Prostorno planiranje je interdisciplinaran proces i obilježavanje njegovog dana, Svjetskog dana urbanizma, zasigurno pomaže u podizanju svijesti o potrebi čim uže suradnje između prostornih planera, drugih stručnjaka, javnosti i drugih aktera koji djeluju u sustavu prostornog planiranja.

Danas, na taj dan, se možda više nego ikad suočavamo s brojnim izazovima koji su u prostornom planiranju neosporno povezani s društvenim promjenama, pri čemu prvenstveno mislimo na primjenu novih digitalnih tehnologija u planiranju.

Jedan od izazova vezan je uz svima vidljive klimatske promjene, njihovo sagledavanje i nastavno prilagodbe kroz postupke i procese prostornog planiranja. Naravno, postoje i lokalne teme i izazovi koje je potrebno razmatrati i odrediti se prema njima upravo kroz planiranje.

– Za nas je na području naše Županije posebno važno othrvati se pritisku nekontroliranog širenja građevinskih područja, smanjiti pritisak na prostor u izgradnji velikih infrastrukturnih zahvata ili pak novih turističkih kapaciteta, kaže u povodu Svjetskog dana urbanizma, ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije, Adam Butigan.

Transparentnost prostornih planova u Županiji

Zavod je prepoznatljiva institucija na županijskoj razini koja gotovo 40 godina skrbi o prostornom razvoju naše Županije, kakva je danas njegova uloga?

– Osnovna uloga Zavoda očituje se u izradi Prostornog plana Primorsko-goranske županije, kao krovnog dokumenta prostornog uređenja.

Njegova je temeljna zadaća osigurati ravnomjerni gospodarski i društveni razvoj svih područja županije uz racionalno korištenje resursa i svrhovito upravljanje s osnovnim ciljem zaštite prostora Županije. Realizacija Plana je dugoročna i služi za postizanje uravnoteženog razvoja svih područja.

Općine i gradovi kroz izradu svojih prostornih planova slijede osnovni koncept županijskog plana te kroz rješenja određena u svojim planovima usmjeravaju razvoj i upravljaju prostorom.

Prostorni plan Primorsko-goranske županije usvojen je na Županijskoj skupštini još 2013. i od tada je sukladno potrebama razvoja doživio tri izmjene i dopune, a trenutno se radi na četvrtim izmjenama i dopunama.

Još tada, 2013. godine u Plan smo uveli izrazito bitnu novinu, pojam osjetljivosti prostora kao i obavezu izrade Karte osjetljivosti prostora u prostornim planovima općina i gradova u skladu s uvjetima vezanim uz zaštitu prostora, odnosno vode, tla, prirodnih vrijednosti, poljoprivrednih područja i sl.

Ova karta je u izradi općinskih i gradskih planova postala jedna od osnovnih stručnih podloga za utvrđivanje namjene i korištenje prostora na lokalnoj razini.

Uz izradu planova, drugi izuzetno značajan zadatak koji se kontinuirano odvija u Zavodu je proces provjeravanja usklađenosti prostornih planova lokalne razine s Prostornim planom Primorsko-goranske županije.

Treći, po meni nedovoljno naglašen zadatak kojeg provodimo svake četiri godine, vezan je uz izradu Izvješća o stanju u prostoru za Županiju.

Kada je Izvješće dobro i temeljito izrađeno kroz njega se jasno mogu prepoznati ostvarenja ciljeva prostornog uređenja i realizacija planova u prostoru, određena strateškim ili planskim dokumentima.

Za nas je Izvješće važno jer sadrži i smjernice i preporuke za unaprjeđenje prostornog razvoja za naredno razdoblje.

Na koji način nove digitalne tehnologije pomažu i utječu na prostorno planiranje?

– Od početka ove godine, zakonodavac provodi proces tzv. digitalne transformacije postojećih prostornih planova. Ono što je već sada vidljivo je da će ovaj proces biti svojevrsni izazov u narednom razdoblju.

Bez obzira na intencije zakonodavca s novim Zakonom želim naglasiti da smo mi, kao Zavod pionir digitalizacije prostornog planiranja u Hrvatskoj.

Usudio bi se reći da smo u potpunosti osigurali transparentnost prostornih planova u Županiji. Kroz uspostavljeni informacijski sustav, djelatnicima u Županiji i u svim općinama i gradovima, omogućili smo uvid i korištenje cjelokupnog sadržaja svih prostornih planova za bilo koje područje Županije.

Koji je značaj važnih infrastrukturnih projekata u prostornom planiranju? Razmišlja li se dovoljno o tome, naročito kada je u pitanju energetska neovisnost, iako je o tome danas teško govoriti?

U našoj se Županiji potiče korištenje obnovljivih izvora energije kao jedne od mjera razvoja zelenog gospodarstva te se tako planira i razvoj solarnih i vjetro elektrana u okviru prostorno-planske dokumentacije i pripreme projektne dokumentacije za izgradnju.

Prostorni plan obvezuje gradove i općine da u svojim prostornim planovima analiziraju potencijale i omoguće korištenje obnovljivih izvora energije i provedbu mjera energetske učinkovitosti.

Pružanje stručne pomoći općinama i gradovima

Promet je problem s kojim se građani najviše susreću kada izađu iz svog doma. Radi li se i na novim prometnim rješenjima?

– Zavod izrađuje prostorno-prometne studije zbog prometne opterećenosti trenutnih cesta, smanjenja dužine putovanja i razvoja gradova i općina.

U županijskom Planu planirane su ceste te se prostorno-prometnim studijama definiraju konačni koridori za općinske i gradske prostorne planove kojima navedene ceste prolaze.

Tako kontinuirano radimo na razradi novih ideja i mogućnosti, primjerice istraživali smo mogućnost definiranja novog sjevernog cestovnog koridora na potezu od čvora Trinajstići na autocesti A7 na zapadu do planiranog čvora Soboli na autocesti A6 na istoku.

Predmet našeg istraživanja bila je i primjerice izgradnja novog alternativnog pravca: tzv. Plave magistrale na istočnom dijelu otoka Krka.

Koji su neki od rizika koje prepoznajete? Imali smo slučaj klizišta u Bosni i Hercegovini, a sve više se govori i o povišenju razine mora.

– Kao što sam ranije napomenuo, planiranje prostora danas igra ključnu ulogu u odgovoru i prilagodbi na klimatske promjene. Zavod je prepoznao ovu činjenicu te je iza nas višegodišnji rad na procjeni obalne ranjivosti s Građevinskim fakultetom Sveučilišta u Rijeci.

Izrađena je znanstveno-stručna analiza ranjivosti obalnog područja Primorsko-goranske županije zbog podizanja razine mora, kojom smo utvrdili ranjiva područja na razini županije, kao i visine i površine plavljenja za četiri ranjiva naselja koja su nam poslužila kao pilot područja.

Rezultati ovog istraživanja dostupni su i putem web preglednika koji na interaktivan te vizualno atraktivan način približava najvažnije pokazatelje svima zainteresiranima za ovu problematiku.

Konačno, navedenim istraživanjem gradovi i općine dobili su ozbiljnu stručnu podlogu za izradu svojih prostornih planova, a u pogledu prilagodbe na klimatske promjene i očekivano podizanje razine mora.

S istim ciljem prilagodbe u našem fokusu su i klizišta, gdje smo aktivno surađivali na izradi karte podložnosti na klizanje koja je izrađena za područje cijele Županije.

Za područje Županije izrađene su detaljnije karte podložnosti za dva pilot područja: dio kanjona Rječine i Vindolske Općine za koje je izrađen i inventar klizišta na tim područjima.

U smjeru razrada dodatnih detaljnih karata područja podložnih na klizanje kao i inventara klizišta na području Gorskog Kotara nastavljamo dalje s ovom iznimno važnom temom.

Nije moguće razmišljati o budućnosti prostora, a da se istodobno ne razmatra budućnost društva, gospodarstva i politike, koji su podložni stalnim promjenama i nekad nerealnim željama?

– Planiranje bi trebalo ići ruku pod ruku s procesom donošenja odluka vezanih uz razvoj, pri čemu bi političke odluke trebalo temeljiti na stručnim i kvalitetnim podlogama, koje su rezultat procesa strateškog planiranja.

I dalje smatram da je jedna od najvažnijih zadaća Zavoda pružanje stručne pomoći općinama i gradovima, kao nositeljima izrade prostornih planova lokalne razine.

Tako u izradi mnogih razvojnih projekata, stručnih podloga i analiza uvijek stavljamo težište na njihovu širu primjenjivost, koja će dati dodatnu vrijednost za gradove i općine, jer smo svjesni da neke lokalne jedinice takva istraživanja i analize ne mogu samostalno provesti.

Vjerujem da samo sveobuhvatnim, interdisciplinarnim i fleksibilnim pristupom možemo odgovoriti brojnim izazovima s kojima se u suvremenom svijetu prostorno planiranje susreće.

Izrada studije o napuštenim građevinama

Kakvi su planovi u smjeru prilagodbe turističkog sektora s obzirom na klimatske promjene u segmentu prostornog razvoja?

– Klimatske promjene već sada imaju vidljiv utjecaj na turizam, a taj će se trend nastaviti u budućnosti. S obzirom na to da je Primorsko-goranska županija izrazito turistički orijentirana, kako bi se osigurala dugoročna održivost turizma nužno je voditi računa o mogućnostima prilagodbe klimatskim promjenama i kroz održive prakse, ali i kroz planiranje.

U cilju pripreme pravodobnog odgovora na izazove klimatskim promjenama u Primorsko-goranskoj županiji, već je danas, polazeći od resursnih i razvojnih specifičnosti Županije, potrebno sagledati moguće različite verzije razvoja, odnosno promjena turizma i iz perspektive prostornog planiranja te ključnih čimbenika planiranja koji proizlaze iz očekivanih implikacija klimatskih promjena kao što su rast razine mora, promjena dinamike oborina ili povećanje temperature.

To je zasigurno tema kojoj ćemo se posvetiti u razdoblju pred nama.

Puno je napuštenih građevina i ruševina. Brine li se o tome da ih se stavi u funkciju?

– Zavod je dovršio izradu studije o napuštenim građevinama na području Županije. Napuštene proizvodne pogone, odmorišta, javne i društvene zgrade i sl. vežemo uz pojam brownfield, čija revitalizacija igra važnu ulogu u planiranju prostora.

Cilj studije bio je identificirati i katalogizirati takve lokacije, te na taj način potaknuti njihovu ponovnu upotrebu jer predstavljaju prostorni i razvojni resurs.

U suradnji s općinama i gradovima, odabrane su lokacije koje su uvrštene u Katalog brownfield lokacije na području PGŽ-a.

Rezultati ovog istraživanja ubrzo će biti dostupni putem web preglednika kojim će se povećati dostupnost i interaktivnost Kataloga brownfield područja, s idejom da se postojeći podaci kontinuirano nadopunjavaju i ažuriraju.

Kako se građani mogu upoznati s prostornim planom PGŽ, koristeći moderne tehnologije, iz naslonjača svog doma?

– Zavod kreira, razvija i održava internet portal koji omogućuje pregledavanje, pretraživanje, preklapanje i preuzimanje prostorno planskih podataka za područje čitave Županije.

Geoportalom PGŽ-a osigurava se transparentnost i dostupnost prostorno-planske dokumentacije, ali i potiče participativnost u postupcima prostornog planiranja.

Aplikacijom PratiPlan omogućeno je praćenje prostornih planova u izradi i na javnoj raspravi, kao neposrednom obliku sudjelovanja javnosti u postupku izrade prostornih planova.

Aplikacijom VidiPlan moguće je pregledati cjelokupnu prostorno-plansku dokumentaciju na odabranoj lokaciji, uključujući tekstualni i grafički dio donesenog prostornog plana. IzvadiPlan aplikacija osigurava službenost digitalnog izvatka iz grafičkog dijela županijskog prostornog plana.

Gorski kotar gubi stanovništvo, ali je za njega veliki »vikendaški« pa i turistički interes. Kako to spojiti i sačuvati njegovu izvornu vrijednost?

– U suradnji s TZ-om Gorskog kotara, Zavod je prošle godine izradio Smjernice za prostorno planiranje i građenje u naseljima Gorskog kotara, koje su dio studije Prostorni identiteti ruralnih naselja Gorskog kotara – smjernice za planiranje naselja. Studijom su razmotrene mogućnosti uspostavljanja prostornih standarda kojima bi se usmjerilo građenje u naseljima Gorskog kotara.

Naime, uočeno je kako se u goranskim naseljima grade objekti koji tipologijom, ali i drugim obilježjima odudaraju od tradicionalnog načina gradnje na tom području. Izradom Smjernica htjelo se obogatiti i sačuvati prostor te usmjeriti oblikovanje i gradnju novih objekata, a iste je potrebno implementirati u prostorne planove goranskih gradova i općina.

Vjerujemo i nadamo se da će izrađena Studija biti od pomoći jedinicama lokalnih samouprava Gorskog kotara te da će pomoći u naporima da se očuva prostorni identitet goranskog kraja.

Kada je riječ o razvoju održivog turizma u Županiji, kako stati na kraj apartmanizaciji obale?

– I u tom smislu smo predvodnici u Hrvatskoj, kada smo u cilju razvoja održivog turizma u našoj županiji, s Institutom za turizam unazad par godina razvili metodološki okvir procjene prihvatnog kapaciteta prostora te nastavno istu metodologiju testirali na pilot području: crikveničko-vinodolskoj rivijeri.

Naime, postaje jasno da turizam treba razvijati prema određenim principima kontrolirajući i upravljajući njegovim rastom na način da se poštuje kapacitet lokalnih sustava.

Veseli nas da je tim putem krenulo i Ministarstvo turizma i sporta pokretanjem reforme upravljanja održivim turizmom u Republici Hrvatskoj temeljenu upravo na izradi planova upravljanja destinacijom i izračunu prihvatnog kapaciteta.

Korak dalje u borbi s klimatskim promjenama

– U 2025. godini Zavod nastavlja rad na ugroženosti obalnog pojasa Primorsko-goranske županije uslijed klimatskih promjena i podizanja razine mora, a temeljem od prošle godine dostupnih detaljnih LiDAR podloga visoke preciznosti.

Izvršit će se revizija dosadašnjih istraživanja sukladno novim podlogama te će se utvrditi površine i visine, tj. dubine obalnog plavljenja ranjivih područja naše Županije.

Sadržaj nastao u suradnji s partnerom JU Zavod za prostorno uređenje PGŽ-a.