RIJEKA – S prvim danom ove godine minimalna studentska satnica porasla je na 26,56 kuna, dok je lani iznosila 25,39 kuna. Iako ne zvuči puno, riječ je o minimalno zajamčenoj satnici za obavljanje studentskih poslova koja na tržištu rada raste i to posebno u ljetnim mjesecima kada je potražnja za zapošljavanjem studenata najveća pa ta minimalna satnica postane i dvostruko veća. Unatoč tome što im ponuda na tržištu rada, posebno od lipnja do rujna, omogućava da mjesečno zarade i prosječnu hrvatsku plaću studenti su u toj zaradi ipak ograničeni, jer postoje dva bitna praga zarade o kojima moraju voditi računa.

Prvi prag iznosi 15 tisuća kuna i odnosi se na poreznu olakšicu roditeljima. Naime, student može biti porezna olakšica roditeljima sve dok zarađuje manje od 15 tisuća kuna godišnje, a kada prijeđe taj iznos pa bilo to i za jednu lipu Porezna će uprava od roditelja zatražiti plaćanje razlike. Postavljeni limit zapravo djeluje destimulirajuće na studenta, jer ukoliko radi samo tijekom ljetnih mjeseci vrlo brzo zaradom će doseći postavljeni prag i roditelja koji i dalje snosi najveći dio financijskog opterećenja studentskog života dovesti u nezavidan položaj.

Zakonske odredbe

S činjenicom da je prag od 15 tisuća kuna prilično ograničavajući za studente slaže se i ravnatelj Studentskog centra Rijeka, Dinko Jurjević, no kako navodi Studentski je centar po tom pitanju nemoćan, jer radi se o zakonskim odredbama.
– Studenti najčešće rade kako bi zaradili neki džeparac ili pak kako bi došli do nekog cilja kao što je polaganje vozačkog ispita. Istina je da ih prag od 15 tisuća kuna ograničava, no mi kao Studentski centar na to ne možemo utjecati. U taj iznos ne ulazi samo zarada od studentskog rada. Tu se ubrajaju i neki drugi novčani primici, poput kamata i slično. Stoga je nedavno uveden i pravilo da se studentima s potresom zahvaćenih područja financijska pomoć koju primaju ne ubraja u tu zaradu, kaže Jurjević.
Voditeljica riječkog Student servisa Ljiljana Badurina dodaje da je taj prag od 15 tisuća kuna propisan Zakonom o prorezu na dohodak koji također propisuje i da je student oslobođen plaćanja poreza do godišnje zarade u iznosu od 63 tisuće kuna.

– Nakon što student, u kalendarskoj godini, zaradi preko studentskog ugovora više od 63 tisuće kuna platit će porez od 20 posto, dok je do ove godine to iznosilo 24 posto. Uz porez mora platiti i prirez prema mjestu stanovanja. Iako je ove godine smanjena porezna stopa limit od 15 tisuća kuna zarade nije povećan. Ukoliko student misli da će zaraditi više od 15 tisuća kuna savjetujemo da ga roditelj odmah na početku godine makne kao poreznu olakšicu, jer u tom slučaju ukoliko studente sa zaradom ne dostigne limit od 15 tisuća kuna roditelj ima pravo na povrat poreza. Uvijek upozoravamo studente da je to za roditelje daleko bolja opcija nego da student zaradom prijeđe limit pa makar i za jednu lipu, jer će roditelj u tom slučaju morati platiti razliku, objašnjava Badurina.

Studentska zarada

Ujedno dodaje da su studenti upoznati sa svim ograničenjima vezanim uz zaradu, ali i dijeli mišljenje kako je iznos od 15 tisuća kuna godišnje premali za studentsku zaradu.
– Studenti do tog iznosa vrlo brzo dođu. Pogotovo ukoliko rade tijekom ljeta, dok iznos od 63 tisuće kuna rijetko tko zaradi. Jasno je da većinu godine studenti studiraju i da ih roditelji i dalje uzdržavaju te da studentska zarada uglavnom ne pokriva troškove hrane i stanovanja, kaže Badurina.
Drugim riječima, što je student vrjedniji i svoje slobodno vrijeme odluči iskoristiti da pomoć kućnom budžetu, to roditelj više ispašta, jer ili će ostati bez porezne olakšice uz daljnje pokrivanje većine troškova studenta ili će platiti kaznu zbog marljivosti tog studenta.