RIJEKA – Prema QS WUR rang-ljestvici (QS World University Rankings) svjetskih sveučilišta za 2022. godinu, na kojoj se ove godine našlo čak njih 1.300, deset posto više nego prethodne godine, Sveučilište u Rijeci zauzelo je poziciju od 1.001. do 1.200. mjesta, što je lošije rangiranje u odnosu na lani kada je bilo između 801. i 1.000. mjesta. QS rang-lista najboljih svjetskih sveučilišta smatra se, uz Šangajsku i THE ljestvicu, jednom od najcjenjenijih u svijetu i iznimno je popularna među studentima te obuhvaća između 4,5 i 5,5 posto najuspješnijih svjetskih sveučilišta, a ove godine na njoj su se prvi put našla četiri hrvatska sveučilišta.

Najbolje je rangirano Sveučilište u Zagrebu, i to između 751. i 800. mjesta, što je pomak u odnosu na prošlogodišnju ljestvicu kada se nalazilo između 801. i 1.000. mjesta.

To je ujedno jedino hrvatsko sveučilište u prvih tisuću na svijetu po ovoj ljestvici.

Sveučilište u Osijeku zauzelo je istu poziciju kao riječko, a splitsko sveučilište našlo se tek u posljednjoj kategoriji 1.201+, što je također lošija pozicija nego na lanjskoj QS ljestvici.

Velika konkurencija

Promjenu u položaju u odnosu na lani prorektorica za digitalizaciju i razvoj riječkog sveučilišta prof. dr. Senka Maćešić tumači prvenstveno ulaskom 154 nova sveučilišta na tu ljestvicu, te činjenicom da sve veći broj sveučilišta, baš kao i riječko, postaje svjesno relevantnosti sustava rangiranja te intenzivno radi na svom uključivanju i napredovanju u tim sustavima.

– Sveučilište u Rijeci je na QS WUR 2021 ljestvici bilo unutar gornjih 65 posto sveučlišta obuhvaćenih tom ljestvicom, dok smo sada na QS WUR 2022 ljestvici unutar gornjih 77 posto sveučilišta obuhvaćenih ovogodišnjom ljestvicom.

Otprilike kakva je konkurencija unutar sveučilišta na QS WUR ljestvici možemo shvatiti iz sljedećega: zamislimo da radite ili studirate na sveučlištu koje je točno na savršenoj polovini cijele ljestvice i to u svim pokazateljima. Dakle, od vašeg sveučilišta pola svih ostalih sveučilišta na ljestvici su slabija, a pola bolja. U tom slučaju na tom sveučilištu bi bilo 8 zaposelnih u akademskom zvanju na 100 studenata.

Isti ti akademski zaposlenici bi svojim istraživačkim radovima objavljenim u zadnjih 5 godina privukli toliko interesa svjetske istraživačke zajednice da bi kao autor svaki od njih bio citiran po 39 puta. Da ste zaposlenik tog sveučilišta približno svaki jedanaesti od vaših kolega zaposlenika bio bi stranac. Da ste student tog sveučilišta, svaki jedanaesti od vaših kolega studenata bio bi stranac. Dodatno, reputacija tog sveučilišta bila bi bolja od reputacije polovine svih ostalih sveučilišta na ljestvici, kako između akademskog osoblja na drugim sveučilištima tako i između poslodavaca bivših studenata vašeg sveučilišta. Uspoređujući s tim zamišljenim sveučilištem, mislim da je i promatraču koji nije dio akademskog života u Hrvatskoj vidljivo da se najviše razlikujemo u internacionalizaciji.

Kako to nije samo pokazatelj svjetskih ranigranja nego je i način da se obogati i studentska i istraživačka sredina jednog sveučilišta, o čemu svjedočimo kod svih velikih i prestižnih svjetskih sveučilišta, trebamo se otvoriti prema inozemnim studenatima i znanstvenicima. To u dobroj mjeri ovisi o nama, o pokretanju sve više studija na stranom jeziku, sudjelovanju u sveučilišnim i istraživačkim mrežama, te poticanju mobilnosti, fizičke i virtualne, pojašnjava prorektorica.

Nova rangiranja

Dodaje i da je u konkretnim brojkama Sveučilište u Rijeci najbolje po broju akademskog osoblja na 100 studenata, jer ima ih 6,6 te su blizu medijanu. U broju citata po istraživaču od ljestvice za 2021. narasli su gotovo dvostruko, od 7,7 na 13,6 u ljestvici.

– To se dogodilo kako zbog povećanja kvalitete istraživačke produkcije tako i zbog sređivanja podataka u svjetskim bazama kao što su Elsevier i Clarivate, ali na tome još trebamo raditi i rasti.

Također, narasli smo i u broju internacionalnog osoblja i studenata, ali to je tek početak. U konačnici, biti u skupini od gornjih 77 posto od 1.300 najboljih sveučilišta na svijetu je uspjeh sam po sebi, jer je procjena da na svijetu postoji oko 25.000 sveučilišta, dakle, Sveučilište u Rijeci je među 4 posto najboljih sveučlišta u svijetu. To su nam u razgovoru prije svega čestitanjem naglasili i predstavnici QS Quacquarelli Symonds Ltd. K tome očekujemo uskoro nove rezultate Round University Rankings sustava, gdje smo na listi za 2021. bili 690. od gotovo 900 sveučilišta, te nove rezulate na Times Higher Education WUR.

Pripremamo se i za THE Impact Rankings koje se temelji se na 17 ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda koje smatramo vrlo sadržajnim i vrlo bliskim svim strateškim ciljevima Sveučilišta u Rijeci, te zato posebno poticajnim i motivirajućim, zaključuje prof. dr. Maćešić.