U Studiju 20A Novog lista danas je gostovao prof. dr. Vladimir Mićović, ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije. Unatoč visokim brojevima novozaraženih, 6.987 u državi i 498 u Primorsko-goranskoj županiji, Mićović smatra da se još uvijek ne nalazimo na vrhuncu četvrtog vala epidemije koronavirusa.

– Vjerujem da još uvijek nismo dosegli vrhunac. Sukladno našim analizama, možemo projicirati da ćemo vrhunac četvrtog vala dočekati sredinom prosinca, kad bi brojke trebale početi padati, a zatim slijedi i pad broja hospitalizacija, koje su nam sada najveći problem.

Ipak moramo reći da se ovaj zarazniji soj virusa vrlo brzo širi na sve populacijske skupine, uključujući i one najmlađe. U bolnicama ipak završavaju uglavnom stariji ljudi, ali – s obzirom na zaraznost – i oni nešto mlađi i to je ono što nas brine, rekao je Mićović.

Zašto četvrti val toliko dugo traje?

Na pitanje zašto četvrti val toliko dugo traje, ravnatelj NZJZ-a objasnio je da je četvrti val pogonjen delta sojem virusa, koji je zarazniji od onog koji je minulog proljeća teško pogodio Primorsko-goransku županiju.

– Tijekom proljetnog vala imali smo 222 umrla, a sada već 85 umrlih. To govori koliko je delta varijanta potentnija od stare inačice virusa. Nismo mogli predvidjeti da će se zaraznost toliko povećati, 2,5 puta u odnosu na izvorni, wuhanski soj virusa, rekao je Mićović, dodajući da virus ima potencijal da se još mijenja.

Četvrti val epidemije, naglasio je naš sugovornik, zahvaća sve te imamo problem prenapučenosti bolnica. Bolnički kapaciteti su u ovom trenutku na šezdeset posto popunjenosti u odnosu na vrhunac prethodnog, trećeg vala.

Kada se očekuje vrhunac?

– Mislimo da bi do 15. prosinca trebali dosegnuti vrh tog vala. Nadamo se da do prenapučenosti bolnica neće doći, kao niti do potrebe za otvaranjem dodatnih kapaciteta, kako smo to činili u trećem valu epidemije.

Vrhunac broja novooboljelih kao i vrhunac napučenosti bolnica, dakle, očekujemo oko 15 prosinca. To bi bili ključni dani koji bi odredili vrhunac četvrtog vala epidemije. Nakon toga bi trebalo ići smirenje, istaknuo je Mićović.

O epidemiološkoj slici u PGŽ

Govoreći o epidemiološkoj slici Primorsko-goranske županije, Mićović je istaknuo da smo imali visoku incidenciju, što je zasigurno i posljedica upornog testiranja populacije.

– Mi smo onda bili u zamahu vakcinacije i to nam je bilo moćno oružje. Bili smo u traženju, ranom otkrivanju žarišta, tako da je visoka incidencija bila i rezultat toga što je naš prosječni broj testiranja bio mnogostruko viši nego u drugim dijelovima Hrvatske, istaknuo je sugovornik.

O smrtnosti u trećem valu epidemije Mićović je rekao da je, ako se gledate broj umrlih na broj zaraženih osoba, smrtnost u Primorsko-goranskoj županiji bila “negdje dvostruko manja” u odnosu na hrvatski prosjek.

– Naš prosjek je odgovarao najrazvijenijim zemljama, zemljama s najkvalitetnijim ili najuravnoteženijim zdravstvenim sustavima. S te strane smo, bez obzira na situaciju velikog broja novooboljelih, ipak bili uspješni, zaključio je ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo.

Sve više mladih među teško oboljelima

Specifikum četvrtog vala epidemije veći je broj mladih ljudi među teško oboljelima. Mićović to objašnjava činjenicom da je svoje mjesto širenja virus pronašao među među mladima.

– Šezdeset do sedamdeset posto udjela među oboljelima je radno sposobno stanovništvo i mlada populacija. Imamo udio od 30 do četrdeset posto oboljelih među mladima do 24 godine života. To su mladi koji su pretežno necijepljeni, a dio njih je vrlo slabo procijepljen, u našoj županiji čak i nešto bolje, do devet posto kod adolescenata između dvanaest i sedamnaest godina.

Nismo bili toliko proaktivni, ali činili smo sve da i tu populaciju osvijestimo, da spriječimo širenje zaraze u tim kolektivima, da se osigura normalno funkcioniranje nastave. Raduje nas povećan broj mladih ljudi koji pristupaju cijepljenju,

Mislim da će se u kratkom roku ovaj kolektivni imunitet ipak dignuti negdje do 75 posto cijepljenih, plus dvadesetak posto stečenog imuniteta, tako bi ipak mogli ući u sigurnu luku s kolektivnom zaštitom, rekao je Mićović.

O sve većem broju cijepljenih među zaraženima

Govoreći o sve većem broju cijepljenih ljudi među zaraženima, sugovornik je istaknuo da je treća doza cijepljenja izuzetno značajna, jer imunološki odgovor pada nakon šest mjeseci od drugog cijepljenja, pogotovo kod ljudi starijih od 65 godina, kod ljudi s komorbiditetima ili kod imunokompromitiranih ljudi.

– Govoreći o efikasnosti zaštite cjepivom, tu ima malo previše skepse i jednostavno se ne razumije ćud ovog virusa. Kad su najumniji ljudi cijelog svijeta stvarali ovo cjepivo nitko nije govorio da će se sterilizirati zaražavanje.

Sad je oko 33 posto cijepljenih ljudi koji su zaraženi. Zato se inzistira na trećoj dozi, da bi se dopunio imunosni odgovor i u smislu sprečavanja zaraznosti i u smislu povećavanja zaštite, istaknuo je Mićović.

Do 1.000 ljudi dnevno prima booster dozu

Trećom dozom cjepiva do sada je u Primorsko-goranskoj županiji cijepljeno oko 5,5 tisuća ljudi, a taj se broj povećava. Dnevno se cijepi do tisuću ljudi booster dozama.

– Do tisuću ljudi dnevno cijepimo tom booster dozom. To su ljudi koji su voljni i koji su dobili jasne instrukcije, oni imaju iskustva iz primanja protekle dvije doze, booster doza je vrlo dobro prihvaćena. Da spriječimo dodatno pobolijevanje ljudi kojima se imunosni odgovor toliko smanjio da jesu u opasnosti od hospitalizacije, rekao je Mićović.

O mjerenju antitijela

Govoreći o mjerenju antitijela, ravnatelj NZJZ-a napomenuo je da smo po prirodi znatiželjni i “kad postoji mogućnost da se procijeni jedan aspekt te zaštite imunološkog odgovora, primjerice najčešće se mjeri jedan dio humoralnih antitijela, to je jedan pokazatelj koji može biti neka orijentacija”.

– To u pravilu nije potrebno, pogotovo ako slijedimo smjernice koje su sada već potpuno jasne. Bez obzira na to, svi su se uvjerili da taj pokazatelj blijedi s vremenom, broj antitijela pada i to nije potrebno provjeravati. Ukoliko netko to želi učiniti – može, i tu stojimo na raspolaganju, istaknuo je Mićović.

U PG županiji cijepljeno je gotovo 52 posto ljudi, u odrasloj populaciji to je do 62 posto cijepljenih, a najnezaštićeniji su, istaknuo je Mićović, mladi ljudi.

O cijepljenju djece

– Broj mladih koji završavaju u bolnici je mali, ali kad se dogodi – preko pedeset posto slučajeva dolazi do vrlo teškog oboljenja. Da ne govorimo o tome da među mladim ljudima također ima ljudi s kroničnim bolestima koje cijelu stvar kompliciraju.

Pedeset posto djece koja su završila u bolnici također su imali težak oblik bolesti, bez obzira što nisu imali komorbiditete, istaknuo je naš gost u Studiju 20A.

Govoreći o cijepljenju djece, Mićović je rekao da i PG županiji sada imamo oko 1.300 cijepljenih u dobi između dvanaest do 17 godina.

– To je oko devet posto cijepljenih u toj populaciji, ali nadamo se da će se taj broj povećavati, rekao je Mićović, dodajući da se u razvijenim zemljama cijepe milijuni djece te da bi se maloljetnici u Hrvatskoj apsolutno trebali cijepiti. Također, on se založio za primjenu covid potvrda i svima preporučio cijepljenje, jer je cijepljenje najbolja zaštita.

Cijeli razgovor s ravnateljem Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije možete pogledati u gore priloženom videu.