PROTUPOŽARNA SEZONA

Rijeka je lokomotiva hrvatskog vatrogastva. Obišli smo vatrogasnu zajednicu Rijeke i PGŽ-a

Vladimir Mrvoš

SNIMIO: VEDRAN KARUZA

SNIMIO: VEDRAN KARUZA

Za sada je situacija pod kontrolom i nadamo se da će takva potrajati, iako je ovako toplo vrijeme idealno za izazivanje požara, kaže županijski zapovjednik Mladen Šćulac



RIJEKA – Izrazito su visoke temperature zraka koje će prema prognozama potrajati i u idućem razdoblju, pa je Hrvatska vatrogasna zajednica izdala priopćenje kojim se građane upozorava na važnost odgovornog ponašanja, a s ciljem smanjenja broja požara. Saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost jednoglasno je prihvatio izvješće o pripremama za protupožarnu sezonu, a glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković naveo je da je ove godine broj požara na otvorenom prostoru za dvadesetak posto veći u odnosu na 2023.


– Do 31. svibnja zabilježena su ukupno 4.524 požara. Od toga 1.648 na objektima, 371 na prometnom sredstvu, 2.505 na otvorenom prostoru, od čega 1.542 požara raslinja. Broj požara na otvorenom prostoru veći je za 21,48 posto u odnosu na prošlu godinu, dok je opožarena površina povećana za 300 posto, rekao je glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković na sjednici saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost.


Sve pod kontrolom


Kakva je situacija na području Vatrogasne zajednice Primorsko-goranske županije, koja je zadužena za organizaciju i provedbu operativnih aktivnosti, a među njima i za provođenje zaštite od požara na području Primorsko- goranske županije, pitamo Mladena Šćulca, županijskog vatrogasnog zapovjednika.




– Za sada je situacija pod kontrolom i nadamo se da će takva potrajati, iako je ovako toplo vrijeme idealno za izazivanje požara, kaže Šćulac.


Šćulac napominje da su upravo radnje poput preventive, stalne ophodnje, izlazaka na teren, kao i brze intervencije na samom početku požara najvažnije da ne dođe do velikih požara.


– Vatrogasna zajednica Primorsko-goranske županije u ovom trenutku raspolaže s 242 profesionalna vatrogasca u stalnoj službi te još između 900 do 1.100 vatrogasaca u dobrovoljnim vatrogasnim društvima na području cijele županije u kojima ima i profesionalnih vatrogasaca, napominje Šćulac.


Mladen Šćulac i Mensur Ferhatović


Kada je riječ o preventivi, Javna vatrogasna postrojba Rijeka može se pohvaliti da o njoj brine zamjenik zapovjednika, inače doktor znanosti Mensur Ferhatović, predavač na više kolegija na stručnom, specijalističkom i diplomskom studiju Sigurnost na radu Veleučilišta u Rijeci, vezanih za ustroj i taktiku vatrogastva, preventive požara u industriji te zapovijedanje i rukovođenje intervencijama.


– Možemo slobodno reći da je Rijeka »lokomotiva« hrvatskog vatrogastva, kaže Ferhatović, napominjući da se izrazito puno ulaže u obrazovanje kadrova, da je značajan broj vatrogasaca u zapovjedništvu visoko obrazovan te se koriste inovativne tehnologije u samoj prevenciji i gašenju požara.


Za sada ne manjka


Tehnički i kadrovski vatrogastvo na području Primorsko – goranske županije zadovoljava sve potrebe, ali problema svakako ima.


– Prije bi se za natječaj za dva vatrogasca javilo i po sedamdeset kandidata, a na zadnji natječaj za osam vatrogasaca javilo se njih 11, kaže Ferhatović i to objašnjava padom broja stanovnika i sve starijom starosnom dobi populacije, a ne atraktivnosti samog posla jer su plaće vatrogasaca nakon zadnjih povećanja sasvim solidne.


Kada je u pitanju tehnička opremljenost, ona je zadovoljavajuća, ali vozila treba redovito obnavljati jer su neka starija i od trideset godina, a nova vozila su puno efikasnija jer su veće snage i multifunkcionalna.


– Za razliku od gradova u ravnici, Rijeka ima takvu konfiguraciju da vozila na intervenciju često idu uzbrdo, a za to treba veća snaga kako bi što brže stigla na mjesto gdje treba intervenirati, kaže Ferhatović.



A intervencija ima više onih koji nemaju direktan poveznicu s požarom, već su više tehničkog karaktera, objašnjava Šćulac.


– Otprilike je pola-pola kada govorimo o broju tehničkih i požarnih intervencija, ali godinama se one tehničkog karaktera povećavaju, kaže Šćulac i naročito napominje velike kiše i poplave koje su u nekoliko navrata zahvatile Rijeku i gdje se bez intervencija vatrogasaca nije moglo.


Tende i terase


Građani cijene svoje vatrogasce, ali trebaju znati da im nekim stvarima otežavaju posao, ali samim tim i ugrožavaju vlastitu sigurnost.


– Kada govorimo o dolasku na intervenciju, trebamo reći da imamo dosta problema s tendama i postavljenim terasama ispred nekih kafića koje onemogućavaju prolaz vatrogasnih vozila. Redovito izlazimo na teren gdje uočavamo takve probleme i pokušavamo ih riješiti jer to spada u vrlo važnu preventivu, objašnjava Ferhatović.


Rijeka je grad nebodera i po tome svakako specifična u Hrvatskoj. Intervencije na nižim katovima su rutinske i vatrogasci su na to spremni, ali pitanje je kako su vatrogasci opremljeni za visoke nebodere, od kojih su neki najviši stambeni neboderi u Hrvatskoj. Vatrogasne ljestve dosežu i do desetog kata, a platforme mogu i od 15 do 16 katova pod idealnim uvjetima, a to svakako nisu parkirana vozila ispred nebodera te mogući vjetar.


– Za intervenciju treba osigurati odgovarajući prostor ispod nebodera za površine za operativni rad vatrogasnih vozila, a tome sigurno ne pomažu parkirana vozila ispod nebodera, kao i parkirana vozila na vatrogasnim prilazima i pristupima požarnom putu, kaže Ferhatović, te moli građane da se toga pridržavaju, iako je svjestan da je problem parkiranja veliki.


Ono što je važno, a u nekim neboderima veliki problem, je i zakrčen ili zaključan prolaz gdje prolaze protupožarne stube, kao i instalacije za gašenje požara, hidranti, koje često nisu u funkciji jer se ne održavaju. Neki upravitelji zgrada o tome brinu, ali veliki broj još uvijek ne.


Kada su u pitanju vanjske površine, zbog visoke temperature i velike količine suhog raslinja, velika je opasnost od izbijanja požara otvorenog prostora, pa bi građani svojim odgovornim ponašanjem pridonijeli sigurnosti tako da ne bacaju opuške, staklo i ne pale vatru na otvorenom prostoru. Ukoliko se koristii roštilj u sklopu domaćinstava, to ne treba činiti za vjetrovita vremena te obavezno treba ugasiti žar nakon njegova korištenja. Vatrogascima ne treba otežavati gašenje boravkom na mjestu požara, a građani i sami sebe dovode u opasnost, kako bi iz blizine požar promatrali ili ga fotografirali i snimali. Naročito se to odnosi na dronove za snimanje požara, jer se time ugrožava sigurnost protupožarnih zrakoplova koji sudjeluju na intervenciji. Građani vatrogasce mogu nazvati na broj 193 ili Centar 112.


 


Dronovi pomažu, ali i odmažu


Primjena novih tehnologija pomaže na terenu kako u prevenciji, tako i u akcijama. JVP Rijeka prva je u Hrvatskoj uvela satelitske telefone, što se pokazalo od presudnog značaja kada je bio potres u Petrinji, a danas koristeći dron timove, možemo dobiti preciznu sliku veličine opožarenog područja i preciznije planirati akciju gašenja požara te donositi preciznije odluke, kaže Ferhatović.


I dok dronovi pomažu vatrogascima, neodgovorni pojedinci upravo dronovima ometaju ih u poslu. Naročito se to odnosi na dronove koje puštaju u let neodgovorni pojedinci koji žele snimiti požare i time ugrožavaju sigurnost protupožarnih zrakoplova koji sudjeluju na intervenciji. Pilotske posade obustavljaju let kad uoče dronove neodgovornih pojedinaca po uočavanju drona u zoni svojih aktivnosti, što otežava sprječavanje širenja požara i može dovesti u opasnost živote ljudi.