ZAGREB Zračna luka Rijeka, kao i svi aerodromi u Hrvatskoj, i ove će godine zabilježiti značajan minus u prometu putnika u odnosu na godine prije pandemije COVID-19. Prema riječima direktora Tomislava Palalića, ovogodišnji će promet biti na razini od oko 50 tisuća putnika, odnosno oko četvrtine iz rekordne 2019. godine, kad je kroz Zračnu luku Rijeka prvi put u njenoj povijesti, u dolasku i odlasku, prošlo više od dvije stotine tisuća putnika.

Ove godine prvi put imamo i redovite dolaske helikoptera s velikih jahti – Tomislav Palalić / Snimio Sergej DRECHSLER

 Veće tarife

S druge strane, pandemija COVID-19 rezultirala je strelovitim rastom privatnih letova pa će riječki aerodrom u ovoj godini, opet prema službenim predviđanjima uprave, imati više operacija slijetanja i polijetanja nego 2019. godine. Riječ je mahom o putnicima koji na Kvarner dolaze kako bi se ukrcali na jahte ili odsjeli u luksuznijim hotelima, a do pojave pandemije letjeli su redovnim linijama, no s obzirom na to da je broj linija manji, a i da bi izbjegli rizik od zaraze tijekom leta, sve se češće odlučuju na najam manjih aviona, kojima u društvu obitelji i prijatelja stižu na Jadran.

O kolikom je rastu riječ, najbolje govore službeni podaci Zračne luke, po kojima je u 2019. godini na aerodromu bilo 110 poslovnih aviona, kako ih službeno klasificiraju, i to samo onih s mlaznim pogonom, odnosno 220 operacija slijetanja i polijetanja. Već lani, u prvoj godini pandemije ta je brojka narasla na 190 privatnih mlaznih zrakoplova, odnosno 380 operacija, a ove godine, do sad, na Krku je bilo 290 privatnih aviona, što znači 580 slijetanja i polijetanja.

Takve brojke, prema Palalićevim riječima, znače da će, unatoč krizi i ogromnom minusu u ukupnom broju putnika u odnosu na sezonu prije dvije godine, aerodrom ovu godinu zaključiti s plusom u ukupnoj bilanci.

Tome treba svakako pridodati i činjenicu da je i broj zaposlenika na aerodromu značajno smanjen u odnosu na 2019. godinu, a time su pali i troškovi poslovanja.

– Toj brojci mlaznih poslovnih aviona treba dodati i velik broj manjih zrakoplova pogonjenih motorima s propelerima, tako da zapravo privatni letovi čine glavninu ovogodišnjeg prometa. Tako da ćemo ovu godinu završiti s većim brojem operacija nego 2019. godine. Pritom je riječ i o sve većim privatnim avionima, što znači i veće tarife za aerodromske usluge. Primjerice, na aerodromu smo u 2019. godini imali samo dva privatna mlažnjaka tipa Global 6000, što je relativno velik avion, a ove godine smo ih do sad imali 35.

Prošlu smo godinu završili s minusom od 6,8 milijuna kuna, od čega je operativni minus bio 2,5 milijuna kuna, dok se ostalo odnosi na rezervacije, amortizacije i druge stavke. Uglavnom, prošlu smo godinu imali najmanji operativni minus od svih hrvatskih zračnih luka, a ovu ćemo, ako ne bude nepredviđenih preokreta u trendovima, završiti u plusu, pri čemu ni lani ni ove godine nismo dobivali državne subvencije, osim subvencija za plaće zaposlenika kao i druge tvrtke, kaže Palalić.

U špici sezone teško je naći avion za najam / Snimio Sergej DRECHSLER

Kod privatnih letova tarife su značajno veće nego kod redovnih linija, kod kojih se na aerodromima redovito daju raznorazni popusti i pogodnosti, kako bi se prijevoznike i putnike dovelo na aerodrom, dok se kod privatnih letova sve naplaćuje po punoj cijeni pa se taj dio poslovanja itekako isplati.

– Kod redovnih linija ne naplaćuju se sve usluge, a i ukupna cijena ovisi o broju putnika i drugim čimbenicima. Za nešto veći privatni avion cijena po operaciji je oko tri i pol tisuće eura, plus razni dodaci, tipa parkiranje aviona na aerodromu. Promet privatnih letova je zaista takav da vikendom moramo dobro isplanirati raspored parkiranja.

Osim toga, oni često slijeću izvan redovnog vremena otvorenosti zračne luke za javni promet, što se dodatno naplaćuje 200 eura po satu. A vlasnici često mijenjaju raspored pa umjesto u ranim poslijepodnevnim satima jave da će sletjeti u ponoć, što aerodromu donosi dodatnu zaradu, kaže Palalić, kojeg smo pitali i odakle dolaze privatni letovi zrakoplovima.

Odgovor je bio pomalo iznenađujuć.

Henry i Hanna / Snimio S. DRECHSLER

Maria i Janine / Snimio S. DRECHSLER

Bez Ryanaira

– Najviše iz zemalja središnje Europe i s istoka kontinenta. U prvom redu su to Česi, Poljaci, Slovaci, Mađari, uz, naravno Nijemce, ali imamo i dosta privatnih letova iz Ukrajine i Rusije. Osim aviona, ove godine po prvi put imamo i redovite dolaske helikoptera s velikih jahti. Sve u svemu, segment privatnih letova je s pojavom pandemije strahovito narastao, do mjere da je u špici sezone teško naći avion za najam, a cijene zrakoplova za taj tip letova u stalnom su porastu. I piloti koji su nekad radili na redovnim linijama sve češće prelaze na privatne zrakoplove, gdje, doduše, nemaju fiksni raspored i moraju biti na raspolaganju kad god treba, ali zato su plaće sve veće, kaže Palalić.

Što se redovnih linija tiče, njih na riječku zračnu luku trenutačno slijeće 16, u prvom redu iz Njemačke i Poljske. Popunjenost aviona, od polovine srpnja do sada je, ističe, više nego dobra.

– Na početku sezone, dio linija koje su trebale letjeti od lipnja, bio je otkazan do srpnja, a i početak srpnja je bio loš po pitanju popunjenosti. No otprilike od sredine srpnja, popunjenost je skoro pa maksimalna, a jedan od najvećih prijevoznika riječki je aerodrom uvrstio u top 20 po pitanju popunjenosti. Vjerujem da će takva situacija potrajati i do kraja kolovoza, a ovisno o vremenskim prilikama i pandemiji u Hrvatskoj, moguće i u dobrom dijelu rujna, kaže Palalić, dodajući da je, unatoč dobroj popunjenosti, po pitanju redovitih linija situacija daleko od dobre, jer Zračna će luka u tom, ipak najvažnijem segmentu, godinu završiti s četvrtinom prometa prije pandemije. U tom dijelu, direktor se žestoko okomio na Turističku zajednicu Kvarnera koja, prema njegovim riječima, nije željela sudjelovati u subvencioniranju linija Ryanaira koji je zbog toga otkazao ovogodišnje letove prema Rijeci.

– Ryanair je tražio ukupno 40 tisuća eura kroz udruženo oglašavanje, od čega je polovinu trebala osigurati Hrvatska turistička zajednica, a drugu polovinu TZ Kvarnera. U TZ-u Kvarnera to su odbili i to je jedini razlog zbog kojeg Ryanair ove godine ne leti za Rijeku. Nema to veze sa otvaranjem Ryanairove baze u Zagrebu, to su gluposti. U Puli i Zadru je, istodobno, u linije Ryanaira uloženo 100 tisuća eura. Nadamo se da će TZ sjesti za stol s Ryanairom i za iduću sezonu uložiti barem dio novca od ove, kako se hvale, odlične, u jedini segment prometa koji se nije vratio na razine iz 2019. godine, kaže Palalić.

Inače, do kraja srpnja, zračni putnički promet u Hrvatskoj ostvario je tek 1,5 milijuna putnika, što je tek nešto malo više od 15 posto od ukupnog prometa u 2019. godini, kada je kroz domaće zračne luke prošlo gotovo deset milijuna putnika.