RIJEKA – Beskućništvo i pandemija, a sada još i hladnoća – to troje, i odvojeno i zajedno, teška su i složena situacija.

Pitali smo u oba riječka prihvatilišta za beskućnike primaju li i kako u vrijeme pandemije, a pogotovo sada kada je nastupila velika hladnoća, nove korisnike. U oba je odgovor isti: postupaju po propisanom protokolu nadležnog ministarstva, a to znači da nove korisnike mogu primiti samo s uputnicom Centra za socijalnu skrb i s negativnim PCR testom, ne starijim od 48 sati. Iz toga odgovora logično je pitanje tko će tim ljudima platiti test na koronavirus ako možda nemaju zdravstveno osiguranje, i gdje mogu u vrijeme velike hladnoće dobiti smještaj do dolaska rezultata testa.

Ministarstvo ne odgovara

Na pitanje kako se mogu testirati beskućnici odgovorio nam je Karlo Balenović, ravnatelj riječkog Centra za socijalnu skrb.

– Uputnice za testiranje beskućnika nisu problem jer ako osoba ima svog liječnika, onda mu on izdaje uputnicu, a ako nema liječnika, onda Zavod za javno zdravstvo izdaje svoju uputnicu, a Centar za socijalnu skrb Zavodu potvrđuje da je ta osoba beskućnik i da nema sredstava, te taj test onda ide na posebnu naplatu, rekao je Balenović.

Slična pitanja postavili smo i dr. Karli Mušković, pročelnici Odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Grada Rijeke, i ona kaže da Odjel kojemu je na čelu svake godine mora Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike dostaviti plan zbrinjavanja beskućnika u razdoblju niskih temperatura te da je Grad Rijeka taj plan zbrinjavanja ministarstvu dostavio lani 5. listopada.

– Izvijestili smo ministarstvo da u Rijeci djeluju dva prihvatilišta za beskućnike i alternativni smještaj u Ulici Ivana Žorža koji može primiti šest do osam osoba. Isto tako, tražili smo mišljenje ili sugestiju ministarstva kako postupati s obzirom na epidemiološke mjere zbog pandemije. Do sada odgovor nismo dobili. No, kao i ranijih godina, imamo dogovor s Centrom za socijalnu skrb i policijom da kada naiđu na beskućnike, da im ponude taj smještaj u Ivana Žorža na Drenovi. Mi u tom trenutku, prije nego što ih smjestimo, ne možemo od ljudi zahtijevati da imaju PCR test. No, kada budu tamo smješteni, možemo s Epidemiologijom organizirati da se testiraju, prvo brzim testom, a ako treba i PCR testom. Taj je prostor pripremljen za prihvat, a dnevno se korisnicima donosi jedan topli obrok, higijenske potrepštine i drugo što im treba. Dakle, tražili smo uputu od Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike kako postupiti u takvim situacijama, ali nismo dobili odgovor, analizirala je dr. Mušković.

Mjesta ima

Kako naglašava pročelnica Mušković, »to nije samo problem Rijeke, to je problem svih gradova«.

– Lani su taj gradski smještaj prihvatila samo dva beskućnika, a ponuđen je još trojici, ali nisu prihvatili. Dakle, nema tako puno tih ljudi, a mnogi odbijaju odlazak u takav organizirani smještaj, kaže.

Ni jedno od riječkih prihvatilišta za beskućnike – ni prihvatilište Oaza ni prihvatilište »Ruže sv. Franje«, a svako od njih je kapaciteta 14 korisnika – sada nije u cijelosti popunjeno. No za gotovo sva slobodna mjesta, u oba ukupno 11, ili imaju najave dolazaka korisnika koji su u proceduri za prijem, ili čuvaju mjesta za korisnike koji su na dugotrajnom bolničkom liječenju. Da ovih dana, tražeći krov nad glavom, netko pokuca na njihova vrata, zbog poštovanja propisanog za prijem u vrijeme pandemije, kažu, ne bi ga mogli primiti. Svi koje su od početka pandemije primili, bili su prije prijema testirani. I riječka Kuća utočišta – Depaul Hrvatska, dnevni centar za beskućnike i ostale marginalizirane osobe grada Rijeke od početka pandemije redovito radi svaki dan.

Svakoga dana tom Kućom prođe oko 70 građana te ona svakodnevno podijeli oko stotinu obroka. No zbog pandemije, kako bi se izbjegla okupljanja, Kuća utočišta je iz cjelodnevnog programa rada prešla na poludnevni.