Potpisnici ugovora o obnovi tradicijskih barki / Snimio Marko GRACIN
Za obnovu tri guca, dvije pasare i jedne gajete osigurano 444 tisuće kuna, a ugovore s obnoviteljima plovila jučer je potpisao zamjenik župana Marko Boras Mandić
RIJEKA Obnova tradicijskih barki u Primorsko-goranskoj županiji ide dalje, ovaj put u sklopu projekta Arca Adriatica u kojem je PGŽ vodeći partner, a ukupna vrijednost projekta, financiranog sredstvima programa INTERREG Italija – Hrvatska iznosi više od tri milijuna eura, od čega je budžet Županije oko 407 tisuća eura.
Nakon projekta Mala barka i Mala barka 2, u sklopu Arce Adriatice bit će obnovljeno šest tradicijskih plovila: guc iz 1933. godine koji obnavlja stolarski servis »Loris« iz Mošćeničke Drage, guc iz 1970. godine koji će restaurirati Koordinacija udruga za očuvanje i revitalizaciju pomorske, ribarske i brodograđevne baštine Kvarnera i Istre iz Rijeke, pasara iz 1931. godine koji obnavlja zajednica ponuditelja iz Cresa i Rovinja, guc iz 1945. godine na kojem će raditi Navis Nautika 2 iz Lovrana, gajeta iz 1958. godine koji će obnoviti brodograđevni obrt Malinska te pasara iz 1976. godine koji restaurira EPO iz Opatije.
Za njihovu obnovu izdvojeno je 444 tisuće kuna, a ugovore s obnoviteljima barki jučer je potpisao zamjenik župana Marko Boras Mandić.
– Vama koji ste još u toj branši iznimno smo zahvalni i nadam se da će vam ovaj projekt biti poticaj za daljnji rad kojim će se znanje prenositi s generacije na generaciju, a time ćemo i sačuvati našu tradiciju, poručio je Boras Mandić.
Robert Mohović iz Koordinacije udruga za očuvanje i revitalizaciju pomorske, ribarske i brodograđevne baštine Kvarnera i Istre pojasnio je kako se još od 2009. godine pokušavamo sustavno zaštititi i revitalizirati kalafatski zanat.
Jedrenjak Nerezinac obnovljen u sklopu projekta Mala barka 2 / Foto S. DRECHSLER
– Uspjeli smo to već s projektom Mala barka, zatima Mala barka 2, a kroz Malu barku 2 obnavljalo se osam barki i brod loger, dok ove godine imamo šest barki, no kako nam je Malinska partner u cijeloj priči, i ona pomaže obnovi još dvije barke, ponovo obnavljamo osam barki. Županija nas prati i prepoznaje, kao i jedinice lokalne samouprave, Pomorski muzej, Turistička zajednica Kvarnera te Pomorski fakultet i Tehnički fakultet. Ono što izostaje je državna razina koja bi trebala više pomoći u očuvanju našeg identiteta. Naime, u Strategiji razvoja pomorstva postoji stavka vezana za tradicijsku baštinu, što znači da podloga postoji, no da nema ovih ljudi koji su danas potpisali ugovore, ne bi bilo cijele ove priče. Drugim riječima, mogu postojati ljudi koji tako nešto vole, no prvenstveno trebamo sačuvati zanat. Već kroz projekt Mala barka 2 pokrenuli smo akademiju u sklopu koje se održavaju radionice za učenike brodograđevne škole, a u sklopu Arce Adriatice, osim same obnove barki, napravit će se i njihovi tehnički opisi, nacrti i dokumentarističko snimanje njihove obnove kao vrijedan materijal koji ostaje za budućnost, kao što je to učinjeno u Maloj barci, rekao je Mohović, ističući kako je u revitalizaciji kalafatskog zanata uključen veći dio primorskog dijela PGŽ-a, počevši od Cresa i Lošinja, preko Liburnije do Krka.
– Jače bismo željeli uključiti dio oko Novog Vindolskog te Rab koji je inače jak u maloj brodgradnji, dodao je Mohović.
