SNIMIO: VEDRAN KARUZA
Mnoge od njih, poput ravnatelja Zavoda za hitnu medicinu PGŽ-a dr. Davora Vukobrata, ovaj prijedlog podsjeća na poslijeratnu nacionalizaciju privatnog vlasništva
povezane vijesti
RIJEKA – Opća ocjena svih ravnatelja županijskih zdravstvenih ustanova u Primorsko-goranskoj županiji koji su se u ponedjeljak sastali s predstavnicima osnivača, odnosno PGŽ-a, jest da nije dobro rješenje izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti centralizirati postojeći županijski sustav zdravstva koji je vrlo uspješno postavljen na ovom području.
Sastanak je održan nakon što se sve glasnije najavljuje da će se zbog novog prijedloga Zakona, većina zdravstvenih ustanova kojima su osnivači županije, centralizirati pod državnom kapom. U PGŽ-u kao ustanove koje bi sa županijskog proračuna prešle na državni, spominju se Nastavni zavod za javno zdravstvo, Zavod za hitnu medicinu te sanitet iz Doma zdravlja, kao i sve specijalne bolnice: thalassotherapije u Opatiji i Crikvenici te Psihijatrijska bolnica Rab. Iz proračuna PGŽ-a za zdravstvene ustanove kojima je osnivač, u protekle je četiri godine izdvojeno 250 milijuna, od čega 80 milijuna kuna iz izvornih prihoda kojima doprinose građani, što navodi na zaključak da PGŽ svojim zdravstvenim ustanovama upravlja vodeći se načelima dobrog gospodara.
Stoga i ne čudi da dio ravnatelja s kojima smo razgovarali, poput ravnatelja Zavoda za hitnu medicinu PGŽ-a dr. Davora Vukobrata, ovaj prijedlog u slučaju PGŽ-a podsjeća na poslijeratnu nacionalizaciju privatnog vlasništva.
Javna nabava
– U našem slučaju PGŽ ne ulaže samo u financijske gubitke, nego i u nadstandard koji pružamo. Ovakva centralizacija sustava napravit će veliki organizacijski nered koji će pridonijeti narušavanju kvalitete usluge koju smo dosad pružali našim građanima, kaže Vukobrat, dodajući kako su trenutno nedoumice oko prijedloga reforme zdravstva velike, a u slučaju centralizacije, misli da će njom možda i biti zadovoljne one ustanove u slabije razvijenim županijama koje su gubitaši.
On upozorava da prijedlog reforme nema provedbenih akata, a nije mu jasna ni teza da je jedan od razloga ovakve centralizacije objedinjavanje javne nabave.
Neriješene bitne stavke
I za kraj, vrlo je indikativno da se o pitanju centralizacije nisu oglasili čelni ljudi Državnog zavoda za hitnu medicinu i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Dolazim do zaključka da su ili znali što nam se sprema, ili su i sami zatečeni ovakvim prijedlogom, poručuje Davor Vukobrat. |
– Objedinjavanje javne nabave moguće je i bez promjene vlasničke strukture pa je tako naš središnji Zavod za hitnu medicinu već provodio objedinjenu javnu nabavu za kupovinu vozila. Također, mi kao županijski zavod interveniramo izvan granica naše županije, u Istarskoj ili Karlovačkoj županiji i tu također nema zakonskih zapreka, ističe Vukobrat koji strahuje da će cijeli županijski Zavod za hitnu medicinu ovakvom reformom biti sveden na razinu ispostave. Naime, brisanjem iz registra ustanova, Vukobrat upozorava da zdravstvene ustanove više neće moći samostalno nabaviti ni toner za printer, a o većim investicijama da se i ne govori. Pritom, ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu PGŽ-a jasno ističe da protivljenje centralizaciji županijskih ustanova nema veze s politikom.
Najslabija karika
Ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ-a prof. dr. Vladimir Mićović u čijem je slučaju premijer Andrej Plenković još u veljači praktički i najavio centralizaciju županijskih zavoda za javno zdravstvo nakon što nije bio zadovoljan odlukom epidemiologa iz PGŽ-a da AstraZenecinim cjepivom cijepe samo mlađe građane, što je u tom trenutku prateći zdravstvene spoznaje činio jedan dio Europe, kaže kako zavodi za javno zdravstvo u većini slučajeva nisu bili u sanaciji, niti uostalom imaju značajniji udio u čitavom zdravstvenom sustavu. No, mjesto gdje je njihova uloga od presudne važnosti, barem kad je riječ o preventivi koja je jedna od njihovih glavnih zadaća, upravo je lokalna zajednica.
– Javno zdravstvo mora biti usađeno u zajednici, a ovakav prijedlog ukinuo bi pravnu osobnost, ali i smanjio naše djelovanje u zajednici. Smanjila bi se, primjerice, kvaliteta zaštite mladih i cjelokupne preventive te bismo se sveli na prosjek najslabijeg broda u konvoju. Način na koji su u ovom trenutku u Hrvatskoj organizirani zavodi za javno zdravstvo, način je na koji oni djeluju u cijeloj Europi, a cijela naša državna mreža zavoda za javno zdravstvo nikad nije bila u minusu te smo svi, uz različite nadstandarde koje nam pružaju naše regionalne i lokalne samouprave, uspješno radili svoj posao, čak i sada tijekom pandemije, zaključio je Mićović.
