Foto: M. GRACIN
Ovaj 198 metara dugi i 23,77 metara široki samoiskrcavajući bulk, kapaciteta 24.900 tona i namijenjen za plovidbu Velikim jezerima
povezane vijesti
RIJEKA – Nakon četverodnevne probne plovidbe, trećemajska novogradnja »Algoma Intrepid« jučer se vratila na vez u opremnu luku riječkog brodogradilišta. Prema onome što doznajemo od pomoćnika direktora i šefa komercijale »3. maja« Siniše Ostojića, završno testiranje broda u plovidbenim uvjetima proteklo je u skladu s predviđanjima – bez većih problema i iznenađenja.
Svi važniji brodski sustavi, počev od pogonskog, teretnog, sustava navigacije i upravljanja, prema Ostojićevim riječima, pokazali su se da dobro funkcioniraju tako da na ovom samoiskrcavajućem brodu za prijevoz rasutih tereta sada predstoje samo završna uštimavanja i detalji prije njegove primopredaje naručitelju, kanadskoj kompaniji Algoma. Točan datum isporuke u riječkom brodogradilištu dogovorit će se s Kanađanima, a direktor »3. maja« Edi Kučan i jučer je ponovio kako će to u svakom slučaju biti tijekom rujna, odnosno u ugovornom roku.
Ova novogradnja završena je uz pomoć kredita iza kojeg je, u iznosu od 26 milijuna eura, stala hrvatska Vlada s državnim jamstvima, dok će Kanađani ugovorenu cijenu broda platiti na primopredaji »Algoma Intrepida«. Ovaj 198 metara dugi i 23,77 metara široki samoiskrcavajući bulk, kapaciteta 24.900 tona i namijenjen za plovidbu Velikim jezerima, ugovoren je za 36,5 milijuna dolara.
Smanjena šteta proračunuPo istom modelu, koji su predložili sami trećemajci, završit će se i druge dvije postojeće novogradnje, za koje je Vlada zaključila da ih se više isplati završiti nego prodati u stanju u kojem su zatečene nakon kraha Uljanik grupe. Argumente i izračune prema kojima se završetkom tri zatečene novogradnje u »3. maju« smanjuje šteta koju je državni proračun pretrpio na račun protestiranih jamstava kod raskida ugovora prihvatili su, podsjetimo i u Europskoj komisiji. |
Time se vraća i zatvara ovaj kredit od 26 milijuna eura, ali i jedan dio iz prvog kredita u ukupnom iznosu od 150 milijuna kuna, koliko je »3. maju« trebalo da bi se deblokirao račun brodogradilišta i uopće pokrenuli pogoni. Državi se, pak, u ovom iznosu ugovorne cijene broda »oslobađaju«, odnosno vraćaju izdana državna jamstva.
Financiranje završetka ove novogradnje, podsjetimo, odvijalo se tako da je sve troškove za materijal, opremu i usluge na račune dobavljača i kooperanata plaćala direktno banka, pri čemu su sve ispostavljene fakture prethodno morale dobiti zeleno svjetlo u Hrvatskoj brodogradnji-Jadranbrodu, državnoj tvrtki zaduženoj za kontrolu cijelog tog procesa.