, mještanka Anka Špalj apelirala je na gradonačelnika da započne s rješavanjem problema sve učestalijih dolazaka divljih životinja u naseljena mjesta na području grada Kraljevice. Gradonačelnik Dalibor Čandrlić najavio nam je održavanje sastanka te postavljanje ograde na groblju, pa smo provjerili kako je protekao sastanak i koji su zaključci.

– Bili smo na groblju s komunalnim poduzećem i izvođačima da vidimo što se može napraviti. Našli smo dvije-tri, točke gdje divlje svinje mogu najlakše ući, ali ukupno mogu ući na gotovo sto metara linije. S obzirom na stanje zida, nismo u mogućnosti odmah postaviti ogradu koja bi bilo prostorno izvedena, tako da ćemo za početak staviti barijere kako bismo spriječili ulazak divljih svinja. Izvođači već čiste terene oko zida kako bi započela sanacija, i iako ne možemo sve riješiti u 24 sata, idemo prema rješenju, kaže Čandrlić. On smatra da se u ovom slučaju spojilo više problema. U groblje se nije ulagalo 30-40 godina, kaže, i dodaje da je također utjecao ljudski faktor.

Lov s psima

– Ljudi su bacali zemlju, smeće i svašta s druge strane zida, tako da je visina zida na neki način nestala te divlje svinje mogu lako ući. Ako pak govorimo o problemu divljači, ja sam još prošle godine, na koordinacijskom sastanku u Kostreni, rekao pomoćniku ministra da elaborati o divljači, koje su jedinice lokalne samouprave platile po 15-ak tisuća kuna, u konačnici neće donijeti velike koristi. Uvjeren sam da, ako pitate od Poreča da Dubrovnika, da vam nitko neće reći da su ti elaborati nešto korisni. Na primjer, tim elaboratima nama je dopušteno da se, u određenim okolnostima, divljač lovi u naseljenom mjestu, što je, smatram, potpuno bespredmetno. Pogotovo kad danas imamo najnoviju tehnologiju koja može pratiti divljač izvan naseljenih mjesta, a i ponavljam, sterilizacijom kroz sustav pojilišta možemo spriječiti njihovo daljnje razmnožavanje, zaključio je Čandrlić.

O ovom problemu razgovarali smo i sa Zlatkom Vukelićem, predsjednikom Lovačkog društva Srndać Hreljin, koje organizacijski i teritorijalno obuhvaća četiri lovne jedinice: Hreljin, Križišće-Šmrika, Zlobin i Kraljevica-Bakarac. Vukelić kaže da oni rade prema planu gospodarenja i lova.

– Od 1. lipnja dostrijelili smo deset divljih svinja. Još četiri bi bilo po redovitom planu, ali sam zatražio dodatno dopuštenje te ćemo ukupno odstrijeliti još 11 divljih svinja. Kad sve to završimo, ako bude potrebno, zatražit ćemo od Ministarstva poljoprivrede i dodatni odstrel. Također, 3. listopada počinjemo lov sa psima, pa će ići malo lakše, kaže Vukelić. Za gradonačelnikov prijedlog da se u pojilišta za divlje svinje stave sredstva za sterilizaciju kaže da ne stoji.

Laka hrana

– Mi dobro surađujemo s gradonačelnikom, ali taj prijedlog nije izvediv. Onda ćemo potuć’ sve i što onda?! Tko će to odobriti? Jedini način je izlov, a treba reći i da ima puno razloga zašto divlje svinje dolaze u naseljena mjesta. Neodgovorni pojedinci bacaju hranu gdje stignu, bacaju u baju sve što stignu, i onda je to »laka hrana«. Dođe medvjed, prevrne baju, i normalno da će onda doći i divlja svinja. Također, vrtovi bi trebalo ograđivati, jer sada sazrijevaju smokve, puno je voća, i onda divljač to koristi i uzima si za hranu. To je jako teško spriječiti, jedino ako su vrtovi ograđeni. I to ne gromačom, nego pravom ogradom. Tako je i za groblje, najbolje je staviti ogradu oko groblja pa neće moći samo tako ući, kaže Vukelić. Dodaje da ima puno divljih svinja jer su se počele prasiti dva puta godišnje, što se prije nije događalo.

– Imamo priljev mladunčadi i zato ih je sve više. No, uz izlov, mi smo također povukli naše hranilice visoko u šumu te uz financiranje Grada Kraljevice, nabavili repelente s intenzivnim mirisom za odbijanje divljih svinja i podijelili ih u Kraljevici, Hreljinu,… Ali to kratko traje, pogotovo ako padne kiša. Ponavljam, jedini način je izlov, u skladu s dopuštenjima i planom, te da ljudi postanu odgovorniji, da ne bacaju hranu i da se ograde vrtovi, zaključio je Vukelić.