Prof. dr. Alen Ružić, ravnatelj KBC-a, na ovim lokalnim izborima našao se u novoj ulozi, kandidata HDZ-a za župana Primorsko-goranske županije. Nakon 25 godina obnašanja vlasti SDP-ovog župana Zlatka Komadine, HDZ će pokušati osvojiti vlast u Županiji.

Prvi put ste ovako izravno u političkoj areni – koji su vaši ciljevi i očekivanja na ovim lokalnim izborima?

– Ne želeći nikoga omalovažavati, politička arena me ne impresionira jer ono što smo proteklih godina napravili i što ćemo tek napraviti u KBC-u Rijeka, bio je po mnogočemu puno veći izazov nego što su političke kampanje. To je bila kontinuirana, svakodnevna borba, da ovaj naš grad i naša županija dobiju zdravstvenu ustanovu na ponos svih nas.

Mislim da smo u tome već dobrim dijelom uspjeli i ne vidim bolju referencu za političku utakmicu u koju ulazim. Ako netko može uspješno voditi jedan iznimno složeni sustav, zašto ne bi mogao i Primorsko-goransku županiju. Nakon šest mandata župana Komadine, želim donijeti jednu novu energiju i u suradnji s Vladom omogućiti kvalitetniji život žiteljima naše županije.

»Bačeni« novac

Kad je Županija u pitanju, ona nema previše ovlasti, a u onima koje ima, a to su školstvo, zdravstvo, socijala, mora se priznati da je ostala prilično posložena nakon doslovno 25 godina vlasti koju je vodio SDP-ov Zlatko Komadina. Na koji biste način unaprijedili funkcioniranje županijskih institucija, koje nove programe se uopće može donijeti?

– Ne bih se u potpunosti složio s vama. Godinama su ovlasti županija rasle i one danas obuhvaćaju široka područja, te pružaju mogućnosti djelovanja s izravnim utjecajima na zajednicu. Tvrdnje da županije nemaju ovlasti, nekim su političarima samo opravdanja za nedjelovanje. Istina je drukčija – ovlasti županija su specifične, pa se one unutar njih trebaju usmjeriti upravo na teme koje mogu i moraju rješavati.

U područjima koja navodite postoje redom značajni prostori za velika poboljšanja. Školstvo ima prostora za unapređenje u realizaciji kapitalne infrastrukture, a uz brojna druga otvorena pitanja kao, na primjer, usklađivanja programa i upisnih kvota s potrebama zajednice, trenutno je upravljanje kvalitetom nastave, postignutim ishodima i karijernim ostvarenjima mladih tema od vodećeg prioriteta u PGŽ-u.

Za zdravstvo se nikako ne može reći da je situacija u ustanovama kojima je PGŽ osnivač »posložena«. Problemi u Domu zdravlja i njegovoj djelatnosti primarne zdravstvene zaštite nisu prisutni samo u ovoj županiji, ali jedinstvena konfiguracija PGŽ-a kao »zelene i plave« regije donosi specifičnosti po pitanju dostupnosti medicinskih usluga koje nisu na primjeren način zadovoljene. Sve županije imaju financijske obaveze prema ustanovama u javnom zdravstvu, hitnoj medicini i domovima zdravlja, no s bolnicama postoji razlika.

Podsjetimo se tako da je PGŽ jedna od rijetkih županija u Hrvatskoj koja desetljećima nije imala obavezu financirati akutnu bolnicu na svom području, a kao što je na primjer Istarska županija morala trošiti velika sredstva na OB Pula ili Brodsko-posavska županija na bolnice u Slavonskom Brodu i Novoj Gradiški jer je KBC Rijeka po definiciji kliničkog statusa pod nacionalnim financiranjem.

Tako je PGŽ mogao izdašna vlastita i financijska sredstva iz decentralizacije usmjeravati na specijalne bolnice i lječilišta, nažalost s niskom razinom koristi za lokalno stanovništvo. Podržavam zdravstveni turizam i osobno ću dati maksimalne napore u njegov razvoj, no ne mogu podržati da se javni novac umjesto za liječenje bolesnika troši za izgradnju komercijalnih wellnessa.

U socijali je veći broj važnih tema, no trenutno po interesu prednjače domovi za umirovljenike kojih Županija ima četiri s ukupno oko 800 postelja, dok je na listi čekanja oko 2.000 naših sugrađana čiji broj zbog starenja populacije i dužeg životnog vijeka trajno raste, kao i vrijeme čekanja na slobodno mjesto.

Upravo zato postoji ogroman prostor za unapređenje funkcioniranja županijskih ustanova iz ovih segmenata. Dom zdravlja treba u primarnoj zdravstvenoj zaštiti osigurati mehanizme komplementarne nacionalnim mjerama, a potrebno je i ulaganje u brojne objekte Doma zdravlja, jačanje telemedicine, zdravstvenih usluga u kući, te podrške u administriranju zdravstvenih timova.

Potpuno je neprihvatljivo da naši sugrađani nemaju dežurnog stomatologa osim u Rijeci vikendom od 8 do 20 sati pa često mnogi pacijenti moraju trpjeti bolove do idućeg jutra.

Uz to, situacija s rehabilitacijskim kućama u PGŽ-u je iznimno nepovoljna za naše građane, mi hitno moramo osigurati barem jedan centar za ranu intenzivnu rehabilitaciju najtežih, nepokretnih bolesnika poput onih koji su imali moždani udar, velike traume ili veliki operativni zahvat.

Neprihvatljiva je praksa da se veliki rehabilitacijski kapaciteti PGŽ-a koriste za kronične, najčešće ponavljajuće rehabilitacije gotovo isključivo pokretnih bolesnika, a da naše najteže i najpotrebitije pacijente ne možemo rehabilitirati u razumnom roku.

Poseban je primjer lječilišta u Velom Lošinju koje zbog kadrovskih slabosti i relativno značajne udaljenosti posluje praktički kao odmaralište iako su u njega uloženi milijuni eura i postignuti kriteriji za provedbu ozbiljnih medicinskih postupaka. Veliki dio novca je bačen. To ću sigurno ispraviti.

A područje PGŽ-a treba i zdravstvenu ustanovu za produženo liječenje, baš kao i žurno povećanje kapaciteta domova za starije osobe.

Dostupno zdravstvo

U sektoru zdravstva velika tema je dostupnost zdravstvene zaštite za otočane, bilo je loših primjera koji su pokazali da ni nova helikopterska služba ne funkcionira u Hrvatskoj.

– Pojedinačni slučajevi, posebno oni koji su još predmeti istražnih postupaka ne bi trebali biti temelj za generalizaciju. Konkretno, iznimno mi je žao neželjenog ishoda bolesnika u nedavnom slučaju s otoka Lastovo, međutim, sagledamo li na cjelokupnom uzorku učinke hitne helikopterske medicinske službe (HHMS), jedinica smještena u našoj Županiji od pokretanja 2. travnja 2024. je ostvarila više od 500 intervencija i zasigurno spasila brojne živote.

Moram naglasiti slabo poznatu činjenicu da je Helidrom Delta sastavni dio KBC-a Rijeka, jednako udaljen od bolničkog hitnog trakta u Rijeci i onog na Sušaku.

Velikim naporima i financijskim ulaganjima od preko 600.000 eura uz pomoć Ministarstva zdravstva i brojnih partnera iz zajednice, a posebno Lučke uprave Rijeka, uspjeli smo od neuređenog zemljišta na koje su ranije slijetali samo vojni helikopteri kroz izradu projekata, građevinskih radova, ugradnju posebne opreme i izradom stručnih elaborata u rekordnom roku licencirati ovaj objekt po kriterijima koji vrijede za sve civilne zračne luke, upisati ga u sve međunarodne registre zračnog prometa i preuzeti upravljanje helidromom 0-24 sve dane u godini.

Dostupnost zdravstvene zaštite na otocima poboljšana je uvođenjem HHMS-a i brzih brodica, no zbog nepredvidivih meteoroloških ograničenja, ne možemo se oslanjati samo na navedene servise. Oni nisu i ne mogu biti zamjena za jačanje zdravstvene službe na slabo dostupnim dijelovima PGŽ-a, primarno na otocima, te u našim gorskim područjima. Nama ne trebaju dislocirani specijalisti radiolozi i laboratoriji.

Treba nam u prvom redu dobra mreža liječnika obiteljske medicine, medicinskih sestara i radioloških inženjera. Važno je u svakom kutku PGŽ-a moći stručno uzeti uzorak krvi i urina, te ih (danas u vrijeme kada Hrvatska pošta ima ekskluzivan ugovor s Temu!) dostaviti u neki od velikih bolničkih laboratorija iz kojih e-mailom nalazi stižu već kroz nekoliko sati.

Uz veliko osobno iskustvo u zdravstvu, više od deset godina rada u županijskoj zdravstvenoj ustanovi i ostatak karijere u KBC-u Rijeka uz trajnu usku suradnju sa svim segmentima vanbolničkog sustava, uvjeren sam da se planskim i ciljanim mjerama u razumnom roku od najviše dvije godine mogu učiniti krupni iskoraci i osigurati značajno kvalitetnije i sigurnije zdravstvo u svakom dijelu PGŽ-a.

Neupitna podrška

Bi li preuzimanje vlasti u PGŽ-u od strane HDZ-a donijelo i više Vladinog novca za projekte, ili to nema veze?

– S obzirom na dosadašnja visoka ulaganja Vlade u kapitalne projekte PGŽ-a – na primjer to je lučka infrastruktura, najskuplje cestovne dionice, najveća investicija u zdravstvo od osamostaljenja Hrvatske – mislim da je Vlada dosadašnjim ulaganjima u Rijeku i PGŽ kroz djela, a ne riječi dokazala svoje stavove i podršku razvoju našeg kraja.

Realnije je pitanje koliko mi sami, s regionalnih pozicija vlasti, želimo moći utjecati i raditi na realizaciji projekata. Pitanje je: imamo li ideja, projekata, i znamo li kako ih napraviti. I – imamo li energije za provedbu. Podrška je dakle neupitna, a razlika je ovdje, na nama: sve se svodi na rad i sposobnost. Ništa više, ništa manje.

Trenutno je, dakle, na nama da lokalnim djelovanjem iskažemo što viši stupanj sinergije, a obzirom na brojnost jedinica lokalne samouprave, upravo je uloga Županije nužna u horizontalnoj i vertikalnoj koordinaciji. Kako neki od 14 gradova, 22 općine i 509 naselja koje ukupno obuhvaća PGŽ nisu u mogućnosti administrativno obavljati nužne poslove za redovno funkcioniranje i razvoj, ponekad i taj nesklad razvoja dovodi do interferencije i međusobnog usporavanja projekata susjeda.

Uloga PGŽ-a u horizontalnoj koordinaciji zato je nezamjenjiva. Uzevši u obzir raznolikost i specifičnosti, za učinkovito ostvarivanje navedenog potrebno je ustrojiti razvojni centar s odjelima za zeleni (gorski), plavi (otočni) i urbani (riječki prsten) dio. Ovaj bi centar, po uzoru na uspješne europske modele morao imati i postupno razvijati sve segmente podrške iz administrativno-savjetodavne pomoći građanima i malim poduzetnicima, obrtnicima i vlasnicima OPG-ova s posebnim naglaskom na asistenciju u odabiru i administrativnoj podršci u europskim financijskim mehanizmima.

Vertikalnu koordinaciju Županija će nastaviti provoditi značajno intenzivnije, te osim vlastitih projekata koje komunicira s nacionalnim tijelima, navedenu liniju transfera informacija, zagovaranja interesa i pomoći u realizaciji projekata osigurati između nacionalnih tijela i jedinica lokalne samouprave u svom sastavu.

Kako ocjenjujete mandate župana Komadine?

– Bez obzira na to što smo iz različitih političkih opcija, župana Komadinu iznimno cijenim kao čovjeka. Već sam u javnom obraćanju istaknuo kako smatram da je Komadina na dugogodišnjoj funkciji župana pokazao kako nikad nije dijelio ljude, a to je i moj moto u životu.

Župan Komadina je u svojim mandatima učinio niz dobrih stvari, no preostao je i određeni broj problema u rasponu od operativnih do strateških koje je u cilju daljnjeg razvoja PGŽ-a potrebno žurno i sustavno riješiti.

Uzmemo li da je demografska slika točka u kojoj se spajaju rezultati čitavog niza životnih uvjeta u nekom kraju, onda i mjere za njen oporavak ne mogu biti jednoznačne. Naime, demografski pokazatelji su u PGŽ-u poražavajući. Uže demografske mjere poput naknada za novorođeno dijete, dodataka koji se isplaćuju roditeljima, rješavanje mjesta u vrtićima i njihovo sufinanciranje nedvojbeno su važni.

Ali ključna demografska mjera u širem smislu je osiguravanje kvalitetnog radnog mjesta. Za postizanje ovog cilja uloga županije je od velike važnosti i to u rasponu od osiguravanja dobre prometne povezanosti lokalnim cestama i primjerenim (kopneni i morski) linijskim prijevozom, infrastrukturni preduvjeti i poticaji za razvoj poduzetništva, osnivanje centara za podršku privatnom poduzetništvu.

Socijalna sigurnost i dostojanstvo vulnerabilnih skupina, mjere iz socijalne politike usmjerene na pojedince poput rješavanja pitanja mjesta u domovima za starije, iako naizgled rješavaju probleme pojedinaca starije dobi, donose puno šire dobrobiti na svim razinama – od mnogih pojedinačnih obitelji do zadovoljnog društva u cjelini.

Kvaliteta života kategorija je koja nas u sve konkurentnijem svijetu ključno određuje.

Ostvarena osoba

Prostor se u političkom smislu otvara činjenicom da SDP ide s novim imenom, Ivicom Lukanovićem. Povećava li to šanse HDZ-a?

– Šanse HDZ-u povećavaju do sada ostvareni projekti kroz koje je Vlada pokazala sustavnu brigu za PGŽ i njegove žitelje, povećavaju je kvalitetan i konkretan program rada, pa i izbor mene kao kandidata koji je spreman svu svoju osobnu energiju, znanje i iskustvo uložiti samo za jedno – da se nakon četiri godine mog mandata župana mogu okrenuti oko sebe i sa zadovoljstvom utvrditi vidljiv napredak i zadovoljne ljude.

Osobno sam potpuno ostvaren, bez obzira na visoke rukovodeće funkcije koje posljednjih desetak godina obavljam, nikad se nisam odrekao svog posla kardiologa pa pored svega uvijek nađem vremena za moje pacijente i dežurstva u KBC-u koja me fizički iscrpe, ali emotivno ispune.

U tih deset godina nikad nisam pauzirao ni svoje nastavne obaveze, a nagrada studenata za najboljeg profesora Medicinskog fakulteta u Rijeci najdraža mi je od svih priznanja koja sam u životu dobio. U akademskom smislu sam rano, odmah iza 50-e postigao najviše zvanje, ono redovitog profesora u trajnom izboru. Zato imam punu stabilnost egzistencije i karijere pa pozicija župana za mene ne uključuje ništa od osobnih interesa, nego mi predstavlja samo izazov novog područja činjenja dobrog za naše ljude i moj zavičaj.

Kad smo kod šansi HDZ-a, mnogi su očekivali da će kandidat biti ministar Oleg Butković. Kako tumačite da on nije htio ući u tu utrku, iako prostor jest bio otvoren za PGŽ?

– Ministar Butković svoj ministarski posao obavlja godinama sjajno i na korist cijele Hrvatske, te na korist i ponos ovog njegovog i našeg primorsko-goranskog kraja.

Nakon svih povijesnih infrastrukturnih projekata u cestovnoj i pomorskoj infrastrukturi, pred nama je desetljeće posvećeno modernizaciji i izgradnji željezničkog sustava, još nas samo to dijeli od pune nacionalne prometne modernizacije. Stoga je više no jasno da je javni interes, pa ako želite i interes žitelja PGŽ-a, da ministar Butković što duže ostane na sadašnjoj funkciji.

Moderna bolnica

Ravnatelj ste najveće institucije u regiji, KBC-a Rijeka. Osim otvaranja nove bolnice na Sušaku, koje su najveće promjene učinjene u vašem mandatu?

– U mom dosadašnjem rukovođenju KBC-om Rijeka svakako je najveći projekt izgradnja i opremanje novog bolničkog kompleksa na Sušaku. Usprkos COVID-pandemiji i inflaciji tijekom godina izgradnje, posebnim uspjehom smatram što je nova bolnica dovršena u roku i unutar planiranih financijskih okvira.

Neposredno nakon preuzimanja funkcije ravnatelja suočio sam se s nekoliko gradilišta unutar bolnice na kojima su zbog objektivnih problema izvođača bili prekinuti radovi. Sukladno propisima, a štiteći interese ustanove, dnevnim angažmanom uspio sam u kratkom roku postići kompromis i motivaciju, te su vrlo brzo radovi dovršeni, a bolnica dobila cijelo jedno novoobnovljeno krilo na lokalitetu Rijeka i novu jedinicu intenzivnog liječenja.

Velikim trudom u vođenju poslovanja i balansiranjem između radnih propisa, troškova i potrebe osiguravanja svih specijalnosti tijekom 24 sata kroz 365 dana u godini, uspio sam poslovanje iz negativnog prebaciti u pozitivno, te kroz četiri godine za redom smanjiti ranije kumulirani financijski manjak.

Usprkos pažljivom postupanju s financijama, zbog sigurnosti pacijenata i dostupnosti svih usluga, uspio sam osigurati svu ključnu novu dijagnostičku opremu: ultrazvučne uređaje za radiologe na oba lokaliteta, ultrazvuk za nuklearnu medicinu za dijagnostiku štitnjače, čak tri radiološke dijagnostičke snimaonice s obzirom na to da je ova temeljna dijagnostika bila ugrožena zbog velike starosti uređaja, nabavljena je nova angiosala za intervencijsku radiologiju i liječenje moždanih udara, dva ultrazvučna aparata za ultrazvuk srca, nova magnetska rezonanca od 3 Tesle (3T) i novi CT visokih performansi, napredna kamera za pretrage očne pozadine, gama-kamera s CT-om za potrebe nuklearne medicine, novi centralni sustav klimatizacije za kirurški blok na Sušaku, tri nova linearna akceleratora sustavno se ugrađuju – prvi je u funkciji od listopada 2024., dok će posljednji proraditi do konca lipnja ove godine, uređuje se i uskoro pušta u funkciju više desetljeća planiran pogon za centralnu pripremu citostatika s robotikom.

Pored toga, od čega izuzimam kompletno opremanje odjela nove bolnice, nabavljeno je prema prioritetima struke sve iz kategorije manje i srednje opreme za normalno funkcioniranje svih struka i obnovljeno niz medicinskih prostora. Iako sukladno europskim stručnim preporukama trajno modificiramo sve radne i organizacijske protokole, najveće promjene smo postigli unapređenjem ustroja na Klinici za tumore vodeći se načelom »bolesnika u središtu« – multidisciplinarni timovi, uvođenje koordinatora koji skrbi o svim potrebama i narudžbama pacijenata, uvođenje baš svih najnovijih svjetskih dosega ne samo u liječenju zloćudnih bolesti, već i u prevenciji komplikacija, te osiguravanju maksimalne kvalitete života onkoloških bolesnika, uz učestale pohvale i zahvale bolesnika, područja su koja mene osobno i moje kolege ponajviše ispunjavaju zadovoljstvom.

Poseban iskorak učinili smo u području informatike – KBC Rijeka je jedna od prvih bolnica u RH koja je napustila klasične servere i u potpunosti prešla u »oblak«, to jest počela pohranjivati i obrađivati sve svoje podatke u nacionalnom Centru dijeljenih usluga. Paralelno smo učinili cjelokupnu informatičku »revoluciju« – nabavu lijeka pratimo od njegovog ulaska u bolnicu do trenutka kada točno određeni pacijent popije tabletu, te se odmah fakturira. Uz pokrivanje cijele bolnice WiFi mrežom koja je korisna pacijentima, omogućila nam je elektroničke vizite.

Posebno sam ponosan na upravljanje ljudskim resursima. Usprkos trajnog manjka medicinskih sestara i tehničara, uveli smo stipendiranje, te uz druge napore uspjeli biti u pozitivnoj bilanci uz veći broj zaposlenih nego umirovljenih ili otišlih sestara tijekom npr. 2024.

Uspješno privlačimo mlade kadrove, te je u mom mandatu zaposleno na stotine specijalizanata svih profila, a posebno sam ponosan na veliki broj specijalista raznih specijalnosti koji kontinuirano prelaze iz drugih ustanova u KBC Rijeka. Izvrsnost u znanju i vještinama naših stručnjaka održavamo trajnim kontaktima s vodećim europskim sveučilišnim bolnicama u koje upućujemo na ciljane edukacije naše kadrove.

Njihov povratak redovito znači uvođenje novih metoda, implementaciju novih znanja i novu kvalitetu usluge za naše pacijente. Uz sjajne kolege i mlade stručnjake pune entuzijazma, te zahvalnost u oku pacijenta kojem smo pomogli, svaki napor prestaje biti napor. On se pretvara u zadovoljstvo i podstrek.