KASTAV – Zbog obnove i rekonstrukcije stalnog postava Muzejske zbirke Kastavštine, koju financiraju Ministarstvo kulture i medija RH, PGŽ i Grad Kastav, Zbirka je za posjetitelje zatvorena. No, nakon rekonstrukcije zasjat će u novom svjetlu, bit će moderna, a o tome kako će izgledati razgovarali smo s ravnateljicom Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka, Nikolinom Radić Štivić.

Raznolikost građe

– Muzejska zbirka Kastavštine otvorila je svoja vrata za javnost davne 1981. godine uz obilježavanje dana Grada Kastva, dakle prije punih četrdeset godina. Ideja o osnivanju muzeja posvećenog književniku Vladimiru Nazoru, koji je neko vrijeme radio u Kastavskoj učiteljskoj školi, javila se već šezdesetih godina prošlog stoljeća. No, tada već započinje i prikupljanje građe za budući muzej, ali raznolikost prikupljene građe prelazi zadani okvir, te se suradnjom s djelatnicima Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka počinje raditi na osnivanju Muzejske zbirke Kastavštine.

Nove muzeološke prakse i nov način promišljanja o muzejima s vremenom su nametnuli potrebu za novim muzejskim postavom te se unazad četiri godine radi na osmišljavanju muzeološke koncepcije čiji su autori Marko Badurina, Vana Gović, Tamara Mataija i Jasna Ujčić Grudenić. Istovremeno, dizajner Sanjin Kunić sa suradnicima izrađuje izvedbeno rješenje koje donosi viziju suvremenog postava, ističe raznolikost i vrijednost muzejskih predmeta koje Zbirka baštini i njihovo suvremeno prezentiranje, a uključuje i multimedijske sadržaje – objasnila je razloge projekta obnove Zbirke ravnateljica Radić Štivić.

Za stalni su postav odabrani predmeti koji će najbolje predstaviti teme i događaje vezane uz Kastavštinu poput nastanka grada, školstva, bratovština i događanja iz Prvoga i Drugoga svjetskog rata. Izloženi će biti u suvremeno dizajniranim vitrinama, s osvjetljenjem i popraćeni tekstovima koji posjetitelju daju informaciju o eksponatima. Tu su fibule i pektorali iz brončanog i željeznog doba, carske diplome koje su gradu Kastvu jamčile slobodu i priznavanje Kastavskog zakona, zvono s glagoljskim natpisom, predmeti vezani uz školstvo Kastavštine (Pučka, Učiteljska, Obrtna/delavska škola), mnogobrojna društva poput Istarske vile, spomen na Prvu hrvatsku čitaonicu, Prvi tabor Hrvata Istre i kvarnerskih otoka. Temu dvaju svjetskih ratova predstavljaju dva odijela iz nacističkih koncentracijskih logora – Ivana Trinajstića i Vjekoslava Raspora – te kartografski prikaz promjene vlasti i granica u Kastavštini, nastavlja ravnateljica.

Radovi na preuređenju / Foto Marko Gracin

Dinamiziranje postava

Uključivanje multimedijskog sadržaja dinamizirat će postav. Pisma Ivana Trinajstića predstavit će svjedočanstva iz Dachaua, isječci iz filma Ferali svjedočit će o životu Kastavaca u međuratnom razdoblju, a mnogobrojne fotografije i portreti poznatih Kastavaca bit će prikazani na platnu uz ikonu koja će se moći očitati korištenjem tableta i tako saznati više o određenoj temi. Recenzenti muzeološke koncepcije i izvedbenog projekta bili su muzeolozi dr. sc. Žarka Vujić i dr. sc. Darko Babić, a konačnu verifikaciju projekt je dobio od Hrvatskog muzejskog vijeća pri Ministarstvu kulture i medija nakon predstavljanja u lipnju 2020.

– Provedbom ovog projekta i otvaranjem novog stalnog postava Muzejske zbirke Kastavštine kao dislocirane zbirke Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka, stvorit ćemo mjesto na kojem će se vrijedna zbirka, koja svjedoči o bogatoj povijesti i vrijednoj baštini Kastva i PGŽ-a, primjereno prezentirati našim posjetiteljima i gostima koji rado posjećuju Kastav, zaključila je Radić Štivić.

Projekt je financiran u sklopu Javnih potreba Ministarstva kulture i medija RH za 2021. godinu u iznosu od 300 tisuća kuna uz potporu PGŽ-a u iznosu od 300 tisuća kuna. Ostatak od 600 tisuća kuna preuzeo je Grad Kastav, čime se zatvara financiranje projekta od 1,2 milijuna kuna.