Vizija riječkog Ekonomskog fakulteta je postati vodeći centar izvrsnosti u obrazovanju, istraživanju i društvenom utjecaju, kako u Hrvatskoj, tako i na europskoj razini. Navodeći kako vjeruje da će fakultet kroz projekte postati ključan akter u tranziciji prema održivijem i inkluzivnijem gospodarstvu, dekan prof. dr. Saša Drezgić, kaže da vizija fakulteta podrazumijeva stvaranje obrazovnog sustava koji priprema studente za stvarne izazove i omogućuje im da doprinesu društvu na odgovoran i konstruktivan način.

– Ovo razdoblje uistinu označava prekretnicu za naš fakultet i svojevrsnu potvrdu kvalitete rada koji naši djelatnici i studenti predano ulažu. Nikad prije nismo sudjelovali u tolikom broju velikih međunarodnih projekata, uključujući i prestižne Horizon projekte, koji okupljaju najbolje istraživače i institucije Europe. To što sudjelujemo u ovakvim projektima znači da smo prepoznati kao partner od povjerenja i relevantan akter na europskoj razini. Ukupan fond projekata u kojima sudjelujemo iznosi oko 40 milijuna eura, a značajan dio sredstava, oko tri milijuna eura, namijenjen je direktno Ekonomskom fakultetu. Osim financijskog aspekta, ovi projekti nam omogućuju da dodatno unaprijedimo naše istraživačke i obrazovne kapacitete, obogaćujući naše kurikulume i stvarajući prilike za naše studente da uče i rade uz vodeće stručnjake u svojim poljima. Zahvaljujući ovakvim partnerstvima, imamo priliku implementirati nove tehnologije, razvijati održiva rješenja i, što je posebno važno, pozicionirati naš fakultet kao ključnog aktera u inovacijama i razvoju znanja unutar Hrvatske i izvan nje.

Regenerativna ekonomija

Okrenuli ste se regenerativnoj ekonomiji, zašto je to područje toliko važno?

– Regenerativna ekonomija predstavlja novi pristup gospodarstvu koji se fokusira na vraćanje i obnovu prirodnih resursa, umjesto na iscrpljivanje postojećih. Za razliku od klasičnih održivih praksi, koje se usmjeravaju na smanjenje negativnog utjecaja na okoliš, regenerativna ekonomija teži proaktivnom pristupu, stvarajući uvjete u kojima poslovanje pridonosi obnovi prirodnih ekosustava. Kroz regenerativnu ekonomiju, kompanije i organizacije potiču cirkularne procese i tehnologije koje doprinose poboljšanju okoliša i društva, ne samo smanjenju štete. Ovo područje posebno je važno jer smo svjesni da se svijet suočava s ozbiljnim izazovima, poput klimatskih promjena, nedostatka prirodnih resursa i socio-ekonomskih nejednakosti. Kroz projekte u okviru regenerativne ekonomije težimo postaviti temelje za novi ekonomski model koji istodobno podržava društveni, ekonomski i okolišni oporavak. Naš cilj je kroz partnerstva, kao i kroz istraživanja u regenerativnim praksama, stvoriti resurse i strategije koje će omogućiti održiviji pristup poslovanju i ekonomiji općenito.

Koje konkretne mjere i inicijative poduzimate u okviru klimatskih i ekoloških projekata?

– U okviru naših projekata za održivost i klimu, provodimo niz konkretnih mjera. Kroz projekt »ECOFOODCYCLE«, na primjer, razvijamo lokalne strategije i obrazovne programe za smanjenje otpada hrane, što je danas globalni izazov. Projekt obuhvaća sveobuhvatnu analizu trenutnog stanja u upravljanju otpadom hrane i identificira najprikladnije prakse za sprječavanje rasipanja, poput korištenja digitalnih alata za praćenje otpada. Također, povezujemo različite dionike – od lokalne samouprave, preko obrazovnih institucija, do privatnih tvrtki – kako bismo stvorili mrežu koja podržava održivost u prehrambenom sektoru. U projektu »BLUE RECHARGE«, radimo na očuvanju resursa podzemnih voda kroz inovativne ekonomske poticaje pod nazivom »Blue Credits«. Sudionici ovog programa mogu zaraditi bodove kroz aktivnosti koje pomažu očuvanju vodnih resursa, a ove bodove mogu zatim trgovati na specijaliziranom tržištu. Na taj način uvodimo tržišno vođen model očuvanja resursa koji potiče dugoročnu održivost podzemnih voda, čime se pridonosi očuvanju ključnih prirodnih resursa za generacije koje dolaze.

Klimatske promjene

Znači li to da kroz projekte pomažete i lokalnoj zajednici?

– Da, smatramo da je uključivanje lokalnih zajednica od ključnog značaja, posebice kada su u pitanju projekti koji se bave klimatskim promjenama i ekološkim izazovima. Kroz projekt »CRESCO Adria« radimo na izradi planova za prilagodbu klimatskim promjenama u jadranskim obalnim zajednicama. Projekt je izuzetno važan jer podupire lokalne zajednice u razvoju strateških smjernica za klimatski otporno prostorno planiranje. Primjerice, u suradnji s općinama Crikvenica i Sali, izrađujemo konkretne planove i pristupe kako bi ove zajednice bile bolje pripremljene na buduće klimatske promjene. Ovakav pristup donosi praktične koristi za građane, jer prilagodba klimatskim promjenama znači veću otpornost na prirodne katastrofe, bolju infrastrukturu i zaštitu prirodnih resursa. Istodobno, suradnja s lokalnim dionicima omogućuje nam da prenesemo znanje i alate lokalnim vlastima i institucijama, što doprinosi jačanju veza između sveučilišta i zajednice te izgradnji dugoročnih odnosa koji idu u korist obiju strana.

Foto Marko Gracin

Dio projekata je usmjeren i na primjenu umjetne inteligencije u obrazovanju?

– Jedan od projekata na kojem radimo, »AI4Gov Accelerate«, fokusiran je na primjenu umjetne inteligencije i digitalne transformacije u obrazovanju i javnom sektoru. Program je osmišljen kako bi educirao i opremio stručnjake iz javnog sektora s teorijskim i praktičnim znanjima potrebnim za primjenu AI-a u svakodnevnom radu. Tijekom četiri godine, kroz ovaj projekt dizajnirat ćemo i provesti online master program posvećen umjetnoj inteligenciji i digitalnim upravljačkim tehnologijama. Ovaj projekt nije samo obrazovni, već predstavlja i praktični eksperiment u primjeni digitalnih alata u obrazovnim procesima. Naš cilj je stvoriti digitalnu infrastrukturu koja će pružiti podršku svim dionicima obrazovnog procesa – od studenata i profesora do stručnjaka iz javnog sektora. Kroz projekt razvijamo distribuirani centar znanja koji povezuje sudionike u zajedničku platformu, omogućujući razmjenu iskustava i resursa. Na ovaj način, naš fakultet ne samo da gradi nove obrazovne programe, nego postavlja temelje za dublju integraciju AI tehnologija u obrazovanje.

Studentske vještine

Na koji način ti projekti oblikuju ulogu Ekonomskog fakulteta kao centra inovacija i edukacije?

– Naš fakultet teži biti proaktivan, odgovarati na suvremene izazove i stalno poboljšavati svoje obrazovne i istraživačke programe. Kroz međunarodne projekte osiguravamo studentima najnovije znanje i uvodimo ih u stvarne istraživačke prakse i tržište rada. Svaki projekt koji provodimo pruža priliku za obogaćivanje kurikuluma te za organizaciju radionica, predavanja, terenskih istraživanja i drugih aktivnosti u kojima naši studenti i nastavnici surađuju s vrhunskim stručnjacima iz cijelog svijeta. Ovi projekti ne samo da obogaćuju iskustva naših studenata, već omogućuju našem fakultetu da razvija inovativne pristupe obrazovanju. Kroz suradnje s vodećim institucijama, razvijamo modele i alate koji mogu služiti kao smjernice za obrazovne institucije u cijeloj regiji. Na ovaj način gradimo imidž našeg fakulteta kao centra inovacija u obrazovanju i pridonosimo stvaranju visoko kvalificiranih stručnjaka koji su spremni odgovoriti na izazove suvremenog poslovnog svijeta.

Foto Vedran Karuza

Spomenuli ste studente. Koje će koristi imati u smislu konkretnih vještina i kompetencija?

– Naši projekti pokrivaju širok spektar znanja i vještina koje su danas prijeko potrebne na tržištu rada. Kroz projekte poput »Jean Monnet Chair« program, studenti stječu vještine iz europskog poslovnog okruženja, što uključuje komunikacijske sposobnosti, timski rad u međunarodnim uvjetima te razumijevanje europskih integracija. Naša međunarodna ljetna škola, koja je također dio ovog programa, pruža priliku za stjecanje međunarodnog iskustva i razmjenu znanja s vršnjacima iz različitih kultura. Kroz projekte usmjerene na održivost i društvenu odgovornost, studenti se upoznaju s održivim praksama i inovativnim rješenjima u ekonomiji. Osim toga, uče kako surađivati s različitim sektorima, uključujući javnu upravu, privatne kompanije i nevladine organizacije. Takva kombinacija znanja i praktičnih vještina omogućuje našim studentima da se izdvoje na tržištu rada kao kompetentni i svestrani stručnjaci.

Borba protiv dezinformacija u sektoru gospodarstva

Ekonomski se fakultet bavi i borbom protiv dezinformacija te radi na jačanju informacijske pismenosti?

– Projekt »EkonInfoChecker« usmjeren je na borbu protiv dezinformacija i promicanje medijske pismenosti u sektoru gospodarstva. Osnovali smo neovisni centar za provjeru informacija, koji će služiti kao pouzdan izvor za javnost, ali i za poslovnu zajednicu. Kroz ovaj projekt radimo na jačanju informacijske pouzdanosti i sigurnosti konzumacije sadržaja, posebice na društvenim mrežama. Ovaj centar omogućit će ljudima da se oslone na vjerodostojne informacije prilikom donošenja poslovnih odluka. Važnost ovog projekta je u tome što pomaže izgraditi otpornost društva na dezinformacije i osnažuje pojedince u prepoznavanju relevantnih informacija. Smatramo da informacijska pismenost i provjereni podaci čine osnovu za donošenje ispravnih odluka, što je od ključne važnosti u suvremenom poslovnom svijetu.

Jačanje globalne reputacije

Već imate suradnju s institucijama diljem Europe i svijeta. Što takva suradnja znači za djelatnike i studente?

– Suradnja s vodećim europskim institucijama daje nam pristup najnovijim istraživanjima, tehnologijama i inovacijama. To nam omogućuje da naša istraživanja i obrazovne programe prilagodimo međunarodnim standardima i uvjetima. Suradnja s partnerima iz raznih zemalja pomaže nam da razumijemo različite perspektive i pristupe rješavanju globalnih izazova, što iznimno obogaćuje naše projekte. Istovremeno, sudjelovanje u ovakvim projektima jača i globalnu reputaciju našeg fakulteta, jer postajemo prepoznatljiv akter na međunarodnoj razini. Naši studenti i istraživači kroz ovakve projekte dobivaju priliku za suradnju s vodećim stručnjacima i institucijama, čime dodatno razvijaju svoja znanja i vještine. Naš je cilj stvoriti poticajno okruženje u kojem studenti i istraživači imaju priliku učiti, ali i pridonositi globalnim znanstvenim i poslovnim zajednicama.