U svega šest godina od kako je nemali broj iskusnika riječke ugostiteljske scene tvrdio kako je na riječkoj Rivi jako teško, skoro nemoguće uspjeti, kako se bilo koji vid gastronomije uspješno odvija isključivo na Korzu i u nekoliko njemu bliskih urbanih rukavaca, Cacao je postao ne samo najznačajnijim riječkim slastičarskim hramom, postao je najznačajnijom riječkom – kavanom.

Nastavak tradicije

Otputimo li se nekoliko desetljeća u prošlost, riječke kavane koje su s gostima na najuspješniji način komunicirale bile su Učka, dva prostora hotela Kontinental te u nešto manjoj mjeri hotel Bonavia sa svojim ugostiteljskim dijelom. S obzirom na to da se Cacao prvenstveno definira slastičarnicom, s njime u vezu možemo dovesti i znanu kavanu robne kuće Ri, kao i – Šesticu. Kasnije, sa značajnom komercijalizacijom i znatno bržim modelom društvenog života, na takva mjesta dolaze sasvim neki drugi i drukčiji ugostitelji, kavane ili nestaju, ili se muče s preživljavanjem. Istina, nekoliko gradskih kafića se nadmeće u zadovoljavanju potreba ljudi za jutarnjim ili dnevnim susretanjem, ali o većini njih jako bismo teško mogli govoriti kao o kavanama.

Oživio Rivu i Rijeku približio moru – Cacao / Snimio Vedran KARUZA

Hrabrost otvaranja mjesta koje nema razumijevanja za kompromise, mjesta na kojem će svoje pravo glasa pronalaziti isključivo kvaliteta bez ikakvih podilaženja kako bi se postiglo niske cijene, bila je velika. Bila je naprosto atipična u današnjem trgovačkom i ugostiteljskom prostoru koji damping akcijama krči put do publike. Stoga – hvala hrabrosti i ustrajnosti investitora i cjelokupnog osoblja na želji da Rijeka dobije pravu mitteleuropsku kavanu. Onakvu kakve pronalazimo u Trstu, Grazu, Ljubljani, Zagrebu, svim onim gradovima čijem kulturnom krugu i Rijeka pripada.

Očaravajuća vanilija / Foto CACAO

​Cacao je na putu svog uspjeha probudio i pokazao i ono zaboravljeno, skriveno i zatomljeno – građansko lice Rijeke. Cacao je naprosto učinio ono od čega bježi čak i institucionalna Rijeka: vratio je život Rivi, značajno približio Rijeku moru. I nadasve pokazao ljepotu jutarnjeg druženja uz kavu, slastice i iznimni izbor najfinijih pića.

Nagradu za beskompromisnost u isticanju kvalitete i urbanosti Cacao je dobio u nečemu za čime čeznu svi ugostiteljski objekti – neprestano punim stolicama. A nije riječ o nekom malom, skučenom prostoru poput brojnih kafića koji postoje isključivo na svojim terasama. Ne, Cacao ima ukupno više od dvjesto mjesta, što je u rangu vrlo, vrlo ozbiljnih europskih lokala takvog tipa. K tome, da bi sve besprijekorno funkcioniralo, zaposleno je i tridesetak vrhunskih slastičara i konobara, tako da je Cacao i u gospodarskom smislu vrlo značajni objekt. Prate ga i permanentne investicije.

Terasa u duhu Božića – Cacao / foto V. KARUZA

Božićni ugođaj

Riječani pred svaki značajniji blagdan, a tako je i u ovogodišnje adventsko vrijeme, naprosto iščekuju kako će Cacao urediti svoju terasu. Jer je i u tome beskompromisan. Istina, traži to i velika ulaganja, no, kako tvrde svi koji rade u Cacau, ništa nije ljepše nego na licu gosta prepoznati oduševljenje ambijentom u koji je stigao. Onom tako nam potrebnom pozitivnom energijom, poziv na opuštanje i druženje u prijateljskom ambijentu. Kako bi zimski mjeseci prošli u druženju na terasi, što omogućava i specifičnu mediteransku interakciju s prolaznicima, prostor je sada i ostakljen te, dakako, zagrijan. Pa kad još stigne sva ona slatka, fantastično ukusna, opojna ljepota bezbrojnih slastica, što drugo ustanoviti nego da je – život lijep! Ide nam najuzbudljiviji tjedan u godini, stiže Božić. A da bi se do kraja doživjelo ljepotu tog vremena, pa i na sam Badnjak, Cacao je savršeno mjesto. Kavana iz koje se kreće u bolji život.

Sklad koji povezuje tradiciju i moderno slastičarstvo / Snimio V. KARUZA

Fantastična snaga čokolade / Foto Cacao

Prinova u obitelji Cacao – Paris Brest / Foto Cacao