Marko Boras Mandić iz Unije Kvarnera za sebe će reći kako je u županijskoj politici više od dva desetljeća. Najprije kao županijski vijećnik u više mandata, zatim kao dožupan osam godina i sada prvi put kao predsjednik Županijske skupštine.

I to iz redova oporbe koja, barem kad je riječ o Skupštini Primorsko-goranske županije, uvijek nekako nađe zajednički jezik s izvršnom vlašću koja u ovom mandatu nema parlamentarnu većinu.

– U proteklim sazivima je župan uvijek imao i predsjednika Skupštine iz svojih redova, ovo je prvi put u 30 godina županije da izvršna vlast nema parlamentarnu većinu i zato je bilo dosta zahtjevno ploviti ove četiri godine.

Na početku je bilo dosta polarizirano, ali se vrlo brzo uspostavila jedna primjerena demokratska razina rada regionalnog parlamenta.

Kao predsjednik Skupštine vjerujem da sam tome dao znatan doprinos, jednak sam imao pristup prema svim vijećnicima bez obzira na to iz koje su stranke.

Posebno me veseli da nikad nisam čuo prostački rječnik i vrijeđanja kojim svakodnevno svjedočimo u Hrvatskom saboru. Ovdje su se otvarale mnoge teme, ali su vijećnici uvijek bili na razini funkcije koju obnašaju.

Vezano za održavanje sjednica, prvi put u 30 godina sjednice skupštine se održavaju u prostorijama u vlasništvu Županije čime smo konačno izbjegli nepotrebno plaćanje najma.

Zračna luka

Koje su teme obilježile ovaj mandat Skupštine?

– Bilo je zbilja puno tema, Mrtvaška je možda dobila najveću pažnju javnosti. Iako je bilo otpora da se ta tema uvrsti na sjednicu skupštine, vodio sam se interesom javnosti i temu sam uvrstio.

I ne jednom, nego na tri sjednice. Od ostalih tema izdvojio bi izvješće o radu lučkih uprava, izvješće vezano za zagađenje mora u Kostreni, Marišćinu, teme turizma i konkurentnosti, Zračnu luku Rijeka, rad Turističke zajednice Kvarnera, stanje zdravstva u PGŽ-u, razvoj Gorskog kotara, bolnu tematiku nasilja nad ženama, demografiju, obrazovanje i ovu zadnju tematiku poreza na nekretnine.

Zračna luka Rijeka vrlo je često bila tema na repertoaru sjednica Županijske skupštine, a i sami ste puno puta upozoravali na smanjenje broja putnika i položaj riječkog aerodroma u odnosu na druge hrvatske aerodrome. Je li PGŽ učinio sve kad je u pitanju povećanje broja putnika?

– Županija ne da nije učinila sve, nego u proteklih pet godina nije učinila apsolutno ništa vezano za povećanje prometa! Od 2014. do 2019. godine kada sam osobno aktivno ispred županije radio na podizanju prometa zračne luke, riječki aerodrom je rastao 500 posto, s 40.000 na 200.000 putnika.

I da se nastavilo u ime županije voditi brigu o zračnoj luci, danas bismo imali promet od minimalno 500.000 putnika godišnje. Nažalost, ove godine ćemo imati otprilike jedva 150.000 putnika, što je sramotno za regiju. Jedina smo zračna luka u Hrvatskoj koja ima pad prometa!

Najveća odgovornost je na županu, kao čelnoj osobi županije i TZ-a Kvarnera, koji izjavama da smo mi autodestinacija jasno pokazuje da ga aerodrom ne zanima. Po toj logici sve zračne luke sjeverno i zapadno od Rijeke bi trebalo zatvoriti jer ako smo mi autodestinacija, onda su Pula, Trst, Ljubljana, Treviso, Venecija, Verona – biciklo-destinacije.

Gorski kotar

Osim zračne luke, u vrijeme dok ste bili dožupan pokretali ste projekte poput Platka. S obzirom na sve toplije zime, kako danas gledate na opravdanost ulaganja u projekt?

– Istina, klima se mijenja, ali ne samo u gorju, nego i u priobalju, ali i dalje ulažemo sredstva u uređenje lučke infrastrukture koja možda neće biti funkcionalna za 50 ili manje godina ako dođe do dizanja razine mora.

Platak nije samo zimski projekt, nego prvenstveno cjelogodišnji. Austrija, Italija i Slovenija odavno koriste svoje planine i žičare više ljeti nego zimi.

Upravo tu vidim apsolutnu opravdanost ulaganja u svu infrastrukturu izgrađenu na Platku. Ali Platkom se mora početi drukčije upravljati.

Žičara mora raditi cijelo ljeto, Platak se mora povezati s Nacionalnim parkom Risnjak, na Platku se tijekom ljeta trebaju održavati manifestacije, prigodni koncerti, druženja planinara, kampovi izviđača, izložbe, sajmovi hrane i zdravog života, OPG radionice i slično.

Platak može imati i drive-in kino. Voda iz akumulacije se kroz cijelu godinu može koristiti kao tehnička voda za neke buduće potrebe. I da, turisti koji dođu ljeti na Kvarner, moraju znati da Platak postoji, a ne da ih na plažama dočekuju reklame Postojne i Lipica.

Gorski kotar posebna je tema kojoj je prije više od dvije godine bila posvećena cijela jedna sjednica u Ravnoj Gori. Kakav je općenito tretman problema otoka i Gorskog kotara, ako isključimo turizam, a fokusiramo se na stvarne probleme tamošnjeg stanovništva?

– U ovom sazivu su prvi put u 30 godina održane sjednice županijske skupštine u Gorskom kotaru i na kvarnerskim otocima. Cilj je bio otvoriti i približiti teme Gorskog kotara i otoka županijskim vijećnicima i javnosti. Iskreno ne vidim da se dogodio neki bitniji pomak. Ključ goranskih problema je ipak u Zagrebu, treba se vratiti konkretnim poreznim rasterećenjima gospodarstva i stanovništva ako želimo promijeniti demografske trendove u Gorskom kotaru. Slično i za otoke kroz bolje zakone. Vezano za županijsku razinu odgovornosti, tu svakako ima prostora prvenstveno u podizanju zdravstvene dostupnosti, kulturne i sportske uključenosti i podizanju socijalnih i obrazovnih standarda.

Upravljanje turizmom

Za manje od dva mjeseca Županijska skupština će usvojiti proračun za 2025. godinu. Ili neće?

– Pitanje za izvršnu vlast, ali s obzirom na to da je iduća godina izborna, vjerujem da će proračun biti izglasan.

Zanimljiva je i vaša ruka kad je riječ o podršci županijskom proračunu. Primjerice, prošle godine ste bili suzdržani, pretprošle ste ga podržali, godinu prije opet ste bili suzdržani… Kako bi trebao izgledati proračun koji biste podržali, na što ga treba usmjeriti?

– Klub Unije Kvarnera i Akcije mladih nikad nije podržao proračun. Na početku mandata smo bili spremni programski podržati proračun ako bi se u njemu našla sredstva za realizaciju izgradnje obalne šetnice od Kantride do Preluka, sredstva za uređenje paviljona tržnice na Brajdi po uzoru na neke mediteranske gradove, sredstva za podizanje prometa Zračne luke Rijeka.

Uz navedeno smo predlagali i drukčije upravljanje turizmom na Kvarneru. Vladajući nisu uvažili niti jedan naš prijedlog, tako da nije bilo osnove za podršku proračunu.

Pred nama je godina lokalnih izbora. Planirate li se ponovo kandidirati za župana?

– Plan je vrlo jasan. Ako želimo zaustaviti nazadovanje i stagnaciju županije, treba na izborima izabrati bolju vlast. Na prošlim izborima je 21.687 građana dalo povjerenje mojoj kandidaturi, odnosno listama koje sam nosio za župana i županijsku skupštinu.

Velik doprinos rezultatu su dali kolege iz Akcije mladih, koji su srcem i poštenjem ušli u koaliciju s Unijom Kvarnera. Na predstojećim izborima držim da je ključ proširiti koaliciju i okupiti se oko najboljih kandidata.

Tu su već učinjeni vrlo konkretni koraci. U travnju je potpisan koalicijski sporazum između Unije Kvarnera, PGS-a i IDS-a temeljem kojega je kolega Darijo Vasilić istaknuo na tijelima svoje stranke kandidaturu za župana.

Darijo ima moju punu podršku u utrci za župana Primorsko-goranske županije, ukoliko u utrku krene. Vjerujem da već sada postoji velika podrška javnosti koja će do izbora još znatno rasti.