Bilo je to sedmo izdanje "Riječkih znanstvenih mostova" te je simpozij kao predavače okupio sveučilišne profesore – fizičare, medicinare, povjesničare, teologe i filozofe – iz Hrvatske, SAD-a, Poljske i Slovenije
povezane vijesti
RIJEKA – Ovogodišnji “Riječki znanstveni mostovi”, međunarodni znanstveni simpozij – danas održan na Teologiji u Rijeci, područnom studiju Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu – bio je posvećen temi “Mjera za mjeru: izazovi mjerenja i umjerenosti u ljudskom zdravlju, ponašanju i stvaranju”. Bilo je to sedmo izdanje “Riječkih znanstvenih mostova” te je simpozij kao predavače okupio sveučilišne profesore – fizičare, medicinare, povjesničare, teologe i filozofe – iz Hrvatske, SAD-a, Poljske i Slovenije.
U ime organizatora ovog interdisciplinarnog susreta znanstvenika, dr. Saša Horvat podsjetio da u organizaciji od samih početaka sudjeluju Teologija u Rijeci, Medicinski fakultet te Fakultet zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci i Katedra filozofije Sveučilišta Nikola Kopernik u Torunu, a održavanje pomažu Riječka nadbiskupija i Primorsko-goranska županija.
– Bitno je danas govoriti o ravnoteži, o umjerenosti, jer mjera je ono što današnjem svijetu nedostaje. Potrebna nam je mjera, i to mjera za drugoga da prestanemo biti ugledani u sami sebe. Moramo proširiti svoje obzore, a upravo na to nas poziva ovaj simpozij i Riječki znanstveni mostovi, rekao je na otvorenju skupa Mario Tomljanović, generalni vikar Riječke nadbiskupije, prenijevši riječi potpore riječkog nadbiskupa Mate Uzinića.
Na simpoziju je sudjelovao i riječki nadbiskup u miru Ivan Devčić koji je od samih početaka poticao održavanje ovog simpozija. Sudionike su pozdravili i prodekan za znanost zagrebačkog Katoličkog bogoslovnog fakulteta Branko Murić, dekan Medicinskog fakulteta u Rijeci Goran Hauser, dekanica Fakulteta zdravstvenih studija Daniela Malnar i dekan Teološkog fakulteta iz Toruna Wojciech Cichosz – svi su potvrdili nužnost interdisciplinarnog dijaloga i pristupa znanosti kako bi se obuhvatila cjelovita slika svijeta i čovjeka.
– Teologija i humanističke znanosti od prirodnih znanosti posuđuju pojam mjerenja kako bi mogle vrednovati svoje rezultate. Prirodne znanosti s druge strane mogu posuditi svijest za mjeru, posebno kad se pitaju dokle mogu ići, poručio je prodekan Murić.
– Mjera i mjerenje pojmovi su koji oblikuju gotovo sve sfere ljudske djelatnosti. Pronalaženje prave mjere kroz vlastite čine i mišljenje jedno je od drevnih zadaća ljudskog nastojanja. Sedmo izdanje »Riječkih znanstvenih mostova« želi posvjestiti koliko su zapravo pojmovi mjere i mjerenja nezaobilazni u različitim znanstvenim i akademskim disciplinama, ali i u svakodnevnim odlukama. Simpozij je susret stručnjaka različitih znanstvenih polja, koji su, svjesni metodološke ograničenosti vlastitih pristupa, spremni za transdisciplinarni polilog. Cilj simpozija je osvijetliti često zaboravljenu činjenicu koliko je čovjek određen mjerom, ali i kako uz pomoć mjere mjeri sve ono što mu dolazi u susret, poručili su među ostalim organizatori skupa. U predavanjima su promišljane brojne teme vezane uz mjeru i mjerenje, poput: mjera/umjerenost u etici i moralu; mjera dobrog života; čovjek mjera svih stvari; kulturološka uvjetovanja »prave mjere«; povijest mjerenja; mjera, mjerenje i modeli u znanosti i humanističko-društvenim disciplinama; problem apsolutne preciznosti; medicina i prava mjera u odnosu liječnik-pacijent; mjerenja u medicinskim istraživanjima; umjetnost i vječna ljepota – savršen omjer/mjera; fizika/astrofizika: (ne)mogućnost mjerenja prostora i vremena.