RIJEKA – U Hrvatskoj su prošle godine prijevremeno rođene 2.442 bebe, što čini 6,75 posto sveukupno rođene novorođenčadi. Od toga je u Kliničkom bolničkom centru Rijeka prije termina rođeno 192 djece, što je 8,08 posto sveukupnog broja živorođene novorođenčadi. Prijevremeno rođenoj djeci, njihovim roditeljima i zdravstvenim radnicima koji o njima skrbe posvećen je današnji Međunarodni dan prijevremeno rođene djece.

Prema riječima neonatologinje doc. dr. Ive Bilić Čače, predstojnice Klinike za pedijatriju KBC-a Rijeka, prijevremeno rođenoj djeci u prošloj godini u riječkoj bolnici priključuje se i šestero nedonoščadi rođenih u Istarskoj i Ličko-senjskoj županiji koji su poslije rođenja transportirani u riječki KBC kao tercijarni centar gdje u prvim danima njihova života o njima skrbi osoblje Odjela intenzivnog liječenja novorođenčadi, Klinike za pedijatriju.

Rast broja palčića

– Nedonošče, prijevremeno rođeno novorođenče, prematurus ili »palčić«, sinonimi su za novorođenčad rođenu prijevremeno, odnosno prije 37. tjedna trudnoće. Učestalost prijevremenih poroda u svijetu iznosi 11 posto i kreće se od 5 posto u nekim dijelovima Europe do 18 posto u pojedinim regijama Afrike. Svake se godine u svijetu rodi oko 15 milijuna prematurusa. U posljednjih 20-ak godina učestalost nedonoščadi u Republici Hrvatskoj kreće se između pet i sedam posto od ukupnog broja živorođene novorođenčadi, a s vremenom bilježi se kontinuirani porast učestalosti prijevremenog poroda. Prijevremeno rođena novorođenčad se s obzirom na gestacijsku dob di­jeli u četiri skupine. To je ekstremno prijevremeno rođena novorođenčad koja je rođena prije 28. tjedna trudnoće, vrlo prijevremeno rođena novorođenčad koja je rođena od početka 28. do kraja 31. tjedna trudnoće, umjereno prijevremeno rođena novorođenčad, rođena od početka 32. do kraja 33. tjedna trudnoće te kasno prijevremeno ro­đena novorođenčad, rođena od početka 34. do kraja 36. tjedna trudnoće. Uz gestacijsku dob nerijetko se u razmatranju zre­losti nedonoščeta uzima u obzir i vrijednost rod­ne mase – novorođenčad se dijeli na onu niske, manju od 2.500 grama, vrlo niske, manje od 1.500 grama, te ekstremno niske, manje od 1.000 grama rodne mase, objašnjava Bilić Čače.

Najugroženija skupina novo­rođenčadi upravo su ona niske gestacijske dobi i rodne mase. Prema podacima Ujedinjenih naroda za 2018. godinu, smrtnost zbog komplika­cija prijevremenog rođenja iznosila je visokih 35 posto, a 16 posto navedenih smrtnih ishoda događalo se u neonatalnoj dobi te dva posto do pete godine živo­ta. Prijevremeno rođena novorođenčad na gra­nici preživljavanja, rođena prije 25. tjedna trudnoće, daleko je najugroženija.

Visoka stopa smrtnosti

– Njihova je stopa smrtnosti i do 84 posto, unatoč različitosti podataka koji su posljedi­ca različitih regulativa i definicija vijabilnosti iz­među država. U dijelovima razvijenog svijeta u kojem tercijarni centri imaju mogućnosti provesti recentne preporuke opskrbe i liječenja ekstre­mno i vrlo prijevremeno rođene novorođenčadi, razvidno je značajno povećanje stope njihova pre­življavanja. I u Hrvatskoj se zbog po­boljšanja skrbi uočio značajan pad rane neonatalne smrtnosti. Ukupni rani neonatalni mortalitet u KBC-u Rijeka u 2020. godini iznosio je 2,1 promila, što našu neonatologiju svrstava uz bok svjetskim neonatološkim centrima. Stopa preživljenja prijevremeno rođene novorođenčadi, osobito one najugroženije, značajno je veća ukoliko je ono rođeno u tercijarnom centru, što naglašava potrebu za pravovremenim transportom »in utero« u situacijama prijetećeg prijevremenog poroda, upozorava Bilić Čače.

Prema njezinim riječima, funkcionalna nezrelost koja karakterizira prijevremeno rođeno novorođenče uzrokuje otežanu prilagodbu na izvanmaternične uvjete, što za po­sljedicu ima mnogobrojne komplikacije koje krat­koročno i dugoročno ugrožavaju i mijenjaju život takvog djeteta.

Tri kategorije komplikacija

– Komplikacije prematuriteta dije­le se na kratkoročne koje nastaju za vrijeme novorođenačkog razdoblja i dugoročne koje se mogu javiti i kasnije, a često nedonoščad prate ci­jelog života. Stoga je u skrbi za prijevremeno rođeno novorođenče uključen veliki broj liječnika i medicinskih sestara, fizioterapeuta, psihologa, defektologa, pedagoga. Ipak, u prvim danima postnatalnog života, najvažniju ulogu imaju pedijatri neonatolozi i neonatološke medicinske sestre. Naš je zajednički cilj pomoći nezrelom novorođenčetu prevladati izazove prijevremenog dolaska na svijet i osigurati maksimalnu kvalitetu života. U tome nam pomažu i njihovi roditelji koji su od prvih trenutaka prisutni uz svoje dijete i koji, zajedno s cjelokupnim osobljem Klinike, čine tim koji ima jedan cilj – cjelovitost psihofizičkog dobra našeg nedonoščeta, naglašava riječka neonatologinja.

Učestalost prijevremenog poroda u posljednjih nekoliko godina u kontinuiranom je porastu. Rezultat je to porasta učestalosti faktora koji doprinose povećanom postotku rađanja nedonoščadi, a uključuju stariju životnu dob majke, bolesti trudnice, multiple trudnoće, životni stil trudnice i stanja vezana uz genitalni sustav trudnice. Pored toga, kako upozorava Bilić Čače, unatrag dvije godine zamjećuje se porast prijevremenih porođaja u COVID-pozitivnih trudnica.

– O uspjehu riječke neonatologije najbolje govori naša novorođenčad, neki od njih sada su već odrasli ljudi. Uistinu ih je do sad mnogo opskrbljeno od strane riječkog neonatološkog tima i ponosni smo na njihov i naš zajednički uspjeh. Svaki od njih u našim je životima ostavio svoj trag. Najmanji među njima bio je težak tek 480 grama. Imao je brojne komplikacije prijevremenog poroda, u najranijoj je dobi u njega operirana i srčana greška, a danas je zdrav dječak. Njemu, i svim drugim našim malenim, a velikim ljudima, želimo sretan njihov dan, poručuje Bilić Čače.

Gradske znamenitosti u ljubičastom svjetlu

Danas će u povodu obilježavanja Svjetskog dana prijevremeno rođene djece, riječke znamenitosti od 18 sati biti osvijetljene ljubičastim svjetlom.

Na inicijativu Kluba roditelja nedonoščadi »Palčić« te Klinike za pedijatriju Kliničkog bolničkog centra Rijeka i Katedre za pedijatriju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Grad Rijeka se i ove godine pridružuje obilježavanju Svjetskog dana prijevremeno rođene djece kojem je cilj jačanje svijesti o problemu prijevremenog rađanja te kontinuirane potrebe poboljšanja liječenja i njege prijevremeno rođene djece. Ljubičastim svjetlom, simbolom prijevremeno rođene djece, bit će osvijetljene fontane na Jadranskom trgu, Trsatska gradina i lučke dizalice na lukobranu Molo longo.

Iz Grada Rijeke poručuju da na taj način žele pridonijeti cilju ove kampanje – edukaciji javnosti i usmjeravanja pozornosti na problem prijevremenog rođenja.