Foto Vedran Karuza
Ukupno 72 posto primorsko-goranskih maturanata nastavilo je obrazovanje, 90 posto gimnazijalaca i 61 posto strukovnjaka. Četiri riječka fakulteta po prosjeku ocjena brucoša na vrhu su liste visokoškolskih ustanova koje su upisali maturanti
povezane vijesti
RIJEKA – Od 1.696 primorsko-goranskih maturanata koji su lani pisali ispite državne mature njih 72 posto nastavilo je svoje školovanje na visokoškolskim ustanovama, a najbolji maturanti upisivali su fakultete iz medicinskog i zdravstvenog područja.
Četiri najbolja
Pokazuju to najnoviji podaci Ministarstva zanosti i obrazovanja prema kojima je 90 posto primorsko-goranskih gimnazijalaca i 61 posto strukovnjaka nastavilo svoje školovanje.
Ukupno četiri riječka fakulteta po prosjeku ocjena brucoša na samom su vrhu liste visokoškolskih ustanova koje su upisali najbolji maturanti. Tako je Fakultet dentalne medicine zauzeo visoko peto mjesto među hrvatskim fakultetima, a prosjek ocjena brucoša je 4,75, dok je Medicinski fakultet na šestom mjestu s prosjekom ocjena 4,74, a Odjel za biotehnologiju smjestio se na jednaesto mjesto s prosjekom ocjena 4,69. Visoko je rangiran i Fakultet zdravstvenih studija čiji upisnici imaju prosjek ocjena 4,59.
Najgore znanje iz latinskog jezika
Među izbornim predmetima prošlogodišnji su primorsko-goranski maturanti najgore znanje pokazali iz latinskog jezika, jer na tom je ispitu prosjek ocjena bio svega 1,67, dok su najbolje znanje pokazali iz talijanskog jezika s prosjekom ocjena 4,40 te španjolskog jezika gdje su ostvarili prosjek od 4,17. Primorsko-goranski maturanti ne mogu se pohvaliti ni uspjehom na državnoj maturi iz francuskog jezika, jer imaju prosjek ocjena 2,20, kao ni s uspjehom od 2,25 na ispitu iz politike i gospodarstva, dok je prosječna ocjena iz sociologije bila 2,38, iz povijesti 2,64, a likovne umjetnosti 2,67. |
Ministarstvo je analiziralo i uspjeh učenika na maturi, a kao i na nacionalnoj razini tako su i primorsko-goranski maturanti bolji u engleskom nego u hrvatskom jeziku. Naime, iz engleskog jezika na maturi na obje razine postigli su vrlo dobar uspjeh. Nešto lošije na B razini gdje im je prosjek ocjena 3,58, dok su na A razini postigli čvrstu četvorku s prosjekom 3,58. Za razliku od engleskog jezika na ispitima iz hrvatskoj jezika prosječna ocjena je dobar i to na A razini 3,16, a na B razini 2,46. Od obaveznih predmeta najgore im ide matematika, jer na A razini imali su prosjek 2,99 te na B razini 2,19. Ukupno gledano na ispitima iz obaveznih predmeta prošlogodišnja je generacija primorsko-goranskih maturanata na A razini ostvarila ocjenu 3,50, dok je na B razini prosječna ocjena 2,60.
Ocjene i matura
Podaci Ministarstva otkrivaju i da ocjene u školi ne odgovaraju ocjenama na državnoj maturi, jer ocjene koje učenici ostvaruju u završnom razredu srednje škole znatno su više od onih koje ostvaruju na maturi. Na razini Hrvatske ukupno su 72 maturanta na kraju prošle školske godine imala zaključnu ocjenu odličan iz nekog predmeta, dok su na državnoj maturi, polažući ju na višoj razini, iz istog tog predmeta dobili ocjenu nedovoljan. Tako su 32 maturanta su iz matematike imala zaključenu peticu, a na maturi su dobili jedinicu, a u istoj situaciji našlo se i njih 35 na testu iz hrvatskog jezika, kao i njih šest na engleskom jeziku. Čak njih 577 završilo je neki od predmeta s odličnim uspjehom,a onda su na državnoj maturi iz tog predmeta dobili ocjenu dovoljan, a istovremeno je njih 19 neki predmet u školi završilo s ocjenom dovoljan, a onda su na državnoj razini iz tog predmeta briljirali i dobili ocjenu odličan.
Nesrazmjer školskih ocjena i onih postignut na maturi vidljiv je među primorsko-goranskim maturantima među kojima je lani bilo 18 posto učenika koji su imali zaključeno ocjenu odličan iz hrvatskog jezika, a onda je taj uspjeh na državnoj maturi na testu A razine ostvarilo svega 7 posto učenika, a na B razini samo 2 posto.
ČETIRI NAJBOLJA
1. Fakultet dentalne medicine |
Ruku pod ruku
Taj je nesrazmjer nešto manji kod matematike, jer lani je svega 11 posto primorsko-goranskih maturanata imalo odličnu ocjenu iz tog predmeta, a na državnoj maturi na A razini njih 9 posto je ostvarilo taj uspjeh, dok je na B razini manje od jedan posto maturanata, njih 0,80 posto, dobilo odličnu ocjenu.
Činjenicu da školske ocjene i uspjeh na maturi ne idu ruku pod ruku potvrđuju i izborni ispiti. Lani je najveći broj primorsko-goranskih maturanata, njih 40 posto, za izborni ispit odabralo fiziku, a iako su iz tog predmeta imali zaključenu prosječnu ocjenu 4,11 na državnoj maturi ta je prosječna ocjena pala na 2,28. Tako su od vrlo dobrog uspjeha samo s jednim testom pali na tek dovoljan uspjeh. Slična je situacija i s biologijom. To je bio drugi test koji su primorsko-goranski maturanti lani najčešće birali kao izborni. Pisalo ga je 32 posto maturanata čiji je prosjek ocjena iz tog predmeta bio 4,23, a na ispitu državne mature srozao se na 2,71. Treći najčešće birani izborni predmet na lanjskoj državnoj maturi bila je kemija. Nju je odabralo 24 posto maturanata koji su imali školski prosjek ocjena 4,42, a nakon ispita državne mature taj je prosjek bio tek 2,59.