RIJEKA – Ravnatelji riječkih vrtića i osnovnih škola jučer su održali sastanak s osnivačem, Gradom Rijekom, te predstavnicima Epidemiološke službe Nastavnog zavoda za javno zdravstvo s ciljem dogovora detalja oko početka nove školske godine, a kao zasebna tema tog sastanka, kaže pročelnica Odjela za odgoj i školstvo Sanda Sušanj, nametnula se organizacija programa produženog boravka. U ovom trenutku vrlo je izvjesno da se, s obzirom na epidemiološku situaciju i propisane mjere, ta usluga u svim školama neće moći pružiti svim roditeljima koji su računali na nju, a prednost za upis u produženi boravak imat će prvašići.

Rad u smjenama

– Budući da svaka škola ima različitu situaciju, ravnatelji će svoje prijedloge o organizaciji produženog boravka poslati Stožeru Civilne zaštite na suglasnost. U navedenim prijedlozima, moraju se maksimalno pridržavati postojećih preporuka, kao i prava prednosti pri upisu u produženi boravak za učenike nižih razreda razredne nastave. Nažalost, organizacija produženog boravka kako je to uvriježeno, spajanjem učenika različitih razrednih odjeljenja, prema preporukama Ministarstva nije moguća. S ovakvim ograničenjima gdje je unutar skupine produženog boravka moguće uključiti samo učenike istog razreda, smanjuje se mogućnost obuhvata djece. Prilikom upisivanja učenika u produženi boravak, škole su dužne poštovati istovremeno preporuke Ministarstva te kriterije upisa, čime smo se našli u iznimno teškoj situaciji.

Naime, prednost pri upisu određivat će se prema kriteriju dobi te će tako prvenstveno biti zadovoljene potrebe roditelja učenika prvih razreda. Iako Grad Rijeka sufinancira 82 skupine produženog boravka te se prethodnih godina uz kombiniranje učenika različitih razreda mogla zadovoljiti potreba na razini grada, sada je to jednostavno nemoguće. Neke će škole biti u mogućnosti upisati i učenike drugih razreda, što ovisi o veličini same ustanove, odnosno o broju paralelnih razreda. Svakako ćemo pratiti epidemiološku situaciju te ukoliko se ona pokaže iznimno povoljnom, uz odgovarajuće mjere sigurnosti poput maskica za lice i fizičkog razmaka, postupno uvoditi i kombinirana razredna odjeljenja produženog boravka. Upravo iz tog razloga, osiguravanje maski uključilo je i učenike nižih razreda, iako u samim preporukama za provedbu redovne nastve, one nisu predviđene, pojašnjava pročelnica.

Dodaje i da će prema dobivenim informacijama većina škola raditi u više smjena, ovisno o veličini i broju učenika, a kako bi se izbjegao istovremeni dolazak učenika na nastavu te smanjio broj učenika koji se u istom trenutku nalaze u školama.

– S obzirom da je u uputama sugerirano da učenici viših razreda te zaposlenici odgojno-obrazovnih ustanova u određenim situacijama nose maske, Grad Rijeka će osigurati svakom učeniku i djelatniku po dvije maske prije početka školske godine, odnosno idući tjedan. Važno je napomenuti da su sve škole pripremile protokol postupanja u slučaju pojave virusa u ustanovi te osigurale prostoriju za izolaciju ukoliko se simptomi bolesti manifestiraju u školi, odnosno vrtiću. Ustanovama se kontinuirano osiguravaju dodatna sredstva za dezinfekciju, kao i higijenski materijal kako bi osigurali što sigurnije okruženje za djecu i djelatnike, najavljuje Sušanj.

Zahtjevi sindikata

Problem organizacije programa produženog boravka jedna je od tema na koju je jučer u otvorenom pismu ministru Radovanu Fuchsu upozorio i Sindikat hrvatskih učitelja, ujedno nabrojivši deset najčešćih pitanja koja dobivaju s terena, a vezana su uz organizaciju nove nastavne godine. Uz produženi boravak, iz Sindikata ministra upozoravaju na manjak pomoćno-tehničkog osoblja tvrdeći da je prema njihovom istraživanju provedenom u sklopu EU projekta, prije COVID-19, više od 48 posto spremačica čistilo veću površinu od propisane.

Dodaju kako bi, ako se ovaj problem hitno ne riješi, troškovi države mogli dugoročno postati još veći, a zdravlje učenika i zaposlenika, pa time i njihovih ukućana, nepotrebno ugroženo zbog širenja zaraze koje se na vrijeme moglo spriječiti. Upozoravaju i da nije jasno rečeno što je s učenicima i nastavnicima koji spadaju u rizične skupine, kao i da nema smisla da se učenici različitih razreda zajedno »gužvaju« u istom prijevoznom sredstvu da bi se kasnije, u školi, strogo osiguravalo nemiješanje različitih skupina učenika, a nakon toga bi opet sjedali u isti autobus u kojem nerijetko bude i više učenika nego što je to dozvoljeno, napominju. Tvrde i da bi zbog manjka nastavnika informatike, ali i opreme, moglo doći i do pomutnje oko izvođenja informatike, a smatraju i da je nužno dati jasnu uputu o organizaciji dopunske i dodatne nastave te izvannastavnih aktivnosti. Njihov je zahtjev i da se svakom učitelju treba omogućiti besplatan internet ili nadoknaditi trošak njegovog korištenja te osigurati sredstva rada za nastavu na daljinu.