U priči o novom art-kvartu svoje je mjesto našla i Dječja kuća Foto: Sergej Drechsler
Zahvat na Brajdi najveće je ulaganje u kulturnu infrastrukturu od osamostaljenja Republike Hrvatske
Bečani imaju svoj art-kvart, sada će ga dobiti i Riječani. Ne zbog Beča, još manje zbog povodljivosti za stranim metropolama, nego ponajprije radi sebe. Jednako tako zbog onih koji u Rijeku dolaze u želji da se upoznaju s njenom nevjerojatnom poviješću, s jučerašnjom i suvremenom kulturnom scenom, s njenim turističkim licima. Imati art-kvart u srcu grada, to je privilegij u Hrvatskoj bez premca.
Pitanje kako je došlo do njega, otkud on Riječanima i što misle s njim, vodi u još jednu činjenicu koju je najbolje opisati tom istom kvalifikacijom, »bez premca«.
Grad je dobio svoj art-kvart, ili ga ovih dana upravo dobiva, zahvaljujući tome što se na Brajdi odlučio za najveće ulaganje u kulturnu infrastrukturu od osamostaljenja Republike Hrvatske. Naravno, riječ je o bivšoj industrijskoj oazi koju stanovnici grada i dalje često nazivaju »Benčić«. Oaza ima početke u 18. stoljeću, kada je na tom dijelu riječke obale stasala Rafinerija šećera, da bi je naslijedila Tvornica duhana, a sve zaokružila Tvornica motora »Rikard Benčić«, koja je radila do 1995. godine. Ta se industrijska situacija sada biografski okrunjuje pretvaranjem u kulturni kvart, što je davanje potpuno nove uloge lokaciji. Samim tim i otvaranje vrata njenome novom životu, životu koji izrasta na umrlim tvorničkim temeljima, doslovce i simbolički ih ugrađujući u sebe, što je najbolji način poštivanja prethodnika.
Nije na djelu samo velika zamisao, odnosno velik projekt čija je realizacija odmakla, pa mu danas naslućujemo i završetak. Riječ je o jednako velikom novcu. U prenamjenu cijelog kompleksa ulaže se 260 milijuna kuna, većim dijelom europskog novca. Međunarodna dimenzija priče vodi također prema Rijeci – Europskoj prijestolnici kulture 2020. U toj godini završavaju se građevinski i ostali radovi na dobrom dijelu objekata.
U bivšem kompleksu »Benčić« niče umjetnička četvrt
MMSU, prvi znak života art-kvarta
Prvi objekt u naslijeđenom setu industrijskih zgrada na Brajdi već je predan u ruke kulturnih djelatnika. To je H-objekt iz vremena Tvornice duhana, u koji je 2017. uselio Muzej moderne i suvremene umjetnosti. On se preselio iz zgrade Sveučilišne knjižnice Rijeka u Ulici Dolac, gdje je desetljećima bio neka vrsta podstanara, sa svim dobrim i lošim stranama takva statusa.
Dolazak MMSU-a na lokaciju bio je prekretnički čin, upravo za tu kulturnu ustanovu veže se prvi živi trenutak riječkog art-kvarta. Sve što slijedi moglo je i može biti tek dodavanje novih dijelova za povezivanje u cjelinu živog organizma art-kvarta. Red je spomenuti i to, prvi kulturni događaj organiziran u nastajućem kvartu bila je izložba »Tomislav Gotovac: Anticipator kriza – Kuda idemo, ne pitajte«. Anarhist Gotovac tako je ovaj put postao anticipator nečega sasvim drugog, nečega što s krizom iz naslova izložbe nema nikakve veze.
MMSU je krenuo raditi u zgradi koja je imala završenu prvu fazu uređenja, prema projektu arhitekta Dinka Peračića. U funkciju je stavljen dio prizemlja i prvi kat H-objekta. Ukupno je to 1. 550 četvornih metara prostora, uređenog ponajprije za galerijsku djelatnost. Kako je tada istaknuto, Muzej će se razvijati u fazama, što znači da će svaka predstojeća intervencija u neuređenom dijelu zgrade omogućiti priključivanje toga dijela u cjelinu ustanove, nudeći dodatne izložbene mogućnosti. O uspješnosti koncepta sve je na neki način reklo Udruženje hrvatskih arhitekata.
Ono je 2018. dodijelilo nagradu »Bernardo Bernardi« za najuspješnije ostvarenje na području oblikovanja i unutrašnjeg uređenja upravo arhitektu Peračiću za njegov projekt novog riječkog MMSU-a. Prezentacija novog projekta MMSU bila je i dijelom hrvatskog paviljona na Venecijanskom bijenalu arhitekture 2016. godine.
Aktualna izložba o profesoru Baltazaru u MMSU privlači i najmlađe
Foto: Vedran Karuza
Muzej grada, drugi živi korak art-kvarta
Sljedeća ustanova koja je došla na svoje u prenamjeni industrijskog kompleksa je Muzej grada Rijeke. On je dobio sjedište u obnovljenoj Palači šećera, podignutoj prije skoro 270 godina. Palača je kao novo sjedište Muzeja otvorena 13. studenoga ove godine. Muzej je prethodno funkcionirao u zgradi koja nije bila izvorno podignuta za tu namjenu. Točnije, u njoj se planiralo muzejski usmjeriti samo jednom važnom, ali uskom segmentu ovdašnje povijesti, zbog čega se ustanova od 1976. do 1994. nazivala Muzej narodne revolucije. To je u praksi donosilo silne poteškoće u svakodnevnom radu Muzeja grada zbog prostorne i organizacijske nemogućnosti prilagodbe novoj ulozi.
Useljenjem u palaču Rafinerije šećera na Brajdi, Muzej je prvi put dobio priliku prirediti stalni postav. On je posvećen sintetskom viđenju gradske povijesti, s naglaskom na posljednja tri stoljeća, kada je Rijeka izrasla u moderan grad. U pripremu postava uključilo se kompletno muzejsko osoblje, želeći sugrađanima predočiti priču o gradu kakvu nisu mogli vidjeti ni u jednoj od brojnih riječkih država, da im je bilo moguće poživjeti u svima njima
Za razliku od MMSU-a, Muzej grada ušao je u palaču posvajajući njezin cjelokupan prostor, čim su građevinu napustili građevinski radnici. Postav se može razgledati na dva kata zgrade. U preostalom prostoru Muzej je dobio mogućnost posvetiti se edukativnim, znanstvenim, turističkim i sličnim aktivnostima. Treći kat je radni prostor kustosa i ostalog osoblja, dok su u potkrovlju tehnički prostori i spremišta. U prizemlju je poslovni i servisni prostor, uključujući informacijski centar, suvenirnicu, turističku agenciju i kafić. Polukat je mjesto za muzejski depo i stručnu knjižnicu.
Ciglena kuća postaje Dječja kuća
Smijemo li u priči o novom art-kvartu zaboraviti najmlađe? Nipošto. Upravo za njih pri kraju je preuređenje zgrade slikovite ciglene fasade, koja postaje Dječja kuća. Zgrada je podignuta 1889. u sklopu Tvornice duhana, a mnogi je zbog vanjskog izgleda nazivaju Ciglena kuća. Dječja kuća prvi je objekt takve vrste u Hrvatskoj. Posebnost Dječje kuće je u načinu rada s djecom i roditeljima koji će u njoj provoditi vrijeme te u područjima rada i temama kojima će se djeca u njoj baviti. To su: izrada animiranih filmova, videoreportaža, videoigara, stvaranje glazbe, igranje videoigri na velikom platnu, dizajniranje proizvoda i printanje 3D printerom, pripovjedno kazalište u malom amfiteatru na krovu kuće, interaktivno kazalište za bebe, izrada lutki, terapeutsko kazalište, projekcije dječjih filmova, također filmova za djecu s poteškoćama u razvoju itd. Aktivnosti su namijenjene mališanima u dobi od 0 do 12 godina.
Ulazni atrij Dječje kuće je dnevni boravak, koji će ponuditi izložbenu i interaktivnu cjelinu u kojoj će djeca moći boraviti s roditeljima. Na prvom i drugom katu nalazi se višenamjenska dvorana s velikim projekcijskim platnom i manjom pozornicom. Tu su također prostori za radionice te filmski i glazbeni studio. Radioničke prostorije mogu okupljati djecu i roditelje u zajedničkim kreativnim aktivnostima, zato su one srce Dječje kuće. Treći kat je mjesto za Stribor, dječji odjel Gradske knjižnice. Preseljenjem u taj prostor, Stribor dobiva dvostruko veći broj četvornih metara za rad. Zgrada će imati ukupno 2. 500 četvornih metara prostora. Glavni projektant je arhitekt Saša Randić, kao i zgrade nove Gradske knjižnice.
Gradska knjižnica
Nova zgrada Gradske knjižnice četvrti je objekt art-kvarta, u pitanju je prenamijenjena industrijska građevina, tzv. T-objekt iz vremena Tvornice duhana. Građevina je uistinu velika, sa suterenom, prizemljem i tri etaže ukupne neto površine od 4. 500 četvornih metara. Građevinski zahvati bez kojih ne bi bilo prenamjene u moderan i funkcionalan prostor u punom su zamahu. Kada budu završeni, u Knjižnicu će se ulaziti s južne strane. U predvorju će biti smješten informacijski pult. Otud se kreće, ovisno o osobnim sklonostima, prema odjelu za mlade, odjelu filma i glazbe te čitaonici. Neposredno uz ulazni prostor bit će odjel za slijepe i slabovidne osobe.
Na prvom katu dobit će mjesto odjel s naslovima iz tzv. lijepe književnosti, zajedno s posebnim zbirkama. Stubište vodi prema drugom katu, gdje će nas dočekati odjel stručne literature, zajedno s ostalim posebnim zbirkama. Na trećem katu bit će smještena računalna učionica, koja će se ujedno koristiti kao prostor za projekcije, predavanja i sastanke. Korisnicima će također biti dostupan prostor bibliotečne zbirke s naslovima koji se ne posuđuju, s nekoliko studijskih mjesta.
Do završetka svih radova i početka punog života riječkog art-kvarta nije mnogo ostalo. Godina 2022., kada se planira otvoriti njegov posljednji objekt, Gradsku knjižnicu, na dohvat je ruke. Možete li ga zamisliti već sada kao novu točku riječkoga kulturnog života, time i novo mjesto za susrete i druženja stanovnika grada, bome i kao lokaciju vrijednu obilaska iz perspektive gradskih gostiju? S pogledom na već živuće dijelove art-kvarta poput MMSU-a i Muzeja grada, to postaje sve lakše.
Ivan Šarar, pročelnik Odjela za kulturu Grada RijekeObnova bloka »Benčić«, glavni infrastrukturni projekt Rijeke kao Europske prijestolnice kulture, milenijski je i zajednički iskorak generacija riječkih kulturnjaka. Do takvog megaprojekta nikada ne bi došlo da nisu postojale dvije podjednako bitne energije: desetljećima neutažena ambicija riječkih kulturnih ustanova i njihova zrelost za ovakav iskorak, ali i nedvosmislena i snažna politička podrška gradonačelnika Obersnela i odluka da se u ove projekte kulturne infrastrukture hrabro uđe. Riječki kvart kulture u »Benčiću« je najveći kulturni projekt u Republici Hrvatskoj od osamostaljenja. Višeslojan je i kao takav pokriva nekoliko bitnih gradskih tema: rješava urbanistički problem devastiranog postindustrijskog bloka i javnog prostora u centru grada, daje novu vrijednost senzacionalnoj industrijskoj baštini i to kroz jedinstveni, sveobuhvatan pristup te, naposljetku, daje adekvatan odgovor na tradicionalni prostorni deficit ključnih gradskih kulturnih institucija. Kolokvijalno bi se reklo, projektom »Benčić« ubijeno je puno muha samo jednim, ali snažnim udarcem. Zahvalan sam što sam bio u mogućnosti s nizom izvrsnih suradnika voditi taj kompleksan proces. |
Niko Cvjetković, ravnatelj Gradske knjižnice RijekaNastanak Gradske knjižnice Rijeka u kompleksu »Benčić« rekonstrukcijom T-objekta i pretvaranjem Ciglene zgrade u Dječju kuću s dječjim odjelom knjižnice označit će vrhunac infrastrukturne, sadržajne i programske evolucije Knjižnice u Rijeci. Prvi put u riječkoj povijesti u jednom reprezentativnom središnjem objektu dovoljne površine bit će smješteni svi, godinama dislocirani, središnji odjeli, koji će ujediniti svijet književnosti, publicistike, periodike te omogućiti jednostavnu dostupnost maksimalnog broja naslova na policama. Uz pomoć RFID tehnologije razvit će se sustav samostalnog zaduživanja i razduživanja građe, što će korištenje Knjižnice učiniti ugodnijim i bržim. U Knjižnici će nastati i poseban odjel za mlade, prvi takve vrste u Rijeci, a u boljim uvjetima produbit će se rad niza programskih linija koje Knjižnica razvija poput Zelenog kutka, Poslovnog kutka i American Cornera Rijeka s naglaskom na korištenje stvaralačkih novih tehnologija, novomedijsku pismenost i STEM-a. |
Branka Benčić, ravnateljica Muzeja moderne i suvremene umjetnosti RijekaU nadolazećem razdoblju koje se formira na nasljeđu projekta Europske prijestolnice kulture, značajan moment koji ocrtava jedan od okvira budućeg razvoja sasvim je opipljiva i prisutna nova kulturna infrastruktura velikog mjerila koja se grupira na području bivše tvornice »Benčić«, art-kvart kao buduće mjesto intenzivne kulturne proizvodnje definirano prostorom i ustanovama u susjedstvu. Iščekivanje novog umjetničkog kvarta koji izranja iz gradilišta,anticipacija je novih mogućnosti za umjetnike, institucije i publiku. Želja je u tu perspektivu ugraditi programe, formate, koncepte i nove suradnje, potaknuti sinergiju, kako bi cjelokupno susjedstvo postalo dinamično i živo mjesto i novi dnevni boravak grada. |
Magdalena Lupi Alvir, ravnateljica Gradskog kazališta lutaka RijekaGradsko kazalište lutaka je ustanova koja se 60 godina profesionalno bavi kulturom i umjetnošću za djecu i već duže vrijeme priprema i osmišljava niz programa baš za Dječju kuću. Ostvaruje suradnju s drugim dječjim kućama iz raznih europskih zemalja, a neke programe producira i s njima u koprodukciji. Osim raznih predstava, lutkarskih, pripovjednih, interaktivnih ili čak u nekom novo smišljenom žanru, GKL Rijeka će u Dječjoj kući održavati i radionice, izložbe i razne druge interaktivne i edukativne umjetničke forme, kako kroz festivale Tobogan i Reviju lutkarskih kazališta, tako i u redovnom cjelogodišnjem programu. |
Ervin Dubrović, ravnatelj Muzeja grada RijekeUpravo ničući riječki art-kvart neodoljivo me podsjeća na bečki Museum Quartier. Ta je Muzejska četvrt nastala preuređenjem baroknih carskih štala! Riječki art-kvart nastaje kao konačan odgovor riječkog postindustrijskog doba, također u četvrti začetoj u doba baroka. Preokret je iznimno važan – donedavno kaotična četvrt napuštenih industrijskih zgrada i ruševina konačno se pretvara u riječko kulturno čudo. Neki misle da će najintenzivniji život imati Gradska knjižnica i da će joj po živosti biti blizu Dječja kuća. Na nama muzealcima je da opravdamo svoje mjesto. Zasad su očekivanja nadmašena – velika većina posjetitelja oduševljena je novim muzejom, no interes građana moći ćemo održavati tek redovitim programima i stalnim privlačenjem pažnje. Moramo čim prije pokrenuti pedagošku radionicu i potom urediti suvenirnicu – knjižaru te otvoriti kavanu – slastičarnicu. |
Slobodanka Mišković, ravnateljica Art-kina CroatiaVrlo smo sretni što Dječja kuća u našem gradu otvara značajan i vrlo sadržajan prostor za filmsku umjetnost specijaliziran za mlađe uzraste. Od svojih početaka, Art-kino ulaže velik trud u osvješćivanje, promicanje i razvoj filmske kulture kod djece i mladih te je Dječja kuća sjajna nadogradnja u našim dosadašnjim nastojanjima. Uz novu kinodvoranu posebno nas vesele dva filmska studija za montažu i zvuk, specijalizirana za radioničarske programe, uz koje će djeca i mladi dobiti trajnu bazu za praktična znanja o stvaranju filma. To je, nadamo se, dobar ulog u razvoj budućih filmskih profesionalaca iz našeg područja. |
Sredstva za projekt najvećim dijelom iz EU fondovaPalača šećera, u koju se uselio Muzej grada, obnovljena je u sklopu projekta Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske bašti-ne. Projekt također uključuje obnovu i prenamjenu broda »Galeb« te stvaranje nove gradske kulturno-turističke šetnice. Partneri u ostvarenju projekta su Grad Rijeka, Sveučilište u Rijeci i Turistič-ka zajednica grada Rijeke, u suradnji s Muzejom grada Rijeke. Grad je prijavio projekt na natječaj za bespovratna sred-stva iz EU fondova, što ga je raspisalo hrvatsko Ministarstvo regionalnog razvo-ja i fondova EU. Sredstva su odobrena 2017. godine. Ukupna vrijednost pro-jekta je 81.339.442,05 kuna. Od toga se 85 posto pokriva iz EU fondova, što je 68.891.606,18 kuna. To je maksi-malan iznos bespovratnih EU sredstava. Preostali iznos podmiruje se iz proraču-na partnera.Radove na preuređenju H-objekta kompleksa »Benčić« u Muzej moderne i suvremene umjetnosti financirao je Grad Rijeka, a vrijedni su 9,2 milijuna kuna.Preuređenje objekata u Gradsku knjiž-nicu i Dječju kuću sastavni je dio EU projekta Revitalizacija kompleksa »Ben-čić« – Cigleni i T-objekt. On je vrijedan 162,1 milijun kuna, a za sufinanciranje mu je odobreno 68,5 milijuna kuna bes-povratnih sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Financiranje se provodi u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. Ostatak iznosa namiruju Grad Rijeka i Ministarstvo regionalnog razvoja te fondovi EU-a |
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Više informacija na www.strukturnifondovi.hr
Više informacija o projektu Turističke valorizacije reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine na www.heritage.hr
