RIJEKA – Nakon perioda neizvjesnosti o mogućnosti rada na blagdan Velike Gospe, nedavna vijest koja je došla od gradskog vrha potvrdila je – na dan najvećeg ljetnog katoličkog blagdana bit će dozvoljena prigodna prodaja u skladu s gradskim odlukama. Ona se odnosi ekskluzivno na područje Trsata, i to samo na pojedine vrste objekata.

Prigodna prodaja

Naime, gradonačelnik Rijeke Marko Filipović donio je zaključak kojim se u svrhu promidžbeno-turističkih aktivnosti, u povodu blagdana Velike Gospe, dan 15. kolovoza 2023. proglašava sajamskim danom na području naselja Trsat.

Ono što nitko ne može zabraniti – pogled s Trsatske kule / Snimio Marko GRACIN

Zaključkom donesenim 11. kolovoza sajamski se dan proglašava za područje naselja Trsat, i to Trga Viktora Bubnja, Ulicu Slavka Krautzeka od broja 1 do Sveučilišnog kampusa, Frankopanski trg, Ulicu Petra Zrinskog i dvorište Dvorane mladosti. Naglašava se da je na taj dan dozvoljena samo prigodna prodaja proizvoda i robe koji su predmet i svrha sajamskog dana, izvan prodavaonica, kao sastavni dio sajamskog događanja. Na blagdan Velike Gospe održat će se tradicionalni blagdanski sajam koji će biti na prostoru ispred Dvorane mladosti. Posjetitelji će sajam moći obići tijekom cijeloga dana. Na štandovima će biti prigodna sajamska ponuda proizvoda koji se i inače nude za blagdane, poput svijeća, suvenira, ali i ostalih potrepština.

– Prigodna prodaja provodit će se temeljem Odluke o korištenju površina javne namjene i nekretnina u vlasništvu Grada Rijeke za postavu privremenih objekata, reklamnih i oglasnih predmeta te druge opreme i uređaja pa se pozivaju trgovci koji posluju u navedenim područjima da podnesu zahtjeve nadležnom Upravnom odjelu za komunalni sustav i promet dostupnog na web stranici Grada Rijeke. Također, za sva pitanja u svezi postavljanja zahtjeva trgovci se mogu obratiti direktno Astrid Duletić na broj telefona 051/209-401. Korisnik javne površine, koji za prigodnu prodaju za blagdan Velike Gospe na području Trga Viktora Bubnja već ima sklopljen Ugovor o davanju na korištenje površine javne namjene, ne mora podnositi zahtjev, ističu u Gradu Rijeci.

Pripreme za blagdan Vele Gospe / Foto Marko Gracin

Tko želi nek’ radi

Aktualna priča o zabrani i ograničavanju rada i proglašavanju sajamskih dana potaknula nas je da prošećemo Trsatom i nekoliko dana uoči Vele Gospe upitamo naše sugrađane o tome što misle o ovim mjerama.

Po svemu sudeći, ugostitelji i nisu očekivali nekakve velike gradske intervencije u radu uslijed približavanja blagdana Vele Gospe. Štoviše, prema riječima konobara Roka Matijevića, pripreme za poznati blagdan unatoč svemu su se normalno odvijale.

– Očekivali smo da ćemo raditi, prvi smo kafić do Crkve tako da očekujemo puno prometa. Vjerojatno ćemo spustiti frižider iz skladišta da imamo dva, napunit ćemo ih dan prije i izdržat ćemo dan, podijelio je s nama Matijević.

Svetište spremno za veliki dan / Snimio Marko GRACIN

Iako su svejedno računali da će rad ugostiteljskim objektima biti omogućen u ovom posebnom dobu godine, Matijević se slaže da zabrana ne bi trebalo biti.

– Mišljenja sam da bi ta odluka trebala biti na privatnicima da sami odlučuju kako hoće taj dan provesti i kakvo će biti radno vrijeme, zaključio je.

Oko istoga se slaže jedan od prolaznika kojega smo susreli u šetnji na Trsatu. Umjesto zabrana, optimalno rješenje treba pronaći u – adekvatnom plaćanju.

– Moje mišljenje je da bi trebali raditi oni koji žele raditi i da bi za to trebali biti plaćeni, a ne da se zakonski to regulira na način da se zabranjuje rad, istaknuo je Damir Šegota.

Damir Šegota / Snimio Marko GRACIN

Zabrane nikom dobre

Cijela situacija najviše će se odraziti na trgovce koji ne mogu koristiti beneficiju tzv. sajamskog dana, stoga će trgovina Damira Sertića tijekom Velike Gospe morati ostati zatvorena.

– Trebalo je dati na volju da svatko odluči hoće li ili neće raditi te je sasvim sigurno trebalo zakonski odrediti kolika bi bila plaća ljudi koji rade nedjeljom ili blagdanom. Dakle, bilo bi puno logičnije da je netko donio zakon da rad nedjeljom mora biti plaćen 100, 500, čak i 800 posto više nego li običnim radnim danom. Ljudi bi trebali ocijeniti ako im nije profitabilno da neće raditi, a ne da se donose zabrane, dok u isto vrijeme druge stvari nisu regulirane. Primjerice, mogućnost rada benzinskim pumpama ili Mlinaru kao slastičarni, koja radi dvadeset i četiri sata na dan, a ne više normalno radno vrijeme, istaknuo je Sertić.

Darko Sertić / Snimio Marko GRACIN

Zabrane i ograničenja mogu se jedino negativno odraziti na godišnju financijsku sliku, a parcijalnost primjene zakona cijelu priču čini još problematičnijom.

– Bez obzira na zaposlenike, ja kao vlasnik trgovine ne mogu raditi. Nedjeljom može raditi limar, zubar ili odvjetnik, a rad je zabranjen meni, ne govorim ovdje o zaposlenicima koliko o sebi kao vlasniku – ja ne mogu sam raditi niti članovi moje obitelji što mi Zakon o obrtu omogućuje, zaključio je Sertić.