DELNICE – Još se sliježu dojmovi nakon prvog Foruma čelnika brdsko-planinskih područja održanog u Delnicama. Opća je ocjena da je itekako dobro da je do ovog susreta došlo te da treba nastojati nastaviti ovakav oblik suradnje, proširiti ga, možda čak pretvoriti i u dvodnevni susret te u svakom slučaju pojačati nazočnost predstavnika državnih tijela jer su u konačnici upravo oni koji donose konačne odluke. Rad prvog Foruma bit će, govori nam gradonačelnica Delnica Katarina Mihelčić, inicijatorica ovog susreta, nadograđen zajedničkom izjavom koja je u izradi.

Tri temeljne točke

– Zamolila sam sve kolege koji su bili na Forumu, a prijedlog ćemo poslati i onima koji nisu došli, da u pisanom obliku izraze sve što smatraju bitnim za promjenu statusa lokalnih samouprava koje imaju status brdsko-planinskih područja. Kad svi prijedlozi stignu, uobličit ćemo to u jednu zajedničku izjavu i pokušati, bar je takav dogovor sada, kroz tri temeljne točke izraziti ono osnovno što, po nama, treba promijeniti želimo li kvalitetniji odnos države prema brdsko-planinskim područjima. Nadam se da će za desetak dana taj dokument biti gotov i onda ćemo ga poslati Vladi RH, svim nadležnim ministarstvima i institucijama te, naravno, javnosti. Vjerujem da će uz jedan takav tekst, u kojem će jasno biti napisano ono što bi nama svima pomoglo, puno jasnije biti i predstavnicima države kako i na koji nam način pomoći. Još bih jednom posebno željela naglasiti da niti jedno od naših traženja, a mislim na svaku od 85 jedinica koje spadaju u brdsko-planinska područja, nema veze s traženjem, kako se to kaže, kruha preko pogače. Mi samo želimo biti jednaki drugima u Hrvatskoj, a sada to nismo jer su troškovi života na područjima na kojima mi živimo puno veći nego na područjima na kojima žive drugi stanovnici Hrvatske, govori gradonačelnica Katarina Mihelčić.

Kaarina Mihelčić

Na pitanje što dalje s idejom Foruma i eventualnom mogućnošću nastavka ovakvih susreta, kaže da je baš to i namjera.

– Nadam se da je ovaj delnički susret početak jedne kvalitetne suradnje na boljitak svih nas. Želja nam je osnivanje svojevrsne platforme na kojoj bismo praktično svaki dan mi koji smo dio nje mogli surađivati, komunicirati i tražiti što bolja rješenja za naše probleme. Razlike među nama su velike, ali sve nas muči puno sličnih problema. Već prvo druženje pružilo je mnogima priliku da otkriju neka dobra iskustva svojih kolega. Smatram kako trebamo nastaviti surađivati, preuzimati tuđe primjere dobre prakse, tražiti nova rješenja na temelju iskustava drugih, dogovarati se, razgovarati… svi se slažu da bi trebalo biti više ovakvih susreta jer onda lakše možemo artikulirati naša traženja, vidjeti što nam svima u zakonskim odredbama smeta, odnosno što bi kod raznih natječaja koje nudi država moglo biti bolje. U skladu s tim čini mi se da bi ovaj Forum trebao postati tradicija, a nemam ništa protiv da Delnice i Gorski kotar i dalje budu domaćin, rekla je gradonačelnica Katarina Mihelčić.

»Packe« državne tajnice

Da razgovarati treba što više i što češće, vidjelo se i iz jedne primjedbe državne tajnice Spomenke Đurić koja je Goranima zamjerila to što nisu iskoristili sve mogućnosti vezane uz posljednji trogodišnji natječaj Ministarstva regionalnog razvoja vezan uz mogućnost podjele 7,3 milijuna eura za razne projekte. Svaka od devet goranskih lokalnih samouprava, rekla je Spomenka Đurić, prijaviti je mogla po dva projekta.

– Znači, prijaviti se moglo 18 projekata. Prijavljeno ih je samo 11, deset je prihvaćeno. Umjesto raspodjele svih 7,3 milijuna eura, bit će podijeljeno 4,3 milijuna, rekla je državna tajnica čije »packe« nisu prošle nezamijećeno.

Izostanak prijava, tvrdi gradonačelnica Katarina Mihelčić, ima svoje razloge.

– Mislim da je gotovo za svaki slučaj prijave i neprijave potrebna analiza. Primjerice, mi trenutačno u Delnicama imamo četiri velika projekta, od kojih su dva kapitalna i njih financiramo iz vlastitog proračuna, što nije bio slučaj u zadnjih desetak godina. Bi li nam dobro došla EU sredstva? Pa naravno da bi. Ali, primjerice, mi se nismo mogli kandidirati za izgradnju vrtića jer su novac dobivale samo sredine manje od 5.000 stanovnika. Automatski smo time bili diskvalificirani. Mnogi za taj podatak ne znaju i onda nam predbacuju da se nismo javili na natječaj. Problem je u tome što se nismo smjeli javiti. Ili pak slučaj kad prijava znači ulazak u financijski iznimno jak projekt koji će ti, jer moraš sam osigurati 10 do 20 posto, pojesti proračun! Pa tko je lud da se javi i, primjerice, ugrozi isplatu plaća uposlenicima? Takve se stvari često ne znaju i ide se na kritiku onih koji se ne prijavljuju i ne gedajući zašto se nisu prijavili. Baš zato ovi su razgovori i ovakvi su susreti itekako korisni. Baš kroz razgovore u ovakvim prilikama dođe se do shvaćanja takvih problema, a to znači da može doći i do rješenja dobrog za sve, zaključila je gradonačelnica Mihelčić.

Izgubljeno 10 milijuna eura

Od 2014. godine i gubitka nekadašnjeg »brdskog« zakona, Grad Delnice ostao je do ove 2023. godine uskraćen za oko 75 milijuna kuna, odnosno oko 10 milijuna eura. Ne treba posebno pojašnjavati što bi se sve tim novcem moglo, govori Katarina Mihelčić, gradonačelnica Delnica.

– Brojni natječaji ne bi nam uopće bili potrebni. Sami bismo mi izgradili i vrtić i tržnicu i još puno toga. Ovako to nije moguće jer su naši proračuni ograničeni i ako već imate brojna prethodna zaduženja, onda ne možete ići u nove kredite, a bez tih kredita se na nove natječaje, koji su često financijski vrlo zahtjevni, ne možemo javiti. Dakle, po meni bi rješenje trebalo tražiti u jačanju fiskalnih i financijskih kapaciteta lokalnih samouprava. Kad bi ti kapaciteti bili jaki, mogli bismo ne samo više učiniti sami, već se i puno lakše prijavljivati na EU natječaje, rekla je Katarina Mihelčić.