RIJEKA GATEWAY

Četiri dizalice na Zagrebačkoj obali nosit će imena snažnih riječkih žena. Ovdje možete sudjelovati u njihovom izboru

Marinko Glavan

Foto Rijeka Gateway

Foto Rijeka Gateway

O izboru imena najvećih dizalica odlučuju građani, glasanjem putem Facebook stranice Rijeka Gatewaya i portala Novog lista



RIJEKA – Rijeka Gateway terminal, tvrtka koja upravlja kontejnerskim terminalom na Zagrebačkoj obali, svoje glavne četiri dizalice za prekrcaj kontejnera između broda i obale nazvat će po ženama koje su svojim radom ostavile neizbrisiv trag na području Rijeke i okolice, a dosad još nisu dobile zasluženo priznanje te vrste, poput imenovanja ulica ili trgova.


Riječ je o najvećim lučkim dizalicama koje će biti postavljene na bilo kojemu od terminala riječke luke, takozvane superpostpanamax generacije, koje će omogućiti prekrcaj kontejnera s najvećih brodova tog tipa koji pristaju u Rijeci i to u punoj duljini i širini broda. Također, dio prostora terminala, iako neće biti dostupan građanima, zbog sigurnosnih razloga i jer je riječ o lučkom području, bit će nazvan Trg snažnih žena Grada Rijeke, potvrđeno je iz Rijeka Gatewaya.


Napredna tehnologija


Iz ove tvrtke u zajedničkom vlasništvu APM Terminalsa, tvrtke koja posluje u sklopu Maersk grupacije, jednog od najvećih kontejnerskih brodara u svijetu i ENNA Logica, domaće tvrtke u sastavu Energia Naturalis grupe, ističu kako će Rijeka Gateway terminal vrati Rijeci poziciju jedne od najvažnijih luka u ovom dijelu Europe, s obzirom na to da će biti glavna ulazna točka za širu regiju. Rijeka Gateway će, poručuju iz tvrtke, biti najmoderniji daljinski upravljani kontejnerski terminal u ovom dijelu Europe, koristeći naprednu tehnologiju i najviše međunarodne standarde poslovanja. Ova investicija značajno će, prema njihovim riječima, unaprijediti logističku infrastrukturu, potaknuti gospodarski rast te otvoriti nove poslovne mogućnosti, jačajući povezanost Hrvatske sa svjetskim tržištima.




– Projekt napreduje, a paralelno sa završavanjem infrastrukturnih radova na terminalu, počet će pristizati prva oprema za rad terminala, uključujući četiri glavne dizalice. S obzirom na to da dizalice nisu samo strojevi koji će pomicati kontejnere na terminalu, već će one kreirati novu vizuru grada i biti simboli razvoja Rijeke, u Rijeka Gatewayu su odlučili dodatno približiti projekt Riječanima kroz pokretanje projekta imenovanja dizalica. Rijeka Gateway želi naglasiti da je dio urbane cjeline grada, uz iznimnu pažnju za okoliš i lokalnu zajednicu, pa su odlučili dizalice nazvati po izvanrednim ženama iz Rijeke i Primorja.


Rijeka Gateway


Ženama koje su svojim djelovanjem ostavile neizbrisiv trag na ovo područje, a do sada još nisu dobile zasluženo priznanje kroz ime neke od ulica ili trgova. Odabir četiri žene koje su zadužile Rijeku, kojima će biti imenovane dizalice, obilježit će prostor terminala trajno kao Trg snažnih žena Grada Rijeke – lokacija koje će unatoč fizičke nedostupnosti građanima zbog sigurnosti, biti neodvojiv dio središta Rijeke koja slavi povijesna postignuća te vrijednosti građana Rijeke i okolice, ističu iz Rijeka Gatewaya, uz poziv građanima da glasaju za nominirane žene koje će dobiti svoju poziciju na Trgu snažnih žena Grada Rijeke i to na način da na službenoj Facebook stranici Rijeka Gateway profila lajkaju post s opisom jedne ili više nominiranih žena ili svoj glas daju na portalu Novog lista. Glasovanje traje do 12. srpnja, a dizalice će nositi imena žena s najvećim brojem lajkova.


Održivo poslovanje


Ovaj projekt je, dodaju iz Rijeka Gatewaya, dio društveno odgovornog pristupa poslovanju tvrtke.


– Uz investiciju od 380 milijuna eura i brojne gospodarske koristi koje projekt donosi Rijeci i okolici, uz otvaranje novih radnih mjesta i otvaranje novih poslovnih prilika u čitavom nizu sektora, projekt je značajan zbog svojeg fokusa na održivost, odnosno na maksimalno smanjenje negativnog utjecaja na okoliš i na lokalnu zajednicu, ističu iz Rijeka Gatewaya.


Glavne značajke održivosti terminala pritom će, objašnjavaju, biti minimalan ugljični otisak, budući da će čak 95 posto opreme na terminalu biti električno, a energija će se dobivati isključivo iz obnovljivih izvora, značajno smanjujući emisije CO2 i drugih štetnih plinova, kao i maksimalna energetska učinkovitost, jer će terminal koristiti digitalni sustav upravljanja zgradama (BMS) i LED rasvjetu, osiguravajući optimalno upravljanje resursima i smanjenu potrošnju energije. Nadalje, terminal ima i suvremeni sustav upravljanja vodom – opremljen je visokoučinkovitim sustavom za upravljanje vodom i potpuno novim sustavom odvodnje, čime se eliminira utjecaj na okolna naselja, uz smanjenje svjetlosnog otiska, korištenjem digitaliziranih sustava rasvjete koji omogućuju individualno upravljanje svjetlom, smanjujući nepotrebno osvjetljenje i minimizirajući svjetlosno zagađenje. Ne manje važno je i smanjenje buke implementacijom tehnologija poput takozvanog »soft landinga« kontejnera, odnosno »mekog« spuštanja kontejnera bilo na brod ili na terminal te napajanja brodova električnom energijom sa samog terminala, čime će razina buke biti ispod zakonom predviđenih granica.


Nominirano devet žena


Dizalice će nositi imena četiriju od devet nominiranih žena, a to su:



Ada Felice Rošić – arhitektica poslijeratne obnove grada. Kao prva žena arhitektica u Rijeci, Ada je svojim projektima oblikovala suvremeni izgled našeg grada, uključujući stambene zgrade i trgovačke centre koje svakodnevno koristimo.


Antonija Reljac – simbol grobničkih mlikarica. Antonija je utjelovljenje snage i izdržljivosti žena koje su desetljećima nosile mlijeko u Rijeku, obilježavajući povijest teškim, ali časnim radom.


Zora Matijević – junakinja Drugog svjetskog rata. Kao nastavnica i aktivistica, Zora je preživjela najgore nacističke logore, spašavajući brojne živote i boreći se za bolje društvo kroz obrazovanje i prava žena.


Vanda Ekl – čuvarica kulturne baštine Rijeke. Povjesničarka umjetnosti, Vanda je svojim radom na očuvanju kulturne baštine Istre i Kvarnera ostavila neizbrisiv trag u istraživanju i promociji naše kulturne prošlosti.


Milojka Mezzorana Skvaž – »Sušačka Anna Frank«. Milojkin dnevnik, pisan tijekom Drugog svjetskog rata, svjedoči o hrabrosti i borbi za opstanak u najtežim vremenima.


Marisa Madieri – autorica »Vodnozeleno«. Knjiga koja opisuje egzodus njene obitelji iz Rijeke u Italiju nakon Drugog svjetskog rata, ostavljajući neprocjenjivo svjedočanstvo o povijesti i životnim izazovima.


Snježana Pejčić – prva hrvatska osvajačica medalje na Ljetnim Olimpijskim igrama. Naša slavna streljašica koja je postala svjetska rekorderka i donijela broncu iz Pekinga.


Danica Kragić Jensfelt – prof. dr. sc. Danica Kragić Jensfelt, pionirka u području robotike, dobitnica brojnih nagrada i članica međunarodnih znanstvenih vijeća.


Natalia Mrnjavac – znanstvenica koja je otkrila tajnu postanka života. Kao članica tima koji je dešifrirao genetsku sliku LUCA-e, Natalia je dala ogroman doprinos razumijevanju postanka života na Zemlji.