RIJEKA – S ciljem povećanja vidljivosti, ali i dodatnoga informiranja o važnosti kadra koji obrazuje, Fakultet zdravstvenih studija održao je tribinu pod nazivom »Utjecaj kvantitete i kvalitete osoblja JIL-a na ishode liječenja«, koja je još jednom naglasila važnost zdravstvenih djelatnika i njihove edukacije za uspješnost i ishode liječenja.

Kako je prodekan za odnose, znanost i međunarodnu suradnju izv. prof. dr. sc. Željko Jovanović, najavivši plenarno predavanje »Utjecaj kvantitete i kvalitete osoblja JIL-a na ishode liječenja« prof. dr. sc. Alana Šustića kazao, prema podacima OECD-a Hrvatska zaostaje i po broju liječnika i po broju sestara na tisuću stanovnika u odnosu na EU prosjek prema kojem su 8,4 sestre na 3,9 liječnika na tisuću stanovnika, što su važne brojke, kao i one recentne prema kojima je Hrvatska prva po pretilosti i druga po smrtnosti od raka u Europskoj uniji.

Tribina je naglasila važnost zdravstvenih djelatnika i njihove edukacije za uspješnost i ishode liječenja / S. DRECHSLER

Loše pretvoriti u dobro

– Sve to upućuje na potrebu temeljitih promjena, a jedna se tiče i veće uloge fakultetski obrazovanog sestrinstva, fizioterapeuta i kliničkih nutricionista u prevenciji bolesti, promociji zdravlja i liječenju bolesnih s ciljem postizanja boljih zdravstvenih ishoda. Upravo na tu temu nastavlja se ciklus Znanstvene tribine FZSRI-ja u ovoj godini, pa će profesor Šustić, koji je predstojnik Katedre za anesteziologiju, intenzivnu medicinu i liječenje boli, predstaviti rezultate znanstvene i stručne analize »Utjecaj kvantitete i kvalitete osoblja JIL-a na ishode liječenja«, koja može značajno usmjeriti kreatore zdravstvene i obrazovne politike u donošenju smjernica budućih reformi, posebno u pogledu upisnih kvota za studente sestrinstva, fizioterapije, primaljstva i kliničkog nutricionizma, te njihovo zapošljavanje u zdravstvenim ustanovama sukladno kompetencijama, čime bi se smanjio i odljev zdravstvenog osoblja iz zemlje, kazao je Jovanović te dodao da je zadatak samog Fakulteta, kao i struke, da one loše pokazatelje u Hrvatskoj učine dobrima.

Profesor Šustić u svojim je predavanjima skrenuo pažnju na važnost educiranosti zdravstvenoga kadra, neliječničkoga, u kontekstu jedinice za intenzivno liječenje, jer kako je pojasnio, kvantiteta i kvaliteta osoblja svakako utječu na ishode liječenja. Brojni su faktori koji igraju ulogu u tome, između ostalog činjenica tko čini osoblje, kako uopće definiramo osoblje intenzivne jedinice, kakav i koliki je njihov utjecaj na liječenje te koji je uopće optimalan broj takvih djelatnika, primjerice u odnosu sestra-bolesnik, pacijent-liječnik. Riječki slučaj, što se tiče broja liječnika u odnosu na medicinske sestre, pak pokazuje da je često veći broj liječnika nego ostaloga medicinskog osoblja, a Hrvatska je pak, naglasio je, po broju liječnika u sredini.

Smrtnost veća na istoku

– Epidemija koronavirusa pokazala je da su zemlje istočnog bloka, među kojima smo i mi, imale višu stopu smrtnosti, a zemlje zapadnog bloka pak manju. U toj stopi smrtnosti, dakako, ulogu ima educiranost neliječničkoga medicinskog kadra, pa je tako manjak specijaliziranih sestara, na primjeru odnosa onih koje su prvostupnice sestrinstva s onima koje imaju srednju medicinsku školu, jedan od indikatora veće stope smrtnosti, pojašnjava Šustić.

Također, nakon predavanja profesora Šustića uslijedilo je i predstavljanje pilot-projekta »Implementacija A-DIVA skale u kliničkoj praksi Klinike za anesteziologiju, intenzivnu medicinu i liječenje boli KBC-a Rijeke« Josipa Brusića i Sandra Vidmanića, a sam pilot-projekt, koji je u ranoj fazi, pojasnio je Vidmanić, implementacijom teži poboljšati A-DIVA ljestvicu intravenskog pristupa te predvidjeti njegovu otežanost, što će olakšati rad djelatnicima jedinice za intenzivno liječenje.