Foto Sergej Drechsler
I umjesto bilo kakve polemike, nije bilo druge nego vidjeti što to slavi crvena zvijezda na Riječkom neboderu i koja će vrlo brzo biti maknuta, nakon 4. listopada 2020. godine
povezane vijesti
Društvene mreže nisu nikako dobre za zdravlje. Komentari u vezi s instalacijom Nemanje Cvijanovića na Riječkom neboderu, a riječ je o crvenoj zvijezdi s 2.800 krhotina koje simboliziraju isto toliko poginulih partizana u bitki za Rijeku, su zastrašujući, iz njih izbija nevjerojatna količina mržnje.
I tako je svaki put kada se netko usudi propitivati odnos hrvatskog društva prema antifašizmu, koji je ustavna kategorija i koji je temelj hrvatske države kakvu danas poznajemo i u kojoj živimo.
Dok sam šetao po Korzu od Riječke ure prema Jadranskom trgu, gledao sam crvenu zvijezdu i razmišljao kojim to argumentima ljudima objasniti elementarne stvari. Mislim da je riječ o nemogućoj misiji jer ovdje nije riječ o civiliziranoj razmjeni mišljenja, ovdje je riječ o rovovima, o zazivanju linča.
U tom kontekstu crvena zvijezda je provokacija, i to vrlo uspjela, provokacija koja je pokazala da zlo samo čeka signal i da se povijest i te kako može ponoviti samo ako zlo bude pušteno s lanca. A o kakvoj povijesti je riječ, dovoljno je otići do Lipe i do Podhuma.
I umjesto bilo kakve polemike, nije bilo druge nego vidjeti što to slavi crvena zvijezda na Riječkom neboderu i koja će vrlo brzo biti maknuta, nakon 4. listopada 2020. godine.
U objašnjenju koje nikoga ne zanima navedeno je da je instalacija dio programskog pravca Doba moći kao dijela programa EPK-a, trebala je biti postavljena 3. maja (oprostite, 3. svibnja), ali da je sve odgođeno i da je postavljena 20. rujna, kada je Izvršni odbor ZAVNOH-a na taj dan 1943. godine donio određene vrlo bitne odluke. Riječ je o odlukama na kojima se temelji pravo hrvatskog naroda na punu državnu suverenost.
Sada valja citirati sam tekst odluke, a oni koji su tanjih živaca i preferiraju crnu boju, najbolje da preskoče sljedeći pasus: »Hrvatskom narodu – Narod Istre, Hrvatskog Primorja, Dalmacije i svih Jadranskih otoka u zajednici s junačkom Narodno-oslobodilačkom vojskom Hrvatske, oslobodio je svoje krajeve ispod jarma talijanskih tlačitelja.
Vlast u tim krajevima prešla je u ruke Narodno-oslobodilačkih odbora – jedinih organa demokratske narodne vlasti, koju naš narod priznaje.
Na osnovu tih činjenica, kao i na osnovu načela o samoodređenju naroda, što su ga proklamirali naši veliki saveznici Sovjetski Savez, Velika Britanija i Sjedinjene Američke Države, Zemaljsko Antifašističko Vijeće Narodnog Oslobođenja Hrvatske donijelo je sljedeće zaključke: Proglašuju se ništetnim svi ugovori, paktovi i konvencije, koje su razne velikosrpske vlade sklopile s Italijom, s kojima su hrvatski krajevi Istra, Rijeka, Zadar, Lošinj, Cres, Lastovo i ostali Kvarnerski otoci predani Italiji.
Proglašuju se ništetnim svi ugovori, paktovi i konvencije, sklopljeni između izdajnika hrvatskog naroda Pavelića i talijanske vlade, kojima su dijelovi Gorskog Kotara, Hrvatskog Primorja, Dalmacije i Dalmatinski otoci predani Italiji.
Svi spomenuti hrvatski krajevi, tj. Istra, Rijeka, Zadar, anektirani dijelovi Hrvatskog Primorja, Gorskog Kotara, Dalmacije i svi Jadranski otoci (uključivši ovamo i Lastovo, Cres, Lošinj i druge), priključuju se matici zemlji – Hrvatskoj, a preko nje novoj demokratskoj, bratskoj zajednici naroda Jugoslavije, za koju se naši narodi bore.
Talijanskoj nacionalnoj manjini, koja obitava u ovim krajevima, zajamčuje se autonomija. O gornjoj odluci obavještavaju se vlade savezničkih zemalja: Saveza Socijalističkih Sovjetskih Republika, Velike Britanije, Sjedinjenih Američkih Država, kao i čitava svjetska javnost«.
Teško je vjerovati da netko tko je dobronamjeran može imati nešto protiv citiranog teksta ili protiv instalacije koja na njega podsjeća. Protiv teksta kojim se osuđuju izdajničke velikosrpske vlade i izdajnik hrvatskog naroda Ante Pavelić.
Valjda bi se barem oko toga u Hrvatskoj trebali složiti, a ako nekome još uvijek nije jasno, topla preporuka je čitanje Ustava kao temeljnog pravnog akta.