Foto: Vedran Karuza
Kako je kustosica Prirodoslovnog muzeja Rijeka tijekom lockdowna realizirala edukativni projekt koji je dobio nagradu Hrvatskog muzejskog društva
povezane vijesti
Na Svečanoj dodjeli nagrada Hrvatskog muzejskog društva održanoj u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu dodijeljene su nagrade za životno djelo i godišnje nagrade projektima realiziranim u 2020. Među nagrađenima se našla i Anita Hodak, viša kustosica pedagoginja Prirodoslovnog muzeja Rijeka koja je primila posebno priznanje u kategoriji za provedeni pedagoško-edukacijski program Kućni šašavi znanstvenik koji je mlađim generacijama približio mnoge teme.
U razgovoru za naš list, otkrila je kako je do ideje došlo, s kim je podijelila priznanje te kakvi su planovi za buduće projekte. Rođena Riječanka svoje obrazovanje završila je u gradu koji teče, a profesionalni je razvoj započela u Osnovnoj školi Ivana Zajca, zatim u Javnoj ustanovi Park prirode Učka, nakon toga u Domu mladih i na kraju, gdje je i danas, u Prirodoslovnom muzeju Rijeka.
– Imala sam sreće da sam na svim tim mjestima imala prilike raditi s divnim i stručnim ljudima koji su mi pomagali u stručnom usavršavanju.
Odrasla sam u divnoj obitelji punoj podrške i ljubavi koju su mi pružali i dalje pružaju mama Ružica, tata Ante i brat Jurica. Sada imam i svoju divnu obitelj koju čine Mladen, naše dvije kćeri Mara i Lena, i naš pas. Uz njih, moj život čine i naša uža familija, kao i naši prijatelji, raspričala se naša sugovornica pa dodala da privatno vrijeme voli provoditi u druženju s obitelji i prijateljima.
Prepoznata kvaliteta
Zaprimili ste posebno priznanje u kategoriji za provedeni pedagoško-edukacijski program Kućni šašavi znanstvenik. Kakav je osjećaj primiti ovakvo priznanje za koje čujemo da ste ga podijelili s još dvije mlade dobitnice?
– U posljednjih nekoliko godina našem muzeju su dodijeljene nagrade i priznanja u kategorijama najboljeg stalnog postava, najboljeg izložbenog projekta, najboljeg edukacijsko-pedagoškog projekta, najboljeg marketinško-propagandnog programa, najboljeg dokumentacijsko-informacijskog projekta, što govori o tome da je od struke prepoznata kvaliteta različitih grana muzejske djelatnosti Prirodoslovnog muzeja Rijeka. Kućni šašavi znanstvenik je projekt videopokusa koje objavljujemo na Facebook stranici muzeja i na YouTube kanalu muzeja. I ovogodišnje priznanje koje smo dobili mi je posebno drago jer su za njega zaslužne i moje dvije kćeri, Mara i Lena Majer, tako da možemo reći da smo sve tri dobile priznanje za projekt.
U trenutku nastajanja projekta, obje su bile polaznice odgojne skupine Leptirići Podcentra predškolskog odgoja Krnjevo, Dječjeg vrtića Rijeka. Danas Mara ima sedam godina i učenica je 1.a razreda Osnovne škole »Eugen Kumičić«, a Lena će uskoro navršiti pet godina i dalje je polaznica odgojne skupine Leptirići.
Projekt je započeo u ožujku 2020. godine, kako ste došli na ideju Šašavog znanstvenika?
– Projekt je nastao za vrijeme lockdowna u ožujku 2020. godine, a mi smo bili roditelji koji su se našli u situaciji da oboje radimo od doma i imamo dvoje male djece. Mara je tad imala pet, a Lena tri godine. U našem kućnom stvaralaštvu smo i prije korone radili pokuse, ali ideja za stvaranjem Kućnog šašavog znanstvenika se dogodila nekako slučajno. U tom trenutku sam na taj način pokušala spojiti poslovni i privatni život kako bi se posljedice korone što manje osjetile.
Riječ je o videopokusima jer se pokusi zbog pandemije nisu mogli izvoditi u muzeju, a na ovaj način muzej »dolazi« u kućne posjete s pisanim uputama, materijalima i koracima za izvođenje pokusa u obliku videozapisa prilagođenih za realizaciju u kućnom, vrtićkom i školskom laboratoriju. Pokusi su kreativno i maštovito osmišljeni, a cijeli tijek prati dinamična glazba, te boje koje su živahne i prilagođene djeci.
Projekt se nastavlja i ove godine, a vidimo da vam pomažu i kćeri. Kako ste ih odlučili uključiti u čitavu priču? Kako je raditi s tako mladim asistenticama?
– Zajedno smo radile pokuse pa smo počele fotografirati materijale, snimati korake izvedbe pokusa, objašnjavati tijek i rezultate, pa su Mara i Lena nekako postale »ruke pomagačice« u oblikovanju tih zanimljivih i edukativnih videopokusa. Sve to nastaje u našem »kućnom laboratoriju«, a na taj način ostvarujemo istinitu i živu povezanost s muzejskim prijateljima, to jest s publikom i kroz digitalne kanale. Projekt se nastavlja i unapređuje u 2021. godini kada ga u potpunosti rade djeca za djecu, to jest u svakom videopokusu se uz mene pojavljuju ruke pomagačice čime se stvara još bliskija veza s najmlađom publikom. Njihov doprinos je ogroman u idejama, savjetima i pomaganju u izvedbi, a sve to uz veliko strpljenje, dobru volju i pozitivan duh tijekom kreiranja svakog pokusa.
Kemija, fizika, biologija
Biraju li i one teme? Vidimo da ste pokusima pokrili različite teme, a čini nam se da ste od jednostavnijih prešli i na malo kompleksnije. Birate li teme taktički prema određenim datumima i aktualnostima ili puštate mašti na volju?
– Kućni šašavi znanstvenik je projekt raznolikih tematskih prirodoslovnih radionica kroz koji otkrivamo zabavnu stranu kemije, fizike i biologije putem virtualnih edukativno-kreativnih sadržaja. U našem kućnom laboratoriju se realiziraju naše zajedničke teme, obično inspirirane obilježavanjem nekih prigodnih, bitnih datuma za prirodu, muzejski svijet ili trenutna događanja.
Naravno, na samom početku je to zaista bilo dosta jednostavno, tada je meni, i njima naravno, sve to bilo novo, ali s vremenom se sve tri nekako usavršavamo u stvaranju videozapisa kroz zanimljivu i edukativnu priču.
Sve je u početku krenulo s objavama na Facebook stranici muzeja, no kasnije ste se ohrabrili i za YouTube objave. Kako izgleda jedan dan na snimanju, te koliko vam vremena treba za snimiti jedan video?
– U ovom projektu je ostvarena uspješna međusobna suradnja pedagoškog i marketinškog odjela. Naime, kad je započeo lockdown, naša voditeljica marketinga Klara Bukovac je na Facebook stranici muzeja osmislila nekoliko tematskih rubrika koje su bile zastupljene po danima u tjednu pa imamo Kreativni ponedjeljak, Muzealci budućnosti, Kućni šašavi znanstvenik, Iz depoa PMR-a, PMRetrovizor. Srijeda je rezervirana za Kućnog šašavog znanstvenika, a vikendima se dostavljalo glasilo »Educiraj se i zabavi uz #PMR«. S vremenom, uz veliku podršku svog partnera Mladena sam se nekako ohrabrila i na YouTube kanalu muzeja napravila kategoriju Kućni šašavi znanstvenik.
Oblikovanje videopokusa traje nekoliko dana jer posao raspodijelimo u nekoliko faza.
Na samom početku najviše dolaze do izražaja ideje i prijedlozi kćeri, ruka pomagačica, a zatim i njihovo veliko strpljenje prilikom fotografiranja, snimanja materijala, koraka izvođenja i slično, pogotovo kad nešto ponavljamo kako bi bile što zadovoljnije. Pokušavam da taj dio snimanja s njima traje sat do dva, neki put manje, neki put više s pauzama, kako bi im i dalje bilo zanimljivo, a da ne postane naporno. Ukratko, nakon ideje, slijedi njena razrada, odnosno osmišljavanje pokusa, a zatim i vizualno i sadržajno oblikovanje koje obuhvaća pripremu scenarija, oblikovanje scenografije, fotografiranje, obradu fotografija te montažu cjelokupne videoanimacije.
Kome su pokusi Šašavog znanstvenika namijenjeni?
– Kućni šašavi znanstvenik namijenjen je prvenstveno djeci predškolske i rane školske dobi, kao i njihovim roditeljima. Namijenjen je i odgojiteljima u vrtiću za rad s djecom predškolske dobi, kao i učiteljima od 1. do 4. razreda koji žele unijeti promjene u svakidašnji rad s djecom. Projekt se vodi idejom da djeca, to jest svi zaljubljenici u svijet prirodoslovlja, spoznaju da je za svaki pokus važno promatranje, mjerenje i prikupljanje podataka, postavljanje pitanja ili iznošenje teorije zašto ili kako se nešto zbiva, provođenje istraživanja kako bi provjerili svoju teoriju, provođenje pokusa i naposljetku bilježenje rezultata i donošenje zaključka. Sve što je potrebno za realizaciju Kućnog šašavog znanstvenika imamo u kućnom, vrtićkom ili školskom laboratoriju, s lako dostupnim sastojcima, uz puno dobre volje, strpljenja i u društvu ukućana ili prijatelja.
Praktičan program
Uključuju li se u priču djeca vrtićke, predškolske i školske dobi?
– Prirodoslovni muzej Rijeka inače ima vrlo dobru povezanost s publikom, krug publike koja se stalno vraća i prati programe. Najveći dio naše publike čine organizirane grupe djece predškolske i školske dobi, obitelji s djecom te osobe s posebnim interesom za prirodoslovlje. Tijekom 2020. i 2021. smo, unatoč svemu, uspjeli ostvariti i zadržati kontakt s publikom, iako više online putem, a manje uživo. Ostvarujemo divnu suradnju s vrtićima u Rijeci, kao i osnovnim školama u Rijeci i okolici. Škole su se u vrlo kratkom roku reorganizirale i omogućile pohađanje nastave putem digitalnih platformi. Dosadašnja online suradnja s učiteljicama je tekla odlično i na obostrano zadovoljstvo, a atmosfera u učionicama je bila divna. Čak i kad smo nailazili na neke poteškoće, npr. prilagodbe tehničkih zahtjeva, pristupa internetu odnosno računalima, te same prilagodbe sadržaja, nekako smo to uspješno rješavale u hodu. Iako se nastava za niže razrede osnovne škole održavala uživo, na snazi je bila preporuka o neizlaženju izvan prostora škola, te preporuka o zabrani dolaska vanjskih suradnika u prostore škole.
Ove odluke onemogućile su velik dio praktičnog i interaktivnog rada kojemu su djeca bila do sada izložena, a koji je kao izrazito učinkovita metoda učenja prepoznat već odavno. U želji da omogućimo kvalitetne online sadržaje koji potiču djecu na suradnju i druženje u virtualnom okruženju i time smanjimo utjecaj zabrane provedbe suradničkih aktivnosti, škole u Rijeci i okolici prilagođavaju provedbu projekta Kućni šašavi znanstvenik u sklopu virtualne nastave te time nadoknađuju izostanak suradnje u obogaćivanju obrazovnog sadržaja. Škole dobivaju praktične prilagođene prirodoslovne sadržaje i aktivnosti povezane s nacionalnim kurikulumom i Školom za život koje će moći koristiti u slučaju nemogućnosti dolazaka zbog financijskih ili drugih razloga te tako online projektom Kućni šašavi znanstvenik zadovoljiti potrebe djece. Međutim, korist koju je projekt donio djeci koja su sudjelovala u projektu, možda ponajbolje ilustriraju mišljenja njihovih odgojitelja i učiteljica razredne nastave. I naravno, hvala svim roditeljima, odgojiteljima i učiteljima koji nas na ovaj način puštaju u svoje kućno, vrtićko i školsko okruženje, kao i svima koji unatoč ograničenjima uspjevaju dolaziti na radionice uživo u našem muzeju.
Kakav je odaziv na online pokuse? Kakvi su komentari roditelja?
– U 2021. godini digitalne platforme Muzeja bilježe povećanje broja pratitelja što je rezultat zanimljivih dnevnih objava kroz tematske rubrike, ali i širenju dobrog glasa od strane odgojno-obrazovnih djelatnika roditeljima. Publika je izvrsno prihvatila edukativno-kreativne materijale kojima su obrađene različite prirodoslovne teme koje dostavljamo e-poštom. Zbog preporuka stalnih primatelja glasila njihovom krugu poznanika, Muzej zaprima upite za dostavljanje ovog oblika informacija te proširuje krug korisnika. Vijest da je projekt Kućni šašavi znanstvenik dobio posebno priznanje u kategoriji za pedagoško-edukativni program od strane Ocjenjivačkog suda Hrvatskog muzejskog društva su izvještavali elektronski i tiskovni mediji te web portali, čime se svakako došlo do većeg broja korisnika. Također smo jako zadovoljni i sretni što nam pristižu pozitivni komentari od strane prijatelja, roditelja, odgojitelja, učitelja, muzejskih kolega i muzejskih prijatelja. Dobivamo jako puno podrške što nas svakako veseli i daje nam elana da nastavimo s prepoznatim muzejskim radom.
Virtualno istraživanje
Kakva je trenutno situacija s mjerama u Prirodoslovnom muzeju, mogu li se uopće održavati radionice?
– Trenutna situacija i mjere koje su na snazi onemogućavaju velik dio praktičnog i interaktivnog rada koji je naš Muzej organizirao za djecu kroz razne oblike edukativne komunikacije. Nažalost, mjere nam i dalje otežavaju rad s publikom uživo jer u muzeju u Rijeci odjednom smijemo primiti samo osam posjetitelja, a na radionicama i predavanjima maksimalno 10 sudionika na određenim sjedećim mjestima, dok su nam vodstva i dalje onemogućena. U našem novootvorenom postavu Divljina s pogledom na more u Kaštelu Zrinskih u Brodu na Kupi je situacija malo bolja jer je i sam prostor puno veći pa odjednom smijemo primiti 20 posjetitelja. Stoga prilagođavamo aktivnosti novim okolnostima. Muzej je ostao aktivan i iznalazili smo nove prilagodbe programa i nove oblike komunikacije s publikom kroz različite digitalne platforme, prilagodili smo postojeće programe digitalnom okviru, osmišljene su i neke nove opcije, sve u želji za održavanjem kvalitetnog odnosa s publikom, neprekinute iskrene komunikacije i olakšavanja situacije socijalnog distanciranja djeci i obiteljima.
Hoćete li nastaviti s projektom i iduće godine?
– Kroz projekt Kućni šašavi znanstvenik se stvara publika koja otkriva i istražuje muzej online putem, a ta vrsta publike na taj način ostaje i dalje važan dio lokalne zajednice koja sudjeluje u muzejskim programima. Posjetitelji uživo i online na zanimljiv i edukativan način spoznaju predmete koji ih okružuju, a kroz neposredno promatranje, shvaćanje vlastite uloge unutar muzeja, kao i važnost suživota s prirodom potičemo ih na pozitivno razmišljanje o muzejima. Osim toga, potičemo ih, nadamo se, i na pozitivan stav o muzejima kao zanimljivim i edukativnim ustanovama u kojima se može normalno komunicirati i istraživati na zabavan način. Valja istaknuti i kako je cjelokupan edukativni program Prirodoslovnog muzeja Rijeka realiziran uz financijsku podršku Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Primorsko-goranske županije i Grada Rijeke.