Foto: V. KARUZA
Riječki Vodovod i kanalizacija s nadolazećom 2024. godinom pod svoje okrilje preuzima delnički Komunalac, Vode Vrbovsko i Čabranku, a ostaje vidjeti kako će se rasplesti priča s Liburnijskim vodama
povezane vijesti
RIJEKA – U sjeni usvajanja proračuna za iduću godinu i planova vezanih uz gradnju stadionskog kompleksa na Kantridi, ispod radara prošla je informacija da riječki »Vodovod i kanalizacija« (ViK) s nadolazećom, 2024. godinom, pod svoje okrilje preuzima i kompletno područje Gorskog kotara i tamošnja tri komunalna društva – delnički Komunalac, Vode Vrbovsko i Čabranku, a ostaje vidjeti kako će se rasplesti priča s Liburnijskim vodama u kojima se kategorički protive ovoj nametnutoj integraciji, u vezi s čim su potražili i zaštitu Ustavnog suda.
Formiranje podružnica
Direktna je to posljedica aktualnog Zakona o vodnim uslugama i Vladine Uredbe o uslužnim područjima iz srpnja ove godine kojim se broj javnih isporučitelja vodnih usluga reducira sa sadašnjih 154 na 41. Cilj ove reforme vodnokomunalnog sektora kroz njegovo okrupnjavanje – barem tako je proklamirano – u postizanju je bolje uspješnosti i ujednačavanju standarda usluga, u konačnici i efikasnija zaštita vode kao iznimno vrijednog prirodnog resursa.
Područje na kojem bi riječki ViK trebao postati jedinstveni isporučitelj vodnih usluga u Vladinoj je uredbi definirano kao »Uslužno područje 25« i obuhvaća ogromno područje od Liburnije, preko Rijeke i riječkog prstena do Gorskog kotara. Crikvenica i Novi Vinodolski ostali su izvan, kao zasebna cjelina, spajaju se Krk i Cres, dok bi Rab trebao potpasti pod Senj.
U formalnom odrađivanju priprema za postupak pripajanja i ustrojavanje jedinstvenog isporučitelja vodnih usluga, koje treba biti odrađeno do 15. siječnja iduće godine podnošenjem zahtjeva nadležnom Trgovačkom sudu u Rijeci, riječki gradski vijećnici na svojoj su zadnjoj sjednici donijeli odluku kojom se daje suglasnost na ovu statusnu promjenu ViK-a, uz potrebna ovlaštenja gradonačelniku Marku Filipoviću da na razini Skupštine društva odradi sve potrebne radnje.
Ovim pripajanjem, komunalna društva iz Gorskog kotara prestaju postojati kao samostalne pravne osobe i postaju pripojeni članovi KD-a Vodovod i kanalizacija, uz prijenos njihove imovine i kapitala u zamjenu za poslovne udjele u ViK-u. Pod ViK će prijeći i svi zaposleni u tim društvima. U praksi i svakodnevnom životu to znači da će Gorani, nakon što se završi postupak integracije ili, barem njezinog većeg dijela, od proljeća ili početka idućeg ljeta početi dobivati račune s logom ViK-a. Prema zakonskoj regulativi, status podružnice ostvaruju ona pripojena društva koja isporučuju najmanje 500.000 kubnih metara vode za ljudsku potrošnju godišnje, što od sadašnjih goranskih komunalaca ispunjavaju jedino Delnice.
Direktor ViK-a Andrej Marochini kaže da sadašnja razmišljanja idu u pravcu da podružnicu zadrži i Vrbovsko, iz razloga dislociranosti, dok će za Čabar konačna odluka uslijediti nakon što se obave razgovori s kolegama u Delnicima o tome na koji način pokriti i to područje.
Nitko nije sretan
Marochini priznaje da nitko nije sretan ovim spajanjima, međutim, dodaje da je poanta ove reforme vodnokomunalnog sektora, pored ostalog, i u tome da jači pomognu slabijima.
– Gorski kotar nema ljude, resurse ni financijskih sredstva da vlastitim snagama izgradi vodnokomunalnu infrastrukturu od čije razvijenosti ovisi daljnji razvoj nekog područja, kazuje Marochini. Područje Gorskog kotara slabo je naseljeno, samim time i malo je korisnika vodnih usluga, postojeće vodovodne instalacije odlikuju dugi kućni priključci i instalacije od kuće do kuće, uz malu cirkulaciju vode i dosta gubitaka unutar mreže. Zato je nužno iskoristiti priliku na povlačenju sredstava iz Europske unije, kako bi se zamijenili postojeći vodovodni ogranci, izgradili novi, a nadasve izgradila kanalizacijska mreža s uređajima za pročišćavanje voda s obzirom na sadašnji stupanj pokrivenosti od svega 30-35 posto u odvodnji otpadnih voda, obrazlaže Marochini.
Nešto se po tom pitanju napravilo u Delnicama, zahvaljujući sredstvima iz švicarske darovnice, no predstoji još druga faza u kojoj bi se pokrila sva naselja. Marochini ističe kako su stručne službe ViK-a već uskočile u pomoć goranskim kolegama na pripremi dokumentacije kako bi se povukla sredstva i iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).
Jedna od posljedica novog ustroja, koju će ponajprije osjetiti građani Rijeke i riječkog prstena bit će i nivelacija tarifa, odnosno izjednačavanje cijena vodnih usluga na cijelom uslužnom području.
Nije teško zaključiti da će pripajanje slabo razvijenog goranskog područja sadašnji korisnici usluga ViK-a osjetiti kroz povećanje cijena. Direktor ViK-a Andrej Marochini kaže kako u idućoj godini ipak neće biti promjena cijena za korisnike.
– Činjenica jest da neke stvari, među kojima i nivelaciju cijena moramo uskladiti do sredine 2026. godine. Tijekom iduće godine vidjet ćemo i analizirati koje su cijene, koji troškovi, moramo vidjeti kako će sve to profunkcionirati i onda ćemo izaći s prijedlozima odluka, kaže Marochini.
Uredba već bila ukinuta
Za potez Liburnijskih voda kaže da je legitiman i sve dok Ustavni sud ne donese pravorijek, pitanje njihovog pripajanja riječkom ViK-u je »na čekanju«.
Nakon donošenja Vladine Uredbe o uslužnim područjima sredinom srpnja ove godine, Liburnijske vode podnijele su Ustavnom sudu prijedlog za ocjenu suglasnosti odredaba Uredbe o uslužnim područjima sa Zakonom o vodnim uslugama i Ustavom RH. Valja reći da je ovaj liburnijski komunalac bio jedan od onih koji je istim pravnim lijekom reagirao i na prethodnu Vladinu Uredbu o uslužnim područjima iz 2021. godine, koju je Ustavni sud ukinuo u veljači ove godine.
– Liburnijske vode ispunjavaju sve kriterije i ciljeve propisane Zakonom o vodnim uslugama da bi se moglo uspostaviti samostalno uslužno područje koje bi pokrivalo Grad Opatiju te općine Matulji, Lovran i Mošćeničku Dragu, apostrofira direktor ovog liburnijskog komunalca Ervino Mrak.
Prema njegovim navodima, Liburnijske vode godišnje isporučuju više od 2,2 milijuna prostornih metara vode za ljudsku potrošnju, a zakonom je definirana uspostava uslužnog područja na postojećim vodoopskrbnim područjima od najmanje dva milijuna kubičnih metara godišnje, uz moguća odstupanja od 10 posto. Navode Andreja Marochinija o tome da otprilike polovinu isporučene vode Liburnijske vode dobavljaju i kupuju od riječkog komunalca, Mrak demantira.
– Potrebno je odmah demantirati tih milijun kubika, naš prosjek otkupa je oko 600.000 kubika koju kupujemo od ViK-a i time im pomažemo. Osim toga, kriterij za uspostavu vodnog područja je prodana, a ne kupljena voda. Dodajmo i da vodu kupuju mnoga samostalna poduzeća, odnosno isporučitelji, tvrdi Ervino Mrak.
Negativne posljedice
O argumentima s kojima ponovo idu u pobijanje Vladine Uredbe o uslužnim područjima, čelnik Liburnijskih voda navodi da u očitovanjima koje su podnijeli, zajedno s jedinicama lokalne samouprave, postoji nekoliko vrlo jasnih i ozbiljnih razloga kojima se osporava ustavnost i zakonitost Uredbe.
– Kriteriji koji su primijenjeni prilikom donošenja Uredbe nisu primijenjeni ujednačeno u odnosu na druga slična poduzeća. Pred toga, postoji ozbiljna opasnost negativnih posljedica za djelatnike i tvrtku Liburnijske vode ako bi se pripojila ViK-u koji se, prema javno dostupnim podacima, nalazi u značajnim poslovnim problemima, dok Liburnijske vode posluju vrlo stabilno, imamo uspostavljen dobar sustav organizacije i pružamo kvalitetnu uslugu, ističe Mrak.
U očitovanjima s liburnijske strane navodi se i da je stupanjem ove Vladine Uredbe došlo do povrede prihvaćenih europskih zakonskih odredbi kojima se gradovima i općinama povjerava i garantira da u svom samoupravnom djelokrugu imaju ovlast da sami uređuju svoje javne ovlasti i poslove, a pozivaju i da uredba nije usklađena s temeljnim ustavnim načelima socijalne pravde, nedodirljivosti prava vlasništva, vladavine prava i jednakosti pred zakonom.
Tvrtka sa 138 godina tradicije
U Liburnijskim vodama nisu htjeli komentirati činjenicu da je Gradsko vijeće Rijeke već dalo suglasnost ViK-u i za pripojenje ovog liburnijskog komunalca, neovisno o tome što se vodi postupak pred Ustavnim sudom.
– Nećemo komentirati odluke drugih gradova i općina, odredili smo vlastitu strategiju jer čvrsto vjerujemo da su naši argumenti itekako utemeljeni i čekamo očitovanje Ustavnog suda. Liburnijske vode trebaju ostati samostalne, ni mi ni liburnijski čelnici ne želimo da se pripoje riječkom ViK-u. I dalje ćemo jasno dokazivati da Liburnijske vode, tvrtka sa 138 godina tradicije, pozitivnim rezultatima poslovanja i velikim ulaganjima u liburnijski sustav vodoopskrbe ima sve potrebne uvjete kako bi zadržale samostalnost, što smo već jednom uspjeli usvajanjem ustavne tužbe od strane Ustavnog suda, zaključuje Ervino Mrak.