Slijedom sve učestalijih prijepora oko načina planiranja i korištenja gradskih površina, Društvo arhitekata Rijeka, Područni odbor Rijeka Hrvatske komore arhitekata i Udruženje hrvatskih arhitekata obratili su se otvorenim pismom javnosti, nakon što njihovi pokušaji i poziv riječkom gradonačelniku Marku Filipoviću za zajedničkim sastankom kroz protekla tri tjedna nisu rezultirali plodom.

U otvorenom pismu apostrofiraju kako je njegova isključiva svrha unapređivanje procesa planiranja upravljanja prostorom Grada Rijeke, kao i da nema nikakve političke, stranačke, izborne ili predizborne ciljeve, već isključivo ukazati na probleme u prostoru na koje su, kao arhitektonska i urbanistička struka, već višekratno upozoravali.

Pojedinačni interesi

– Na ovo obraćanje ponukani smo uslijed sve češćih, nažalost afirmativnih medijskih objava o nizu projekata razmatranih za realizaciju ili već u postupku realizacije na području grada Rijeke, najčešće vođenih pojedinačnim tržišnim interesima, a u kojima prepoznajemo nesustavan, nerijetko stručno neutemeljen, a u konačnici i potencijalno štetan pristup prostornom i urbanističkom planiranju i oblikovanju grada te upravljanju javnim gradskim, kao i obalnim prostorom.

Neki od primjera su »Multifunkcionalni kompleks Stadion Kantrida«, »East District« (ex područje Istravina), naselje Turanj u Rijeci, kao i najrecentniji primjer Adamićevog gata u lučkom području. Za potonji primjer kritički ocjenjujemo potpunu isključenost arhitektonske i urbanističke struke ali i, kako nam se čini, nezainteresiranost Grada u kreiranju javno dostupnog dijela lučkog područja, u samom centru urbanog tkiva Rijeke.

Ocjenjujemo da sve navedeno dugoročno vodi k ozbiljnim negativnim posljedicama za urbani razvoj i prostorni identitet našega grada, ističe se u ovom otvorenom pismu koje potpisuju Gorana Ljubičić u ime Područnog ureda Rijeke Hrvatske komore arhitekata, Rajka Bunjevac iz Hrvatske komore arhitekata, Gorana Stipeč Brlić u ime Društva arhitekata Rijeka te dr. Mia Roth Čerina iz Udruženja hrvatskih arhitekata.

Iz ovih strukovnih udruženja i organizacija traže i apeliraju da se javnim i javno dostupnim prostorima Rijeke upravlja transparentnim procedurama i primarno u korist javnog interesa te općeg dobra.

– Smatramo svojom obvezom ukazati na važnost sustavnog i cjelovitog promišljanja razvoja grada temeljenog na jasnoj viziji, stručno razmotrenom konceptu i konačno opredijeljenoj strategiji u cilju osiguranja održivog, funkcionalnog i estetski vrijednog urbanog prostora.

Apeliramo na odlučniju i odgovorniju provedbu glavne zadaće Grada u kreiranju kvalitetnih prostora, posebice javnih, uz podršku i suradnju s prostorno-planerskom i arhitektonskom strukom.

Apeliramo i na to da se prilikom donošenja odluka o prostornom i urbanističkom razvoju strogo pridržava metoda, načela, ciljeva te ustaljenih standarda, normi i kriterija prostornog planiranja i urbanizma, navode, između ostalog, arhitekti u svom otvorenom pismu.

Savjet za urbanizam

Na upit našeg lista riječki gradonačelnik Marko Filipović odgovorio je da će s Društvom arhitekata Rijeka održati sastanak, vjerojatno sredinom prosinca jer »drži da su suradnja i dijalog sa strukom iznimno bitni u oblikovanju vizualnog identiteta grada«. U podužem očitovanju, međutim, negira upućene mu kritike.

– Osnovali smo Savjet za urbanizam i tako uspostavili suradnju s uvaženim riječkim arhitektima Bojanom Bilićem, Goranom Stipeč Brlić, Idisom Turatom, Igorom Rožićem i Sinišom Zdjelarom.

Savjet surađuje i s Upravnim odjelom za urbanizam, prostorno uređenje i graditeljstvo te je do sada održano nekoliko radnih sastanaka s prezentacijama aktivnosti koje Upravni odjel poduzima.

Također, uvijek naglašavam činjenicu da svi projekti koji se u Rijeci grade, kao i oni koji se tek planiraju graditi, prolaze sve potrebne zakonske procedure, a o njima svoje stavove daju i građani koji su uvijek uključeni u proces donošenja odluka, kaže Filipović.

Tvrdi i da je Grad putem nadležnog Upravnog odjela samo u zadnjih godinu dana pokrenuo i proveo niz aktivnosti koje direktno utječu na unapređenje stanja u prostoru.

Podsjeća tako da je ove godine na Gradskom vijeću usvojena Strategija razvoja Urbane aglomeracije Rijeka za financijsko razdoblje 2021.-2027. godine, da je donesena i Strategija zelene urbane obnove Grada Rijeke. Podsjeća Filipović tako i da je donesen Urbanistički plan uređenja sekundarnog gradskog središta Rujevica, kao i nekoliko izmjena planova manjeg obuhvata.

Dječja bolnica

Dodaje i da je u tijeku priprema za izradu prostornih planova nove generacije putem elektroničkog sustava ePlanovi.

– Ističem i kako se Grad Rijeka, osim savjetovanja sa stručnom i širom javnosti, odlučio i na dodatnu komunikaciju sa zainteresiranom javnosti u ranim fazama planiranja. Primjer za to je provedena javna rasprava o Idejnom rješenju stambenog područja Turanj.

Također, u tijeku je kružno savjetovanje o lokalitetu bivše Dječje bolnice na Kantridi, a što će do kraja 2024. godine rezultirati i smjernicama za sljedeću fazu prostornog planiranja, dodaje Filipović, navodeći kako Grad Rijeka ima odgovornu ulogu prema svim investitorima na svom području.

– No, Grad nije nadležan niti za medijsku promociju privatnih investicija, niti ima nadležnosti na području kojim upravlja Lučka uprava Rijeka. Sve što radimo odnosno sve što gradimo, ima za cilj unaprijediti Rijeku, unaprijediti životni standard i gospodarski razvoj grada na način da se očuva estetika i urbana funkcionalnost grada.

Ponavljam, pri tome svaki projekt prolazi detaljne analize, stručne natječaja i mišljenje šire javnosti prije konačne realizacije, pa će tako biti i sa svim budućim projektima, zaključuje aktualni gradonačelnik.