Posljednja nešto više od dva mjeseca Gradska knjižnica Rijeka, kaže ravnatelj Niko Cvjetković, živi punim plućima. Dokaz tome je podatak da je od preseljenja u novu zgradu u Art-kvartu »Benčić« Gradska knjižnica do sada zabilježila više od 48 tisuća ulazaka građana, a svi oni koji uđu, u njoj se zadržavaju puno dulje nego ranije. Koliko je otići u knjižnicu postalo »in«, govori i podatak da je ta ustanova u prva dva mjeseca ove godine upisala više od četiri i pol tisuće novih članova, a knjižnicu su »otkrili« i studenti.

– Promijenio se način korištenja knjižnice, interes građana je velik. Postoji »wow« efekt i građani su se identificirali s knjižnicom kao svojom. Zadržavaju se puno dulje, a napokon imamo i prostore gdje se može učiti, što prije nije bio slučaj. Poslijepodneva su takva da se traži stolica više za učenje. Taj dio se značajno promijenio, a imamo i dulje zadržavanje u čitaonici za dnevni tisak, koja je do sada bila izdvojena jedinica knjižnice. Preseljenjem u novu zgradu čitaonica je postala sastavni dio knjižnice, kaže ravnatelj.

Knjiga svima

Usporedo s početkom rada u novoj zgradi, Cvjetkovićev drugi ravnateljski mandat približio se kraju, međutim Gradsko vijeće Rijeke na nedavnoj sjednici ukazalo mu je povjerenje i za treći mandat, a u svom programu rada ravnatelj je najavio uvođenje cijelog niza novih usluga za korisnike. Tako se u Gradsku knjižnicu neće uskoro samo po knjige, već će se tu moći posuditi i sjemenje, ali i alat.

– Knjižnica alata i knjižnica sjemenja nisu naše kreacije. To već postoji, a jako dobar primjer kako može funkcionirati knjižnica sjemenja u praksi, je knjižnica u Novoj Gorici. Također, ni knjižnice alata nisu više ništa neuobičajeno, pogotovo u urbanim sredinama gdje ljudi stanuju u manjim stanovima i ne samo da nemaju gdje držati alat, nego ni nemaju stalnu potrebu za alatom. Knjižnica alata funkcionirat će isto kao i posudba knjiga, dok će knjižnica sjemenja raditi na način da će korisnik uzeti sjeme, posaditi ga, i kada izraste plod, vratit će svoje sjeme u knjižnicu. To je i način za održavanje autohtonih vrsta, objašnjava Cvjetković.

Knjižnica sjemenja trebala bi profunkcionirati do kraja ove godine, dok je realizacija knjižnice alata u planu za iduću godinu. Cilj je u idućem mandatu povećati i vlastita sredstva te je u sklopu knjižnice otvorena suverninica, a u planu je orijentacija na sponzorstva iz realnog sektora, kao i ojačati inkluzivnu suradnju.

– I sada imamo programe suradnje. Imamo program »Knjiga svima«, kao i suradnju s Hrvatskom knjižnicom za slijepe, ali to želimo produbiti. Želimo zatvoriti krug, odnosno da kroz radionice i programe dobijemo proizvod koji se može plasirati korisnicima. U ovom slučaju radimo na zvučnim knjigama. Na tome smo već krenuli raditi. To je kod nas relativno egzotično, a u svijetu se odavno radi. Imamo razvijene e-pakete naših usluga, a sada ćemo raditi na tome da ga još proširimo, pojašnjava ravnatelj.

Obostrana sloboda

Dodajući da će se raditi i na povećanju broja čitateljskih klubova, kaže da se njihov broj u posljednje vrijeme znatno povećao, a čim se raspiše natječaj, odmah se popuni.

Foto Vedran Karuza

– Smatram da je najbitnije građane involvirati u rad cijele knjižnice i stoga bih volio da se priča s čitateljskim klubovima zaokruži na način da to postane mjesto na kojem će nastajati tekstovi koje ćemo objavljivati na našim stranicama, odnosno da čitatelji sami stvaraju sadržaj, priča Cvjetković.

U tom kontekstu u programu rada za novo mandatno razdoblje ravnatelj najavljuje i jačanje suradnje s lokalnom zajednicom, jer kako objašnjava, to je ključ rada. Kao najslikovitiji primjer navodi lanac knjiga u kojem se prilikom otvorenja nove zgrade tražilo mjesto više.

– To je bio simbolički lanac kojim je prebačeno 450 knjiga od njih 150 tisuća, ali funkcija tog lanca nije bilo fizičko preseljenje, nego povezivanje. Tu se vidjelo koliko lokalnoj zajednici trebamo i značimo i koliko oni nama trebaju i znače. To je i kasnije bilo vidljivo kroz vođene ture građane novom zgradom u kojima je sudjelovalo više od tri i pol tisuće građana, navodi Cvjetković.

Kaže i da se cijela nova infrastruktura temelji na dvije slobode u radu, jedno je sloboda knjižničara, a druga sloboda korisnika.

– Knjižničara na način da smo primjenom automatizacije, odnosno tehnologije vertikalnog transporta knjiga oslobodili knjižničarima vrijeme da se manje bave transportom knjiga, a više korisnicima. Stalno su među policama i u interakciji s korisnicima, a ne za pultom. Korisnici, pak, imaju potpunu slobodu kretanja knjižnicom, tri etaže su potpuno korisničke. Prizemlje je za bučniji dio aktivnosti, a kako se penjete, postaje sve tiše. Takav koncept dozvoljava da prizemlje postaje mjesto susreta lokalne zajednice gdje se može normalno komunicirati i nitko vas neće utišati jer postoje dijelovi za tihi rad. Korisnici mogu uzeti kavu ili neko drugo piće te nositi to sa sobom dok čitaju, sami biraju literaturu, sami je razduže i zaduže. To je knjižnica koja se oko korisnika vrti 360 stupnjeva. Dobili smo uistinu funkcionalne prostore, napravljene po mjeri korisnika. Tu zaslugu ima i arhitekt Saša Randić. Napravio je sjajan posao, dao je knjižnici riječki štih. Zgrada je jako prepoznatljiva i teško se može zamijeniti nekom drugom, objašnjava ravnatelj.

Otpornost kao odlika

Jedna od rijetkih stvari koja se u Gradskoj knjižnici nije promijenila i nije podlegla inflatornom pritisku je članarina. Ona je na istoj razini od sredine 90-tih godina, iako je svima jasno da sedam eura godišnje nije ekonomska cijena. Do kada će ostati takva, ravnatelj kaže da nije siguran.

– Dokle god budemo mogli funcionirati s ovom članarinom, funkcionirat ćemo. Sve što uprihodimo od članirane, vraća se korisnicima kroz nove knjige ili programe, odnosno za nadstandard, ističe Cvjetković.

Program rada za idući četverogodišnji mandat pod naslovom »Nova knjižnica – otporna knjižnica«, kaže, zasniva se na prethodna dva mandata.

– Prvi mandat je bio obilježen pripremama za EPK, a na drugi mandat svoj pečat je stavila pandemija. Tu smo shvatili da moramo raditi na otpornosti. Knjižnica, kao i sve ostale ustanove, moraju biti brze i agilne kako bi se brzo mogle prilagoditi novim kontekstima poslovanja za koji nismo ni mislili da mogu tako brzo nastati kao što su nastali u pandemijskom razdoblju. Nama se u jednom trenutku u vrijeme pandemije dogodilo da smo se kao zadnja ustanova u kulturi u Rijeci zatvorili i prvi smo se otvorili pod novim uvjetima, a rok za prilagodbu tim uvjetima bio je jako kratak. Međutim, imamo konstantne promjene u poslovanju, a unatoč svim promjenama koje smo morali proći, nikada nismo dugoročne i srednjoročne planove ispuštali iz vida, zaključuje ravnatelj.

Razmjena knjižničara

Redefiniranom ulogom knjižničari imaju više vremena za korisnike, ali i više obaveza, jer provode intenzivniji edukacijski proces s korisnicima koje treba naučiti na novi pristup. Međutim, u planovima Knjižnice je i njihova razmjena koja će se, kako objašnjava ravnatelj, realizirati na nekoliko kolosijeka.

– Prvi i uobičajen je »job shadowing« u okviru Erasmus projekata. To je nešto što smo već radili. Međutim, ono o čemu razgovaramo s nekoliko knjižnica u Hrvatskoj je mogućnost da na tjedan dana zamijenimo dva djelatnika. Njihovi dođu kod nas, a naši idu kod njih. Smatramo to dobrim načinom za »ubrati« sve prakse, jer djelatnici tada ne vide samo ono što im se pokazuje, već sudjeluju u cijelom procesu rada. Volio bih da to postane naš pionirski iskorak koji bi mogao postati praksa ne samo na razini Gradske knjižnice, već da se usustavi kao radna praksa u narodnim matičnim knjižnicama kako bi se ujednačila praksa rada, objašnjava Cvjetković.

Dječji ljetni kamp

Planova ima i za Dječju kuću i to već za predstojeće ljeto, kada bi mogao zaživjeti ljetni kamp.

– Detektirali smo potrebu da se osmisle programi nakon završetka školske godine. To nam je pokazao program »Tobogan« koji je jako dobro posjećen. Želja nam je produljiti aktivnosti tako da djeca mogu cijeli dan biti aktivna kod nas. To je teško napraviti samo u Dječjoj kući, jer to nije prostor koji je predviđen za cjelodnevni boravak. Stoga smo u pregovorima s nekoliko ustanova da to zajednički organiziramo te da već ove godine krenemo s pilot-projektom. U planu je da za djecu bude organiziran i ručak, a programski bi taj kamp bio usmjeren na područje obrazovanja i kulture, najavljuje ravnatelj.