Zbog pandemije koronavirusa, Senjska liga protiv raka ni ove godine nije mogla svojim tradicionalnim aktivnostima na otvorenom obilježiti Dan narcisa prilikom kojega građani obično donacijama kupuju cvijet narcisa, a sve s ciljem skretanja pažnje na nacionalnu javnozdravstvenu kampanju i jačanje svijesti o prevenciji i ranom otkrivanju raka dojke te, naravno, davanja podrške oboljelima.

– Rak dojke je najučestaliji rak u žena. Oko 25 posto svih malignih bolesti u žena odnosi se na rak dojke. To je tako na razini Hrvatske, na razini Europe, u svijetu, pa tako i u Senju. Prema registru iz 2017. godine, u Hrvatskoj je oboljelo 2.167 žena, a to znači više od jedne žene na tisuću stanovnika.

Mislim da je kod nas pobol čak i malo veći. Od te zloćudne bolesti 2019., prema dostupnim podacima, umrle su 752 žene. Znači, rak dojke je još uvijek bolest od koje se umire, ali možemo reći sve manje jer je sve bolji uspjeh liječenja.

Gledajući statistički, proizlazi da svakoj jedanaestoj ženi u Hrvatskoj prijeti obolijevanje od raka dojke, navodi predsjednik Senjske lige protiv raka, specijalist ginekologije dr. Miroslav Prpić.

Uzroci nepoznati

Pojašnjava i da je rak dojke zloćudna bolest koja nastaje kada se normalne žljezdane stanice dojke prestanu normalno ponašati, promijene svoja svojstva, počnu nekontrolirano rasti, umnožavati se i širiti u okolno, pa i u udaljenija zdrava tkiva.

– Tako promijenjene stanice mijenjaju funkciju tkiva i organa i u konačnici, ako se ne otkrije i ne liječi, može dovesti do smrti. Zato je jako bitno, uostalom kao i kod svih drugih malignih oboljenja, registrirati te promjene u što ranijoj fazi oboljenja. Od raka dojke najčešće obolijevaju žene starije od 50 godina, ali i mlađe žene, navodi dr. Prpić.

Još uvijek nije poznato koji su uzroci i rizični faktori raka dojke, kao što ne znaju ni za puno drugih malignih oboljenja.

– Kao liječnik ne mogu spriječiti da se rak razvije, no možemo govoriti o rizičnim čimbenicima koji će dovesti do situacije da se neka maligna bolest razvija. Zašto se pak ona u tom trenutku dogodi, to je još uvijek nepoznato i mi na to ne možemo utjecati, ali možemo utjecati na to da je što ranije otkrijemo i što ranije liječimo.

Prema mnogim epidemiološkim studijama, najznačajniji rizični faktori su: dob od 50. do 70. godina života, prva menstruacija prije 12. godine života, zadnja menstruacija nakon 50. godine života, nerađanje djece do 30. godine života, pojavnost raka dojke ili raka jajnika kod bližih srodnika, prethodna bolest dojke, a povećani rizik može uvjetovati faktor kao što je nezdrava prehrana s puno masnoća, pušenje, alkohol i radioaktivna zračenja. Osim toga, važan čimbenik je i stres, navodi dr. Prpić moguće rizične faktore i ističe da je jedna od bitnih stvari i samopregled dojke.

Važnost samopregleda

– Samopregled dojke nam ne jamči da ćemo rak na vrijeme otkriti, ali ćemo bar registrirati promjenu čim se bude mogla palpirati, odnosno prstima osjetiti. U praksi, ima još uvijek slučajeva kad žena dođe s tumorom od 3, 4 ili čak 5 centimetara, s promjenama na koži, a to je ona davno prije registrirala, samo nije dolazila zbog ovog ili onog razloga. Samopegledom možemo otkriti neke promjene.

Kad žena redovito obavlja samopregled, ona nauči kakvo je to tkivo dojke i onda može osjetiti je li se nešto promijenilo. Promjena ne znači nužno karcinom, može to biti obična cista, ali treba reagirati, napominje dr. Prpić, i dodaje da je najvažnija i najraširenija pretraga mamografija.

– Sve to je navedeno u nacionalnom programu bobe protiv raka dojke koji je osmišljen i podrazumijeva preventivne programe i mamografije koje se rade po pozivu za žene od 50 do 69 godina, a baziran je na tu dob koja je najviše izložena pobolu.

Sad mamografskim snimcima možemo otkriti promjene u dojci, odnosno rak dojke i do dvije godine prije nego što se napipa, navodi dr. Prpić, i poziva žene da se odazovu pozivu i naprave mamografiju.

Prva mamografija

– Bazičnu mamografiju bi trebalo napraviti s 40 godina, a onda se rade kontrole ovisno o nalazu i dodatne kontrole s ultrazvukom, a po potrebi i daljnja dijagnostika. Ako postoji u obitelji pojavnost raka dojke, onda je s mamografijom poželjno početi s 35 godina, a s ultrazvučnim pregledima i prije.

I sve to može biti jamstvo da ćemo otkriti rak dojke na vrijeme, a i ne mora, jer se procjenjuje da se posječeni tumor udvostručuje dva do tri puta godišnje i potrebno je 5 do 8 godina da bi se razvio u tumor promjera jednog centimetra.

Mi, zdravstveni radnici, smo tu da to pomognemo, da to što konkretnije i bolje odradimo i da svojim angažmanom otkrijemo ako postoji neka bolest u što ranijem stadiju jer onda ima nade za uspješno liječenje.

Ne treba se predavati. Treba biti odgovoran prema sebi, a vjerujem da ćemo možda u nekom sljedećem razgovoru imati još bolje rezultate. Ne mogu reći što se tiče obolijevanja, na to ne možemo utjecati, ali što se tiče liječenja i manje smrtnosti, tu će, nadam se, biti bolji rezultati, zaključio je dr. Prpić.

U posljednjih 15 godina oboljelo 120 žena i jedan muškarac

Dr. Prpić već niz godina vodi registar pojavnosti raka na senjskom području.

– Posljednjih 15-ak godina u Senju je od raka dojke oboljelo 120 žena te jedan muškarac. Dakle, 1 posto općenito bude i kod muškaraca i to se dogodilo i kod nas u Senju. Najveći broj novootkivenih i novooboljelih ih je bio 2018. godine – 11 žena.

Prošle je godine od raka dojke oboljelo 8 žena. U životnoj dobi od 60. do 69. godine života je oboljelo 38 žena. U pedesetim godinama, od 50 do 59 godina 31 žena, a u rasponu godina od 70 do 79, 28 žena i taj jedan muškarac.

Od 40. do 49. godine života je oboljelo 13 žena, a u periodu nakon 80. godine života, 8 žena. Imamo i jednu oboljelu ženu ispod 40 godina, tako da ni jedna životna dob nije nažalost zaštićena, kaže predsjednik senjske Lige. Napominje i da je rak dojke bolest koja se liječi i koja se izliječi.

– Mi u Senju imamo jako puno žena koje su operirane i 2005., 2006., 2007. i 2008. godine, i nemaju nikakvih zdravstvenih problema poslije toga, ističe naš sugovornik.