Smaragdni otok kolijevka je mnogih priča i legendi te i dan-danas nudi mnoštvo sadržaja i rijetko ispričanih pripovijesti za svakog turista i znatiželjnog istraživača. Enciklopedijske odrednice reći će da Rab ima površinu od 86,11 km², da je dug 21,5 km i širok do 7,2 km.

Građen je od vapnenca, fliša, pješčenjaka, o čemu nešto više u idućim tjednima, kada tema reportaže bude Geopark u Loparu. Antički naziv otoka, Arba, vjerojatno potječe od ilirskog Arb u značenju mrk ili taman, pretpostavlja se zbog bogatstva crnogoričnih šuma, kojih je i danas mnogo na otoku.

U 10. stoljeću bizantski car Konstantin VII. Porfirogenet spominje otok kao Arbe, a u razvijenom i kasnom srednjem vijeku u latinskim izvorima naziva se Arbia, Arbiana, Arbitana, Arbium.

Hrvatski naziv Rab prvi put se spominje u ispravi o osnutku franjevačkoga samostana sv. Eufemije u Kamporu iz 1446. godine. No, jedan drugi samostan važan je za našu priču jer je iz njega sve krenulo, prije mnogo godina.

Samostan sv. Andrije apostola u srednjovjekovnom gradu Rabu spominje se od početka 11. stoljeća, a nekih 150 godina kasnije, točnije 1177. godine ondje je, vjeruje se, napravljena prva rapska torta u čast posjeta Rabu tadašnjeg pape Aleksandra III.

Priča kaže kako se Papa vraćao sa zadarske biskupske sinode i zbog nevremena se sklonio na otoku te su mu benediktinke iz samostana sv. Andrije napravile kolač s bademima, u obliku puža, koji danas zovemo rapskom tortom.

Možemo reći da je, kada probate domaću rapsku tortu, potpuno jasno zašto je toliko dugovječna – okus je zaista primamljiv. No, iako je danas rapska torta vrlo poželjna slastica, i možemo reći da Rabljani ne mogu zamisliti ni jedan svečani događaj bez nje, tijekom povijesti recept nije bio široko raširen.

Rapsku tortu, kako smo rekli, počele su raditi časne sestre benediktinke te su je usmenom predajom prenosile svakoj sljedećoj generaciji i sve je uglavnom bilo u krilu crkve. No, s godinama časne sve više poučavaju žene koje su dolazile u crkvu pa se tako rapska torta počela pripremati i izvan samostana, u obiteljima.

Ljubav, a ne hir

Tako se prenosila s koljena na koljeno, i među prijateljicama, pa je došla i do Dunje Brnjac, koju smo posjetili i koja nam je predstavila izradu rapske torte. Ona već 25 godina radi kao župni administrator i sakristan te drži kateheze i vjeronauk djeci, a otkrila nam je da se zapravo tek prije 7-8 godina, na prijedlog prijateljice, odlučila okušati u pečenju rapske torte.

– Jednostavno sam tada osjetila da je to – to. Kada me pitaju radim li i neke druge kolače, ja odgovorim: “Samo rapsku tortu.”

Ne radim je ni za zaradu, ni iz hira, već iz ljubavi. Kako se potpisnik ovih redaka više razumije u konzumiranje kolača, nego u njihovu pripravu, prenijet će vam što je čuo od sugovornice, majstorice zanata, o rapskoj torti i njenoj pripravi.

Naravno, prvo nam je potreban recept, na što Dunja Brnjac, koja sve radi po starinski, te sama namače, guli i melje bademe, osnovni sastojak rapske torte, kaže:

– Rapska torta nema točan recept jer u pripravi uvijek treba obratiti pažnju da tijesto bude mekše, a fila sočna, što ponekad zahtijeva malo odstupanja u količini sastojaka. Na primjer, možda ćete u filu nekad staviti šest ili sedam jaja, a ne osam, ili u tijesto nešto drukčiju količinu brašna.

No, osnovni koncept naravno postoji. Za tijesto uvijek idu dva mala maslaca, dva jaja, dvije žlice šećera, oko 40 dekagrama brašna i prostohvat soli. Za filu, ako kao mjeru uzmem kilogram badema, stavim 90 dag šećera.

Zatim ide naribana korice naranče te limuna, jaja i maraskino, objašnjava naša sugovornica. Kvalitetne mendule, bademi, osnovni su sastojak dobre rapske torte te oni u pravom omjeru s ostalim sastojcima daju specifičan i prepoznatljiv okus ovoj mediteranskoj slastici.

Umijesi se meko tijesto

– Dan prije nego što krenem raditi tortu, stavim bademe da se namaču preko noći. U vodi moraju “hitit dva buja” pa se onda oguli smeđa kora te nam ostanu bijeli bademi. Onda ih se treba osušiti jer su mokri, a ja ih stavim cijelu noć na gornji grijač na 70 stupnjeva i da budu kako treba.

Znali su me pitati zašto to radim, kad imam za kupiti bijele mendule, ali kad se njih samelje, to bude samo prah i fila ne bude kako spada. Ili ću radit, ili neću radit, kaže Dunja Brnjac, a mi klimamo glavom, slažući se.

Bademe treba samljeti kako bismo mogli pripremiti filu. U mljevene bademe zatim se doda šećer i vanilin-šećer te se izmiješa rukama, a potom se dodaju naribana korica naranče i limuna te se sve ponovno izmiješa.

Tada se dodaju razmućena jaja i sve se dobro sjedini rukama. Na kraju se doda maraskino te sve treba dobro sjediniti. Najvažnije – fila mora biti sočna. Tijesto se umijesi od, kako smo rekli, dva mala maslaca, dva jaja, dvije žlice šećera, 40 dag brašna i prstohvata soli.

Tanko se razvalja

Tijesto mora biti meko, a nakon što se umijesi potrebno ga je vrlo tanko razvaljati, a zatim izrezati na izdužene pravokutnike na koje će se staviti fila. Od viška izrezanog tijesta napravit će se merlići, odnosno čipkasti ukras rapske torte.

Na pleh zatim stavite papir za pečenje, namastite papir, a potom položite izrezane pravokutnike, obilno ih nadjenite prethodno pripremljenim filom, a zatim oko file trakicama naberite merliće.

Stavite pleh u pećnicu te pecite na 170°C oko 35 minuta, dok torta ne dobije zlaćanu boju. Kada je gotova, pospite je šećerom u prahu, opisuje nam Dunja Brnjac, dok priprema omiljenu slasticu te se sama drži svojih koraka i stavlja kolač u pećnicu.

Potrebni spretnost i iskustvo

Naravno, tijesto se može izrezati i u drugim oblicima, pa nam je tako Dunja pokazala i dvije rapske torte koje je upravo napravila za jedno vjenčanje, a u obliku su srca, za što treba puno znanja i spretnosti koji dolaze iskustvom i praksom.

Dok se torta peče, razgovaramo, a nekoliko nožica skakuće oko nas, malo na mobitelu, malo gledajući tko su ti pridošli gosti. No, mališani nisu bili previše iznenađeni jer su njihovu nonu zbog vještine priprave rapske torte posjećivali i kolege drugih dnevnih novina.

Najmlađa unuka Marija također je navikla biti pod “svjetlima reflektora”, jer je rođena u helikopteru, prije dvije godine, na blagdan Velike Gospe, pa su ona i mama Lucija također punile novinske stupce. I tako nam, uz poneku suprugovu duhovitu opasku, Dunja objašnjava kako žive kao u ona dobra stara vremena…

– Nas je devet u kući, četiri generacije. Najstarija je moja majka koja ima 88 godina, a najmlađa je mala Marija.

Nije lako, možete misliti kako je to kada svatko misli na svoju stranu, ali, Bogu hvala, uz kompromise, toleranciju i poštovanje sve se može. Ipak blagoslov dođe u kuću kada nas je toliko. Polako idemo naprijed, sada svi radimo pa se kućanski poslovi obavljaju kako tko stigne, no po zimi se ujutro sastanemo i dogovorimo tko će taj dan kuhati, tko otići u kupovinu i ostalo.

Najdraže mi je kad se nedjeljom skupimo svi zajedno za stolom pa blagoslovimo jelo i ručamo. Naravno nije bit u jelu, nego u zajedništvu i da smo svi skupa, kaže Dunja i primjerom nam ocrtava obiteljsku atmosferu.

Malo se podigne i okrene na pobrašnjenoj površini, još malo razvalja i potom reže na trakice

– Kad je mojoj majci bilo loše, moja unuka Gracija je došla do nje, gladila joj ruku i plakala, a mala Marija isto. Kada vidite da najmlađi i najstariji član u kući tako žive, to je nešto posebno. Što će ti više u životu kada vidiš takvu ljubav, podcrtava Dunja, a tu se vraćamo onome s početka, da se rapska torta radi iz ljubavi, ili kako bi naša sugovornica rekla: “Ako nimaš ljubavi, onda nemoj ni činit’ ništa”. Pitali smo i pokazuju li možda i drugi članovi obitelji afinitet za izradu rapske torte.

– Unuka Gracija voli sa mnom pripremati. Ona radi merliće na torti i guli mendule, ali je ja ništa ne prisiljavam. Sama pita da mi pomogne. Ja sam recimo bila drukčija, meni je mama, koja je radila izvrsne slastice, pince za Uskrs pogotovo, željela pokazati kako se radi torta kad sam bila mala, ali tada nisam bila zainteresirana.

Tek u kasnijim godinama je došlo moje vrijeme, to valjda tako mora biti, kaže Dunja. Tortu smo, naravno, na kraju probali i imamo samo riječi hvale, sve drugo ne bi moglo opisati okus domaće, po staroj recepturi i načinu napravljene rapske torte. Baš kao kod mnogih stvari u životu, one najbolje morate sami probati, kako biste se uvjerili da drugi prije vas nisu pretjerali u opisivanju.

Nova marka s motivom rapske torte

Hrvatska pošta također je prepoznala tradicijsku vrijednost rapske torte te se od ovoga mjeseca ona može pronaći i na pismima te razglednicama. Autorica marke s motivom torte je Ariana Noršić, a napravljena je prema fotografiji Želimira Đenđinovića. Zasad je otisnuto sto tisuća primjeraka,a nominalna joj je vrijednost 8,60 kuna. Marka s rapskom tortom je u opticaju od 13. srpnja ove godine.

Tradicijska slastica otoka Raba

Umijeće priprave rapske torte upisano je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske pod oznakom Z-7348 jer je riječ o tradicijskoj slastici koja je na otoku Rabu poprimila posebnu recepturu, kao i simboličko mjesto u identitetu.

Nematerijalnost ovoga kulturnog dobra, osim društvenog značaja, očituje se u umijeću pripreme kolača, u sljubljivanju sastojaka za nadjev te oblikovanju same torte, stoji na stranicama Ministarstva kulture.

Recept u samostanu sv. Andrije

U samostanu sv. Andrije sačuvao se recept ispisan na isječku papira s obje strane, vjerojatno s kraja 19. stoljeća.

Fila:

1 kilogram badema,
90 dag šećera,
2 naribane korice limuna,
2 naribane korice naranče,
3 vanilin-šećera,
8 jaja,
1 dcl maraskina

Tijesto:

2 mala maslaca od 20 g,
2 jaja,
2 žlice šećera
oko 40 dag brašna
prstohvat soli.

Priprema:

Za filu – u samljevene bademe dodati šećer i vanilin šećer te izmiješati rukama. Zatim dodati naribanu koricu naranče i limuna te sve ponovno izmiješati. Potom dodati razmućena jaja i smjesu dobro sjediniti rukama, a nakon toga dodati maraskino te sve opet dobro sjediniti – fila mora biti sočna.

Tijesto – umijesiti mekše tijesto te ga vrlo tanko razvaljati, a zatim ga izrezati na izdužene pravokutnike na koje će se staviti fila. Tijesto rezati tako da ostanu i tanke trakice od kojih ćete napraviti merliće, ukras rapske torte.

Na pleh staviti papir za pečenje, namastiti papir, a potom položiti pravokutnike tijesta na pleh te ih obilno nadjenuti prethodno pripremljenom filom. Zatim oko file trakicama od tijesta nabrati merliće, odnosno “čipkasti” obrub.

Peći na 170°C oko 35 minuta, dok torta ne dobije zlaćanu boju. Nakon pečenja posuti šećerom u prahu. Dobar tek!