Ina radije plaća kazne nego sprječava uzroke onečišćenja, a zbog rafinerije Kostrenjani imaju zagađen zrak i more, rečeno je na sjednici kostrenskog općinskog vijeća na kojoj su glavne teme bile negativne posljedice Ininog pogona na Urinju.

U izvještaju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ-a predstavljeni su rezultati monitoringa kvalitete zraka u protekloj godini, čime je pokazano kako su na mjernim postajama u blizini rafinerije u listopadu i studenom zabilježena nedozvoljena prekoračenja u koncentraciji sumporovog dioksida, a zbog čega je zrak u Kostreni kategoriziran kao onečišćen.

Povećati sankcije

Kostrenski vijećnici osvrnuli su se i na ovotjedna mjerenja županijskog NZJZ-a koja pokazuju kako zbog izlijeva ugljikovodika u more plaže Podkvarovo i Klančić nisu prikladne za kupanje, a načelnik Kostrene Dražen Vranić kazao je kako se situacija po pitanju izljeva, usprkos obećanjima, nije promijenila u zadnjih godinu dana.

Sjednici općinskog vijeća prisustvovalo je i sedmeročlano predstavništvo Ine na čelu s direktorom rafinerije Urinj Kurtom Bjerreom.

– I dalje nismo dobili konkretne odgovore o tome što Ina čini da bi riješila problem. Više od godinu dana imamo problem s ugljikovodikom na plažama Podklarovo i Klančić, dakle cijele prošle sezone i dosad ove, NZJZ na tom području i dalje ne preporuča kupanje.

U lipnju prošle godine imali smo sastanak s Inom na kojem su bili i predstavnici županije, tada se reklo da će se do kraja tog ljeta napraviti kompletan screening podzemlja rafinerije i da će se tada izaći s konkretnim prijedlogom.

Od tada su rađena određena bušenja izvan rafinerije, ali mi nemamo nikakvu relevantnu informaciju o stanju i uzroku curenja i načinu sanacije. Mi poduzimamo čitav niz aktivnosti da bi to spriječili, svaki put kada se nešto dogodi obavijestimo nadležne službe, pa smo i sada angažirali NZJZ da radi dodatna ispitivanja na moru.

Na našu žalost, a na Ininu sreću, stvar je u ingerenciji nadležnih državnih inspekcija, ali ovo nije samo naš problem. Kvaliteta zraka i mora je problem i u Rijeci i u Bakru i u cijeloj županiji, to bi trebali rješavati svi skupa.

Smatram da bi generalno za sve onečišćivače trebalo napraviti dodatne zakonske okvire koji bi neke stvari pooštrile i drastično povećale sankcije kako bi se zagađenja u startu spriječila, kazao je Vranić, upozorivši kako će iduća ozbiljnija kiša potaknuti novo onečišćenje mora uljnim filmom koji se lako može proširiti Kvarnerom.

Nasilje nad okolišem

Vijećnica Mirela Marunić (AM-UNIJA) navela je kako su svi u Kostreni svjesni da suživot stanovništva i rafinerije mora postojati, ali ne na ovakav način. Marunić se osvrnula i na lebdeće čestice koje dolaze iz brodogradilišta »Viktor Lenac«, kazavši da iako tamošnji monitoring ne bilježi prekoračenja dozvoljenih vrijednosti, situacija još uvijek nije prihvatljiva te zatražila tematsku sjednicu vijeća na koju će se pozvati predstavnici svih razina vlasti i najveći gospodarski subjekti s ciljem rješavanja dugogodišnjih ekscesa na moru i u zraku.

Da se situacija ne popravlja već godinama smatra i vijećnik Zoran Rubinić (SDP-PGS) koji je sve akcijske planove i programe nadzora prozvao mrtvim slovom na papiru.

– Inom i zaštitom okoliša se bavim 15-ak godina, svake se godine vidimo s predstavnicima NZJZ-a i u tih 15 godina uvijek imamo probleme s onečišćenjima. I dalje s Inom imamo tri problema. Iako se kvaliteta zraka poprilično poboljšala, i dalje imamo dane kada je situacija loša.

Buka koja dolazi iz rafinerije zna biti nepodnošljiva, nekad i nakon 22 sata, zbog čega se ne može spavati, a u Ini znaju da ta buka ide preko zakonskih ograničenja. Ali zagađenje mora najveći je problem u zadnje dvije godine.

Nije to neki debeli sloj, ali ako pogledate Klančić, vidite da je tamo more crno, ako idete s barkom ispod Urinja prema Sv. Luciji, vidite da je cijela Kostrena u nafti. Ovdje Ina krši sve moguće konvencije i zakone RH.

Nafta vam godinama curi iz tankova i sad se vidi rezultat, očito je da u našoj državi ne postoji ni jedna institucija koja bi imala petlje nešto napraviti i očito je da vam nitko ništa ne može

. Ponašate se nasilno prema okolišu, sve zbog profita, i nitko za ništa ne odgovara, izlistao je Rubinić, dok je Darko Tonković (HDZ-HSLS) ustvrdio kako je Ini isplativije plaćati kazne nego se hvatati u koštac s uzrokom istjecanja ugljikovodika u more.

Akcijski plan

U ime Ine vijeću se obratila rukovoditeljica održivog razvoja tvrtke Jelena Stojčić Peranić koja je navela kako su listopadska i studenska zagađenja zraka uzrokovana poremećajima u radu koji su u međuvremenu sanirani.

– Sada smo već u kontinuiranom radu dva mjeseca i nemamo problema s prekoračenjima emisija sumporovog dioksida. Ina ulaže i nastoji zadržati emisije ispod parametara dozvoljenih koncentracija, a akcijski plan za zrak shvaćamo ozbiljno i ispunili smo sve njegove kratkoročne i dugoročne mjere.

Intenzivno radimo i na smanjenju buke. Što se tiče emisija bora, to je veliki problem kojeg smo svjesni i koji rješavamo. Žao nam je što trpite onečišćenja i nelagode koje smo prouzrokovali, ali molimo vas za strpljenje, imamo plan kako to riješiti i riješit ćemo ga, kazala je Stojčić Peranić.

Predstavnica Ine prezentirala je nadolazeće aktivnosti među kojima se nalazi razrada prijedloga za sanaciju i trajno onemogućavanje istjecanja ugljikovodika u more, navodeći kako problem ne može biti riješen preko noći, iako je Ina ispunila sve rokove koje su dali.

Status optičke mreže

Na sjednici vijeća općine Kostrena jednoglasno je usvojena odluka o Akcijskom planu energetskog i klimatski održivog razvitka (SECAP) koji je izradila županijska ustanova REA Kvarner.

Planom se predlažu mjere ublažavanja klimatskih promjena s ciljem smanjenja emisija stakleničkih plinova kao što su energetska obnova zgrada te razvoj prometne infrastrukture, dok mjere prilagodbe propisuju ulaganja kao što su ona u energetsku učinkovitost i zelenu infrastrukturu.

Na aktualnom satu bilo je i riječi o tijeku postavljanja optičke mrežne infrastrukture u Kostreni, za što je načelnik Dražen Vranić istaknuo da je u nadležnosti teleoperatera koji nude telekomunikacijske usluge.

Vranić je kazao kako će općina uputiti dopise operaterima koji rade ovakve instalacije kako bi se dobio uvid u stanje postojeće optičke mreže na području općine te saznalo daljnje planove o budućim optičkim instalacijama.