Divlje odlagalište naraslo iznad Lenca

Do divljeg deponija vodi mala slijepa cesta koja je služila za izgradnju tunela Pećine, a da su radnici zatvorili cestu nakon radova na tunelu, deponija ne bi ni bilo, smatraju čitatelji koji su upozorili na problem 

RIJEKA » Čitatelji su ukazali na veliki divlji deponij koji niče uz prometnicu nedaleko zavoja iznad brodogradilišta Viktor Lenac (Martinšćica). Do odlagališta vodi mala slijepa cesta koja je služila za izgradnju tunela Pećine te, smatraju naši čitatelji, upravo u tome leži najveći problem. Jer, da su radnici zatvorili cestu nakon završetka radova na tunelu, deponija ne bi ni bilo. 

  A na ovom deponiju nema čega nema – od namještaja pa do šute. Čini se da najviše ima građevinskog otpada za čije je zbrinjavanje za Rijeku, okolicu i otoke zadužen Kargač (Novi Vinodolski). Prema nekim podacima, u Hrvatskoj se godišnje proizvede više od dva milijuna tona raznog građevnog otpada, a samo se pet posto reciklira ili zbrinjava na prihvatljiv način. 

Odjel gradske uprave za komunalni sustav upoznat je s ovim deponijem te najavljuje da će se, kako bi se što prije riješio ovaj slučaj i kako bi se spriječilo daljnje gomilanje smeća, iz sredstava redovitog održavanja glomazni otpad očistiti i deponirati na reciklažna dvorišta.   Prema njihovim podacima, radi se o približno pet do osam kamiona takvog materijala.   Na početku slijepe ceste će se postaviti prepreke od postojećeg građevinskog materijala i kamenja, čime će se zapriječiti mogućnost dovoženja novog otpada.   Manji dio otpadnog građevinskog materijala mogao bi se na postojećoj lokaciji poravnati po navedenom terenu, planovi su Odjela. 

  U KD Čistoći, riječkom komunalnom društvu koji brine o riječkom zelenilu i otpadu, naglašavaju da »s obzirom da za ovu specifičnu lokaciju još nisu dobili konkretne upute od komunalnog redarstva, nisu ni poduzimane mjere čišćenja«. Godišnje se na saniranje ovakvih divljih deponija utroši više od 270.000 kuna. 

  – Upravo zahvaljujući građanima često dobivamo pozicije lokacija na kojima nastaju divlji deponiji koje prijavljujemo komunalnom redarstvu. KD Čistoća nikada na svoju ruku ne provodi interventna uklanjanja, već je za to jasno određen protokol, naglašava Marina Babić Brusić iz KD Čistoće. 

Namještaj, kućanski aparati, ostaci iz vrtova i parkova te drugo građani mogu zbrinuti bez naknade dovozom u jedno od reciklažnih dvorišta (Pehlin i Mihačeva draga) ili narudžbom »baje« za glomazni otpad preko svog mjesnog odbora.   – Način odlaganja putem tzv. baja koje se postavljaju prema godišnjem Programu odvoza glomaznog komunalnog otpada po pojedinim mjesnim odborima s unaprijed utvrđenim terminima je besplatan i omogućuje odlaganje svim građanima. Mjesni odbori su ti koji, za unaprijed utvrđene termine, a prema potrebama i zahtjevima građana, određuju lokacije postavljanja baja, poručuju iz Odjela gradske uprave za komunalni sustav.

  – Zakonom o održivom gospodarenju otpadom regulirano je da komunalno redarstvo u ovom slučaju treba izvršiti izvid, utvrditi vlasništvo i počinitelja i dostaviti nama nalog za uklanjanje ovakvog odlagališta. No, ako je riječ o građevinskom otpadu onda ga čak mi ni ne možemo uzeti već se za to zadužuju drugi subjekti, što poskupljuje postupak. 

  Troškove saniranja deponija može snositi počinitelj (ako se utvrdi) ili ako počinitelj nije poznat – vlasnik zemljišta, budući da je on dužan voditi brigu o svojoj parceli i na vrijeme reagirati. No, sve ovisi o situaciji na terenu, pojašanjava dalje Marina Babić Brusić. Ističe da ako na ovom deponiju prevladava građevinski otpad onda su u njegovom nastajanju najvjerojatnije sudjelovali poslovni subjekti, koji za deponiranje takvog smeća moraju plaćati naknadu tvrtki koja ga preuzima.